Ministarstvo zdravstva u zakonskim izmjenama, upućenima u javnu raspravu, predlaže povećanje maksimalnog iznosa participacije s dvije na četiri tisuće kuna, a povećavaju se i iznosi participacije za razne bolničke usluge pacijentima koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje, javlja N1.
Uz ostalo, za pacijente bez dopunskog zdravstvenog osiguranja raste i participacija za specijalističku zdravstvenu zaštitu s 25 na 33 kune, za specijalističku dijagnostiku s 50 kuna na 67 kuna, kao i za troškove bolničkog liječenja sa sto na 134 kune.
Predlagatelj – Ministarstvo zdravstva očekuje da će te promjene, uz ostalo, pridonijeti održivosti zdravstvenog sustava.
Uz izmjene Zakona o obveznom zakonskom osiguranju u javnoj su raspravi do 3. studenoga i izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a riječ je o dva ključna zdravstvena zakona, najavljena kao početak reforme zdravstvenog sustava.
Zakonskim izmjenama predviđa se i uvođenje preventivnih zdravstvenih pregleda, no detalji cjelokupnog koncepta obaveznih sistematskih pregleda tek će naknadno biti utvrđeni pravilnikom.
Jedinstvena lista lijekova
Novost je i uvođenje jedinstvene HZZO-ove liste lijekova, ortopedskih pomagala i drugih medicinskih proizvoda, bez dosadašnjih naznaka za osnovnu, dopunsku ili dodatnu listu.
Povećava se i dobna granica osiguranika koji imaju pravo na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a sa 65 na 70 godina, uz uvjet navršenih 15 godina mirovinskog staža.
Kako je bilo i najavljivano, uvodi se stroža kontrola bolovanja. Uz kontrolu rada doktora primarne zdravstvene zaštite, kontrolori HZZO-a ubuduće će moći doći zakucati na vrata pacijentu na bolovanju. Za liječnika koji neosnovano propiše bolovanje, predlaže se prekršajna novčana kazna od 660 do 2650 eura. Predviđena je i kazna za pacijente na “lažnom bolovanju”, u iznosu od 1060 do 1990 eura ako “namjerno sprječavaju ozdravljenje” ili tijekom bolovanja rade neke druge, primjerice poljoprivredne poslove, piše N1.