Istina, donedavno gotovo zapuštene bušotine zanimljive su ljudima koji se bave proizvodnjom električne energije iz izvora geotermalnih voda, kao i onima koji se bave preradom plina. Za pet do šest godina mogli bismo imati geotermalna i druga postrojenja od kojih će općina imati lijepe prihode, kaže Ervin Vičević, načelnik Općine Selnica.
Krajem minule godine na području Murskog Središća i općine Selnica vidjelo se ljudi koji su obilazili bušotine koje je svojedobno otvorila, a potom i dobro zatvorila INA hrvatska nacionalna kompanija, koja je posljednje bušenje imala prije dvije godine između naselja Zebanec- Selnica i koje je vrlo brzo zatvoreno i na njemu su već lani bile zasijane poljoprivredne kulture. Ljudi koji su obilazili bušotine očistili su i obojali ventile, navoje i sve druge dijelove ventila koji ne dopuštaju izlazak plina, nafte i vode na površinu.
Danas te bušotine koje su dugo bile puste i u travu zarasle izgledaju ‘kak nove’ i u ljudima bude nadu kako će se nešto na tim bušotinama događati i donositi korist Republici Hrvatskoj, te osobiti Jedinicama lokalne samouprave, u ovom primjeru Općine Selnica na čijem se području bušotine nalaze, jer na njima su oznake Zb (Zebanec) premda u naravi izgleda da su u Murskom Središću i Vratišincu.
Već dulje vrijeme pozornost raznih menagera, stručnjaka i poslovnih ljudi zaokupljaju bušotine Merhatovec1 i Merhatovec 2 stvorene sedamdesetih godina minulog stoljeća i nikada iskorištene. O tome načelnik Općine Selnica Ervin Vičević kaže. – Istina je kako nas stalno kontaktiraju i pohode ljudi koji su iz svijeta energetskog biznisa (posla) kojima mi dajemo podatke kojima raspolažemo i naravno zanimamo se što se može očekivati u skoroj budućnosti. Interesiraju se domaći, ali i strani poslovni ljudi i vi osobno dobro znate kako su interes iskazivali Turci (SOVAK- TEGC,…), ali i drugi i to traje. Situacija s problemima koje proizvodi COVID19 i drugi stanje je otežano, no komunikacija postoji. Istina ništa se neće dogoditi preko noći i ako bude, a planovi jesu za oko pet do šest godina mogli bismo na području Općine Selnice imati postrojenja i naprave koje će dio svoje zarade usmjeriti na općinski proračun, naglašava Vičević.
Prihodi od plinske rente nisu bajkoviti
Vičević kaže kako Općina Selnica ubire rentu za bušotine ili crpilištima smještenih uz cestu Štrukovec – Mursko Središće, prema naselju Brodec u Vratišincu te na području Zebanca. – Mi rentu dobivamo isključivo od eksploatacije, prerade i prodaje zemnog plina i minula godina nije bila najbolja. U prva četiri mjeseca nismo dobili gotovo ništa, kasnije je krenulo na bolje te smo zadnja dva-tri mjeseca dobivali i tri puta više nego prije. Dakle, jako zavisimo o prodaji plina, a u ‘toploj zimi’ potrošnja je manja. Sve što dobijemo kao rentu potrošimo za vraćanje dugova koje nam je ostavila prethodna općinska vlast prema Geodetskom zavodu Split.
Podsjećam, kako će zbog nerazumnih odluka općinske vlasti iz 2009. godine Općina Selnica narednih sedam (sada šest) godina isplaćivati dug od 5,4 milijuna kuna, mjesečno po 70 tisuća kuna. Znači, nama svaka investicija, bilo to elektrana na geotermalnu vodu, bilo kakvi turističko-izletnički objekti te velika potrošnja plina puno znači i stoga je sasvim normalno da smo zainteresirani za svako ulaganje, naravno po zakonu i uz zaštitu prirode, poglavito flore i faune. Sigurno je kako su nam Merhatovec i Zebanec zanimljivi i zato što su to naselja koja su sigurno bogata podzemnim resursima i što svojim razvitkom stalno napreduju i zaslužuju imati kapacitete, daj Bog i toplice koje je sedamdesetih godina prošlog vijeka želio Ivan Mesarić predsjednik Mjesne zajednice Merhatovec (danas Mjesni odbor) u kojima bi se mogli zaposliti domaći ljudi, poglavito visoko obrazovani, jasan je Vičević.
Općina Selnica ima zanimljivu naftnu povijest i svojevremeno je bilo veliko naftno nalazište, a nafta se spominje 1850-tih godina, a eksploatacija sondama započela je krajem 1900. godine. Kvaliteta nafte bila je izuzetno velika i sve je lijepo bilo do 1940. godine kada je pogon nafte u Selnici preuzeo Jugopetrol, a potom ga pr(e)odao mađarsko-njemačkom poduzeću MANAT.
Kada je Jugoslavija pod svoje dobila Naftne pogone Selnica, počelo je gašenje crpilišta i naftovoda prema Petišovcima u Sloveniji, koje je dovršeno između 1950. i 1960. godina rušenjem negdašnjih radionica i upravnih zgrada. Danas ostaju sjećanja na vrijeme kako je selničko naftno polje jedno od najstarijih u svijetu i naftna pumpa kod općinske uprave i osnovne škole. Moguće se 2022. godina bude spominjala kao novi početak veće prerade nafte, plina i geotermalne vode.
