Kad se dogodi samoubojstvo, okolina je uvijek iznenađena. Nitko ne vjeruje da bi baš njegov sin – brat – prijatelj… odabrao takav životni kraj. Stoga ovakvi smrtni slučajevi ostavljaju dugotrajne posljedice i na obitelj i prijatelje poginulih, ali i cijele zajednice.
Samoubojstvo je jedno od najvećih filozofskih pitanja već stoljećima i veliki javni zdravstveni problem, a Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava i u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.
Iako je trend samoubojstava diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, posljednjih godina u padu, broj od više od 700.000 ljudi godišnje koji si diljem svijeta oduzmu život, jednostavno je ogroman. Podatak je to Svjetske zdravstvene organizacije, koja dodaje i kako na svako samoubojstvo još dolazi i više od 20 pokušaja samoubojstava, što je broj od minimalno 14 milijuna ljudi godišnje koji se u dilemi “Biti ili ne biti” odlučne za ovu drugu opciju.
Iako se samoubojstva događaju kod ljudi svih životnih dobi, posebno je zabrinjavajuće što su ona četvrti vodeći uzrok smrti kod mladih između 15 i 29 godina. Najviša stopa samoubojstava je u Europi i Japanu pa Jugoistočnoj Azija, dok je najmanja u Africi i Istočnom Mediteranu (Grčka, Turska, Sjeverna Afrika). Muške osobe sklonije su suicidu od ženskih.
Kakva je situacija u Međimurju?
U Hrvatskoj je dosad bio vidljiv trend opadanja samoubojstava. Tako smo na razini države 2018. godine imali 657 samoubojstava, 2019. godine 582, a 2020. 566 samoubojstava. Trend pada vidljiv je i u Međimurskoj županiji.
Godine 2016. dogodilo se 21 samoubojstvo, 2017. njih 17, 2018. i 2019. godine 15, a 2020. 12. Međutim, ova, 2021. godina, postaje problematična, jer do 31. kolovoza 2021. godine, samoubojstvo je počinilo već 16 osoba, od čega 13 muških, a 3 ženskih.
– Tijekom petogodišnjeg razdoblja na području Policijske uprave međimurske evidentirano je ukupno 96 samoubojstava (74 muških osoba, 22 ženskih).
Kada se promatra podjela izvršenih suicida prema području gdje je samoubojstvo izvršeno, tijekom praćenog razdoblja najviše ih je počinjeno na području grada Čakovca, dok ih je prema načinu izvršenja najviše počinjeno vješanjem – rekla nam je policijska službenica za odnose s javnošću PU međimurske Marina Soldat.
Psiholozi brinu da bi se zbog stresnih događanja u posljednje dvije godine, kao što su potresi, pandemija i inflacija, ponovno mogao povećati broj samoubojstava odnosno da će se prave posljedice tek pokazati u narednom razdoblju.
Psihički nestabilni ne bi smjeli piti alkohol
Na najvećoj psihijatrijskoj klinici u Hrvatskoj, Klinici Vrapče u Zagrebu, već godinama ističu kako se kao posebno važni rizični čimbenici ističu iskustvo gubitka bližnje osobe, samoća, diskriminacija, problemi financijske ili emocionalne naravi, kronična bol ili bolest, doživljaj zlostavljanja i slično.
– Pri tome, iako je vrlo jasna veza između suicida i psihičkih poremećaja, osobito depresije, mnogi suicidi se događaju naglo, impulzivno u trenucima raznih kriza (a tada posebice mogu biti potaknuti sredstvima ovisnosti, poglavito alkoholnim pićima) – stoji na stranicama Klinike Vrapče i naglašavaju kako je najvažnije raditi na prevenciji psihičkih poremećaja te spriječiti one koji ih imaju da konzumiraju sredstva koja bi ih mogla potaknuti na suicidalno ponašanje, kao što je primjerice alkohol.
Samoubojstva se mogu prevenirati, ističe Svjetska zdravstvena organizacija, koja smatra da se mnogo može napraviti, kako pojedinačno, tako i kroz zajednicu i, napokon, na nacionalnoj razini. Do danas je 38 država širom svijeta donijelo Nacionalnu strategiju za prevenciju samoubojstava. Nažalost, Hrvatska nije jedna od njih.