‘Stalno je u javnosti dojam da se troši ogroman novac na sklonište za pse, a to i je ogroman novac, ali nismo mi krivi za to već JLS-ovi koji ne rade na prevenciji te neodgovorni građani’, istaknula je danas, 26. siječnja 2023. godine, voditeljica Skloništa za životinje „Prijatelji“ Aleksandra Hampamer na 6. sjednici Kolegija međimurskih gradonačelnika i načelnika u Čakovcu.
U svom izlaganju, Aleksandra Hampamer je ukazala na činjenicu da Sklonište za životinje „Prijatelji“ godišnje prihvati oko 900 pasa, što udrugu košta čak 3,8 milijuna kuna. Od toga, 38% ukupnih troškova pokrivaju jedinice lokalne i regionalne samouprave, dok 62% udruga pokriva donacijama, projektnim sredstvima i sponzorstvima.
– Osnovna cijena za zbrinjavanje jednog psa u 2022. godini iznosila je 1350 kn (180 eura), čime se pokrivaju samo početni troškovi ulaska psa u sklonište – označavanje mikročipom, čišćenje od unutarnjih i vanjskih nametnika, cijepljenje protiv zaraznih bolesti i bjesnoće, kastracija te hrana za prvih mjesec dana.
Od 1. siječnja 2023. cijena po psu iznosi 1500 kuna. Sve to ide na račun jedinica lokalnih samouprava! Primjerice, Općina Podturen na zbrinjavanje pasa godišnje potroši više od 50.000 kuna (6640 eura).
No, troškovi tu ne završavaju. Tu su i održavanje skloništa (plaće djelatnika, hrana za psa nakon mjesec dana boravka u skloništu, režijski troškovi, ogrjev, gorivo, održavanje dvorišta i bokseva, investicije, popravci i sl.) – troškovi tzv. „hladnog” pogona, dodala je Hampamer. Sve to ide i na teret svih građana, poreznih obveznika zbog neodgovornih građana koji ne poštuju zakon.
Kao rješenje, naglasila je, najvažnija je redovita kontrola vlasnika pasa uz propisivanje uvjeta držanja kućnih ljubimaca općim aktima predstavničkih tijela JLS-a Time bi se smanjio broj pasa lutalica. Uz, naravno, kontrolu razmnožavanja!
– Stalno se bavimo kurativom koja je najskuplja. Zbrinjavanje pasa u sklonište je najskuplje. Kontroliranje jesu li psi označeni mikročipom, propisivanje odluke o uvjetima držanja za kućne ljubimce ne košta ništa, a ukupna cijena troška jednog psa koja se penje do 4500 kn (600 eur) je cijena u kojoj se moglo pokastrirati 7 pasa i time spriječiti nastanak novih minimalno 35 štenaca koji će se negdje izbaciti! – istaknula je Hampamer.
Trajna sterilizacija je najučinkovitija metoda kontrole razmnožavanja pasa i mačaka, a svojim aktom može ju propisati JLS te veterinarski inspektor po utvrđivanju napuštanja mladunčadi. U slučaju Međimurske županije, trajnu sterilizaciju propisao je ministar poljoprivrede zbog velikog broja pasa u romskim naseljima.
– JLS može subvencionirati trošak trajne sterilizacije mještanima, što je značajno jeftinije od plaćanja troškova skloništa! Subvencioniranjem kastracije kao mjere kontrole razmnožavanja smanjuje se broj neželjene štenadi koji završavaju bačeni posvuda i na kraju završe u skloništu – istakla je Aleksandra.
Ukazala je i na ogroman broj oglasa za prodaju pasa na oglasnicima (bez objavljenog mikročipa psa i mikročipa majke što je zakonska obaveza) i taj neregistrirani uzgoj ili štanc je ogroman uzrok problema.
Podsjetila je i da u 6 godina jedna ženka psa i njezino potomstvo može na svijet donijeti 67.000 štenaca, a jedna mačka i njezino potomstvo u 8 godina više od 2 milijuna mačića, te kako u Skloništu za životinje „Prijatelji“ trenutno boravi čak 545 pasa!
Krajem 2022. godine, dodala je, donesen je novi Zakon o zdravlju životinja temeljem kojeg svi psi trebaju biti označeni mikročipom najkasnije 90 dana od štenjenja. Članak 104. Zakona o zdravlju životinja propisuje novčanu kaznu od 530 do 2000 eur za neoznačavanje pasa mikročipom.