U Pleškovcu u Kulturno edukativnom centru Murai 16. veljače 2022. godine održana je edukativna radionica pod nazivom „Seoski turizam i kako ga zajednički promovirati putem Digitalnog kataloga seoskog turizma Republike Hrvatske?” Radionici su prisustvovali brojni lokalni mikro poduzetnici koji su iz prve ruke imali mogućnosti saznati kako poboljšati svoje poslovanje, ali i kako riješiti brojna zakonska pitanja.
Događaju je prisustvovao i načelnik općine Sveti Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsalović. Predavanje je održala Aleksandra Kuratko Pani, voditeljica Udruge ruralnog turizma Hrvatske.
– Ovo je četrdeseta radionica koju smo proveli od prošle godine. Na području Međimurja postoji jedan ogroman turistički potencijal za koji se nadam da će u skorije vrijeme biti u potpunosti iskorišten. Udruga je na natječaju raspisanom od Ministarstva turizma i sporta dobila sredstva koja smo iskoristili kako bismo okupili pružatelje usluga ruralne Hrvatske, educirali ih i pomogli im predstaviti njihovu ponudu.Okupljamo poljoprivredne proizvođače koji se bave pružanjem ugostiteljskih i turističkih usluga. Blisko surađujemo s akademskim institucijama i turističkim zajednicama, ali i svima onima koji su zaljubljenici u hrvatsko selo. Osnovani smo kako bismo pomogli malim poduzetnicima u rješavanju zakonodavnih pitanja koji svojim propisima destimulira bavljenje ruralni turizam. Drugi pak je cilj udruge promocija našeg ruralnog hrvatskog kraja. Udruga je locirana u Moslavini, u Ivanić Gradu.
Predavačica je istaknula niz zakona i problema s kojima se susreću lokalni poduzetnici i mikro proizvođači.
– Mi osim Ministarstva turizma i sporta imamo i niz zakona iz Ministarstva poljoprivrede. To su zakoni o poljoprivredi, zakoni o OPG-u, zakoni o poljoprivrednom zemljištu i mnoštvo drugih. Svaki od tih zakona prošao je nekoliko izmjena i svaki od njih ima nekoliko pravilnika. Zamislite sada koje su to poteškoće za jednog malog poljoprivrednika koji ima dva, tri proizvoda koje želi plasirati na tržište. Bit seoskog turizma nije da vi imate samo jedna proizvod, već da sve što vi doma proizvedete možete ponuditi svojim gostima. Uz naravno, poštivanje higijenskih propisa. Naši su zakoni prilagođeni za velike i srednje tvrtke, ali nisu fleksibilni za male proizvođače. U praksi, mali proizvođači ni sami ne znaju koja im je dokumentacija potrebna i kojih se propisa u moru zakona trebaju držati. Gleda se nekoliko setova zakona koji stopiraju razvoj ruralnog turizma. Iz tog razloga predali smo nacrt koji bi obuhvatio niz aktivnosti vezanih uz ruralni turizam, a koji bi olakšao posao malim poduzetnicima.
Okupljene je zanimalo i što žele turisti, ali i kako poboljšati svoju ponudu.
– Što žele strani turisti? Čak 74 posto stranih turista želi da u destinaciji u koju su stigli konzumiraju domaću hranu. Gotovo je s piletinom i jajima iz Poljske, janjcima iz Rumunjske i slično. Turisti to više NE ŽELE! Žele hranu proizvedenu u kraju u koji su došli. Proizvode domaćih proizvođača. Njih 65 posto očekuje da se u destinaciji u kojoj borave usluge pružaju na ekološki odgovoran način. Svi mi na svom imanju po tom pitanju nešto možemo učiniti. Mnogo toga naravno ovisi o lokalnoj upravi i zajednici, no sami možemo izbaciti ili svesti na minimum uporabu plastike, paziti da su nam septičke jame budu po ekološkim principima.
Gosti to gledaju sve više. Njih 62 posto teži potrošiti novac tamo gdje on ostaje u lokalnoj zajednici. Ljudi su se zasitili hotela, velikih lanaca. Sve više žele kraća putovanja, manje objekte i žele vidjeti da njihov novac ostaje i doprinosi razvoju lokalne zajednice. Važno je za nas da čak 58 posto pokazuju dublji interes za destinaciju. To znači da kad turisti dođe on želi posjetiti druge lokalitete, otkriti kulturu, kako živi društvo. Želi vidjeti naše običaje, kako mi proizvodimo primjerice čvarke, vino i slično. Ovo su svjetski trendovi, istaknula je A. Kuratko Pani.
