Nakon što je potkraj 2015.godine postala dio sustava Pivac grupe, čakovečka mesna industrija Vajda u sljedećih nekoliko godina prometnula se u najuspješniju firmu u Međimurju. Ta se transformacija odvijala pod vodstvom Alena Kajmovića, a nakon njegovog nedavnog odlaska iz firme nisu tražena vanjska rješenja, već je odlučno da se daljnji razvoj i rast poduzeća povjeri nekome unutar tvrtke.
Izbor je pao na Vilima Simona koji je u proteklih 10 godina u potpunosti upoznao krvnu sliku kompanije, obnašajući nekoliko odgovornih dužnosti u raznim dijelovima sustava, te se njegovo imenovanje na mjesto predsjednika Uprave logično nametnulo kao najbolje i najkvalitetnije rješenje.
U kakvoj situaciji preuzimate vođenje Vajde i što Vam znači ova nova dužnost?
Na mjesto predsjednika Uprave dolazim kad je Vajdino poslovanje stabilno i uspješno, ali su okolnosti u kojima se nalazimo vrlo neizvjesne. Omogućiti Vajdi zdrav rast i nositi se s izvanrednim globalnim utjecajima kojima svjedočimo u zadnje vrijeme najveći su izazovi u trenutku kad preuzimam ovu dužnost. Osobno, obnašati funkciju predsjednika Uprave Vajde, za mene znači prije svega veliku odgovornost, ali i posvećenost tomu da se tvrtka razvija, zaposlenici budu zadovoljni uvjetima rada, a poslovni suradnici u nama i dalje prepoznaju pouzdanog partnera.
Koliko ste dugo član Vajdine obitelji i u kojoj će Vam mjeri dosadašnja iskustva pomoći u novom poslu?
U Vajdu sam stigao 2012. godine na radno mjesto referenta nabave. Nakon ulaska Vajde u sustav Grupe Pivac, krajem 2015. godine, prelazim na mjesto pomoćnika komercijalnog direktora zaduženog za prodaju prerađevina. Sredinom 2016. godine preuzimam dužnost voditelja proizvodnje, a nekoliko mjeseci kasnije imenovan sam članom Uprave zaduženim za proizvodnju. Krajem 2019. godine postajem član Uprave zadužen za kooperaciju i organizaciju tova svinja, a s te pozicije početkom lipnja prelazim na današnju funkciju predsjednika Uprave.
Ovakav poslovni put unutar Vajde pružilo mi je uvid u sve segmente njenog funkcioniranja, od proizvodnje do upravljanja sustavom. Poznavanje „krvne slike“ kompanije omogućava donošenje odluka koje u obzir uzimaju različite aspekte poslovanja te sam uvjeren da će mi to iskustvo pomoći da postupam ispravno s čvrstim ciljem daljnjeg unaprjeđenja ove tvrtke.
Vajda je već nekoliko godina dio poslovnog sustava tvrtke Pivac. U kojoj je mjeri i na koji način to utjecalo na njezino poslovanje?
Ulazak u sastav Grupe Pivac za Vajdu je predstavljao poslovnu renesansu, ciljevi su odmah u početku postavljeni i zaista se marljivo radilo na njihovom ispunjavanju. Prepoznata je potreba za ulaganjem u proizvodne pogone, a modernizacija procesa vidljivo je utjecala na razvoj Vajde. Osim toga, nakon što smo postali dio Grupe pokrenut je veliki proces revitalizacije svinjogojske proizvodnje. Od tada do danas kooperaciju s domaćim uzgajivačima višestruko smo proširili, a brojka od početnih 40.000 tovljenika godišnje na današnjih 175.000 najbolji je pokazatelj koliko smo u tom području napredovali.
Često se mogu čuti usporedbe sadašnjeg okusa i kvalitete pojedinih proizvoda s nekadašnjim. Je li u pitanju subjektivni dojam ili su se neke stvari uistinu mijenjale?
Danas je u prehrambenoj industriji kvaliteta proizvoda presudna i upravo ona čini razliku između onih proizvođača kojima će potrošači dati povjerenje i onih koji će zbog nebrige o svojim proizvodima nevidljivom rukom biti marginalizirani na tržištu i u konačnici s njega nestati. Stoga je u Vajdi kvaliteta krajnjeg proizvoda imperativ, a cijeli lanac proizvodnje prilagođen je upravo tomu – od nabave kvalitetne sirovine do suvremenog proizvodnog procesa. Preferencije potrošača stalno se mijenjaju, a na nama je da ih prepoznamo kako bismo mogli pružiti zadovoljavajući asortiman. No, osim noviteta Vajda ima i proizvode koji su omiljeni među generacijama i tu inzistiramo na zadržavanju tradicionalne recepture. Jedan od takvih je i Međimursko meso z tiblice, autohtona delicija zaštićena oznakom zemljopisnog podrijetla.
