Prije nekoliko dana prenijeli smo informaciju o pojačanom nadzoru ugostiteljskih objekata diljem Hrvatske kojima se kontrolira poštivanje Zakona o zabrani pušenja u zatvorenim prostorima. Navodi se kako su tim kontrolama utvrđeni prekršaji u više od polovice slučajeva, a kazne su uistinu „paprene“. Zanimalo nas je kakva je situacija na području Međimurske županije, pa smo porazgovarali s predstavnicima ugostitelja te zatražili očitovanje Državnog inspektorata.
Prema riječima Darka Mihalica, predsjednika Udruženja ugostitelja Međimurje koje djeluje pri Obrtničkoj komori Međimurja, dobro su upoznati s ovom situacijom.
– Obratilo nam se dosta naših članova, a prije nekoliko dana na stranicama Obrtničke komore Međimurja objavljen je i kratki podsjetnik na zakonska rješenja u ovim situacijama. Jasno je da inspekcije kontroliraju provođenje zakonskih odredbi i nema dvojbe da ih treba poštivati. Indikativno je, međutim, da se nadzori intenziviraju u vrijeme kada dosta ugostitelja zatvara terase kako bi zadržali promet u zimskim mjesecima. Na nekim mjestima zbog toga bude upitna ventilacija ili pridržavanje nekih drugih zakonskih odredbi koje su striktne i stroge, a predviđene kazne kako za ugostiteljske objekte, tako i odgovorne osobe vrlo visoke. Koliko god razumijem inspekcije koje rade svoj posao, toliko shvaćam i kolege koji se nastoje snaći u uvjetima kada nam porezi i nameti neprestano rastu, a promet je, posebno u ovo doba godine, prilično nestabilan. Pri tome treba voditi računa da su, još uvijek, naši gosti u velikom broju pušači. Treba napomenuti da nama u kafićima nije odobrena snižena stopa PDV-a od 13 posto koja se u restoranima primjenjuje na hranu. Jednako tako još uvijek energente plaćamo skuplje od kućanstava, a takav je praksa još jedino u Bugarskoj. Zalažemo se i za ukidanje poreza na potrošnju od 3 posto u svim našim jedinicama lokalne samouprave, jer neke međimurske općine i gradovi još uvijek se drže tog nameta koji je kod ostalih ukinut. Ugostiteljstvo treba gledati cjelovito, a ne samo u nekom od segmenata našeg rada i vidjet ćemo kako će naše djelovanje regulirati općine i gradovi kojima je to povjereno novim zakonom. Primjerice, u metropolama poput Pariza i New Yorka u krugu od 300 metara ne mogu se obavljati iste djelatnosti, a kada smo to prije više od 10 godina predlagali Gradu Čakovcu nije bilo razumijevanja, ukazuje na probleme unutar branše Mihalic.
Slično razmišlja i poznati čakovečki ugostitelj kod kojeg je, također, proveden nadzor, ali nisu utvrđene nepravilnosti.
– Nije nas iznenadilo, jer akcija se provodi u cijeloj Hrvatskoj. Javljaju mi se kolege iz Zagreba, Rijeke, Splita, da ne govorim s koliko sam međimurskih ugostitelja razgovarao. Naša kvadratura se ne mijenja ovisno o godišnjem dobu i, kao i u svemu drugome, poštujemo propise koliko god su, ponekad, vrlo zahtjevni. Neki od kolega, međutim, imaju manje prostore, pa zimi zatvaraju terase, povećavaju kvadraturu i onda ih kače drugi propisi. Naši su troškovi stalni, a promet varira i mnogima nije lako kroz zimu. Ljudi se nastoje držati propisanog, ali kad nešto nije u redu mnogo bi im značila prilika da to mogu popraviti. U praksi, pa i u ovoj situaciji, napiše im se opomena, ali kasnije stigne kazna. I to ne bilo kakva. Po onome što sam čuo, 15.000 eura za kafić i 2.000 eura za odgovornu osobu, a utvrdi li se propust ponovno uz jednaku novčanu kaznu zatvara se i objekt na tjedan dana. Koliko čujem, na meti su i noćni klubovi, a poznajem dosta kolega kojima će ovakve kazne, ukoliko ih dobiju, bitno otežati poslovanje ili ih dovesti do zatvaranja lokala, govori nam taj dobri poznavatelj ovdašnjih ugostiteljskih prilika.
Nakon razgovora s ugostiteljima obratili smo se i Državnom inspektoratu. Njihovo očitovanje na naše upit koliko je nadzora provedeno u našem kraju i s kakvim rezultatima prenosimo u cijelosti.
– Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata inspekcijske nadzore provodi prema godišnjem planu rada. Primarni cilj sanitarne inspekcije je na zaštiti javnozdravstvenog interesa i zaštitu zdravlja te s obzirom na analize procjene rizika nužni su bili pojačani nadzori obveznika, subjekata u poslovanju, kako bi se podigla svijest o pridržavanju provedbi zakonskih obveza. Nadzor nad promjenom Zakona o ograničavanja uporabe duhanskih i srodnih proizvoda obavlja se kao dio cjelovitog nadzora ili kao ciljani nadzor nad ugostiteljskim objektima. Slijedom navedenog u tijeku je provedba planiranih ciljanih nadzora vezanih za kontrolu pušenja u ugostiteljskim objektima temeljem na snazi Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda („Narodne novine“, broj 45/17 i 114/18).
Inspekcijski nadzori sanitarne inspekcije usmjereni su na pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost. Temeljna odredba Zakona o ograničavanja uporabe duhanskih i srodnih proizvoda vezana za „pušenje“ je članak 25. predmetnog Zakona kojim je propisano da se zabranjuje pušenje duhanskih i srodnih proizvoda, biljnih proizvoda i uporaba elektroničkih cigareta s nikotinskim punjenjem ili bez nikotinskog punjenja i vodenih lula u svim zatvorenim javnim prostorima, te je istim člankom propisana iznimka da je pušenje dozvoljeno u prostorima za pušenje u objektima u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost. Prostor za pušenje jest potpuno zatvoren prostor, fizički odvojen od drugih zatvorenih prostora, površina mu ne smije biti manja od 10 m², i ne smije zauzimati više od 20 % površine prostora za posluživanje u ugostiteljskim objektima, te mora ispunjavati i druge Zakonom propisane uvijete i u njemu se ne smije usluživati hrana i piće.
Uz navedeno u objektu u kojemu se isključivo poslužuje piće, postoji dodatna iznimka za objekte koji zbog veličine uslužnog prostora ne mogu zadovoljiti propisane uvjete za prostor za pušenje te mogu u skladu s člankom 32. cijeli prostor za posluživanje odrediti pušačkim prostorom, koji mora ispuniti dodatne propisane zahtjeve i u tom prostoru mora biti istaknuta oznaka o dozvoli pušenja i o tome moraju ishoditi rješenje Ministarstva zdravstva o ispunjavanju uvjeta.
Vlasnik odnosno korisnik prostora dužan je osigurati provedbu zabrane pušenja u prostoru u kojem je pušenje zabranjeno.
Nadzorom sanitarne inspekcije utvrđuje se poštuje li se propisane mjere zabrane pušenja u zatvorenom javnom prostoru, te je od početka godine na teritoriju Republike Hrvatske obavljeno ukupno 309 redovnih nadzora i u 157 provedenih nadzora utvrđene su nesukladnosti.
U Međimurskoj županiji u 2025. inspekcijski nadzor nad primjenom Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda obavljen je u 12 ugostiteljskih objekta, od kojih u jednom (1) u kojem se uslužuje hrana. U dva objekta utvrđene su nesukladnosti. Za utvrđene nesukladnosti subjektima su naređene upravne mjere i pokrenuti prekršajni postupci, a kontrole izvršenja naređenih mjera i dalje se provode.
Najčešća nesukladnost je što objekti koji imaju prostor za usluživanje na otvorenom – „terase“ u hladnijim mjesecima isti na različite načine „zatvore“ i time ga prema definiciji predmetnog Zakona pretvore u zatvoreni javni prostor u kojem pušenje nije dozvoljeno, a inspekcija u nadzoru zatekne osobe koje puše.
Člankom 40. predmetnog Zakona za utvrđene prekršaje propisne su novčane kazne u iznosu od 9.290.60 do 19.908,42 eura za pravnu osobu, te od 663,61 do 1.990,84 za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi i u skladu s propisanim ovlastima sanitarna inspekcija izdaje prekršajne naloge. Prekršajni nalog izdaje se pravnoj osobi, odgovornoj osobi u pravnoj osobi ili fizičkoj osobi ako se radi o obrtu. Okrivljenik je dužan platiti iznos izrečene novčane kazne u roku od osam (8) dana od dana pravomoćnosti prekršajnog naloga. Također, sukladno odredbama prekršajnog zakona, okrivljenik može u ostavljenom roku uplati 2/3 novčane kazne i smatrat će se da je novčana kazna uplaćena u cijelosti. Isto tako stranka ima pravo prigovora na prekršajni nalog, čime isti postaje opružni prijedlog o kojem odlučuje nadležni sud, kaže se u odgovoru Državnog inspektorata.