U kojoj mjeri inflatorna spirala utječe na poslovanje Vajde i kako joj odolijevaju Vaši kooperanti koji u proces ulaze s jednim, a završavaju ga s potpuno drugim troškovima?
Nijedno poslovanje nije izuzeto od trenutnih globalnih zbivanja, pa tako ni naše. Porast cijene energenata i sirovina donio je povećanje ulaznih troškova, što našu proizvodnju čini skupljom. Stalno pratimo nova kretanja i svjesni smo kako se tržišnim mijenama moramo prilagođavati. Vajda ima dobro postavljenu strategiju, koja je i u vremenima krize izazvane pandemijom osigurala stabilno poslovanje, a oslanja se na posebnu strukturu sustava sa zaokruženim poslovnim ciklusom – od uzgoja stoke, proizvodnje i prerade svježeg mesa, do distribucije kroz vlastitu maloprodajnu mrežu.
Upravo su ove specifične situacije pokazale važnost onog na čemu mi inzistiramo godinama – približavanjem samodostatnosti i oživljavanjem proizvodnje primarne sirovine stvaramo otpornost na vanjske čimbenike. Tako ne štitimo samo vlastito poslovanje, vizija tih nastojanja puno je šira i odnosi se na poticanje poslovanja proizvođača, stočara i poljoprivrednika, a istovremeno Hrvatskoj pruža sigurnost kada je u pitanju opskrba hranom.
Što se tiče kooperanata, model suradnje ostaje isti – ugovorom o uslužnom tovu kooperantima osiguravamo kvalitetne odojke, kompletnu hranu za tov i stabilan prihod. Uzimajući u obzir aktualnu situaciju na tržištu, to je značajna prednost. Naše kooperante ne mora zabrinjavati porast ulaznih troškova proizvodnje jer sav rizik rasta cijena inputa snose Vajda i Grupa Pivac. U interesu nam je da uzgajivačima omogućimo uvjete suradnje koji će ih motivirati, a nama omogućiti trajni izvor kvalitetne, domaće sirovine.
Proteklih godina Vajda je kontinuirano gradila. Jesu li postignuti ciljevi tog investicijskog procesa i hoće li se on nastaviti?
Zahvaljujući upravo investicijama koje su se u Vajdi realizirale posljednjih godina, kompanija se prometnula u najuspješniju firmu u Međimurju s tendencijom daljnjeg rasta i razvoja, što naravno podrazumijeva i daljnje investicije.
U posljednjih nekoliko godina, otkad je dio Grupe Pivac, u Vajdi je ostvareno nekoliko značajnih investicija. Već u prvoj fazi, tijekom 2016. godine, uloženo je više od 11 milijuna kuna u opremu, strojeve i infrastrukturu, a potom je od 2017. do 2019. godine proveden veliki investicijski ciklus vrijedan 50 milijuna kuna koji je obuhvatio unaprjeđenje i modernizaciju proizvodnog pogona, jednog od najsuvremenijih za klaoničku obradu u regiji. Krajem 2021. godine izgradili smo najveću krovnu fotonaponsku elektranu u Međimurju snage koja u prosjeku proizvodi oko 25 posto ukupne struje koju trošimo tijekom godine, a nedavno smo pustili u pogon i najsuvremeniji pročistač otpadnih voda na sjeveru Hrvatske vrijedan 15 milijuna kuna.
U posljednje vrijeme sve više mladih se odlučuje za zanimanje mesara. Koja je u tome uloga Vajde i na koji način planirate zadržati kvalitetnu radnu snagu?
Zadnjih nekoliko godina Vajda je zaista sustavno pristupila projektu stipendiranja učenika koji se školuju za deficitarno zanimanje mesara. Osim stipendija za koje smo u posljednje tri godine izdvojili preko 550.000 kuna, za naše stipendiste osigurali smo brojne druge pogodnosti tijekom školovanja, ali i sigurno zaposlenje u Vajdi nakon što završe svoje obrazovanje. Tako smo ne samo osigurali stručni kadar koji nam je potreban, već smo ovom zanimanju vratili vrijednost kakvu zaslužuje i učinili ga pristupačnim i atraktivnim za generacije koje dolaze.
Što će biti Vaši prioriteti u vođenju Vajde?
Formula kojom ću se voditi u upravljanju Vajdom jest: sigurni izvori domaće sirovine, investicije u opremu i tehnologiju, vlastita infrastruktura i logistika, osiguravanje dobrih radnih uvjeta i okoline za naše zaposlenike i ulaganje u buduće stručne kadrove. Predanošću ovim ciljevima, vjerujem da ni rezultati neće izostati.