Svako mjesto u Međimurju, ali i šire, skriva osebujne likove i zanimljive priče koje su desetljećima oblikovale identitet kraja. Nekada su takve zgode bile dio svakodnevice – prenosile su se s koljena na koljeno, živjele na seoskim okupljanjima i zabavama. Danas ih, nažalost, sve češće pamte tek najstariji mještani.
Jedan od njih je i Vlado Šarić, umirovljenik iz Pribislavca, koji u svojim sedamdesetima rado oživljava sjećanja na neka druga vremena. Kako ističe, gotovo svako selo imalo je svoje prepoznatljive osobe – ljude osebujnih nadimaka i karaktera po kojima su ostali upamćeni.
Upravo po jednoj takvoj osebujnoj ženi, Pupi, mještani Pribislavca dobili su nadimak ‘Pupači’ koji se zadržao sve do danas.
– Negdje 50-ih godina prošlog stoljeća, na području tadašnje ‘Kravarije’, gdje su danas učiteljski stanovi, živjela je Pupa Krka. Bila je posebna, tada bi rekli ‘bogica’. Nas djecu znali su plašiti njome – priča Šarić i dodaje kako se pokojni August Lesjak, začetnik kazališnog dramatizma u Pribislavcu detaljnije posvetio istraživanju zanimljive povijesti kraja.
No, zanimljive priče ne staju samo na Pribislavcu. I obližnja mjesta imala su svoje nadimke i identitete. Tako su se stanovnici Ivanovca nazivali ‘Herekima’. Pretpostavlja se da naziv potječe od prezimena Herek, koje je nekada bilo vrlo često u tom mjestu.
Iz tih nadimaka razvijala se i svojevrsna rivalnost između mjesta. Kako se prisjeća naš sugovornik, između ‘Pupača’ i ‘Hereka’ nerijetko je dolazilo do sukoba, osobito na zabavama.
– Nekada nije prošla zabava, a da se nisu potukli. ‘Ako nitko nije bil bit’, nije bila zabava kak treba!’ – kroz smijeh dodaje Šarić.
Iza takvih zgoda često su stajali i životni običaji tog vremena. Mladići iz Pribislavca često su ženili djevojke iz Ivanovca, što je dodatno poticalo rivalstvo, ali i povezivalo ta mjesta na poseban način.
Uz ove priče, Šarić je podijelio i zanimljivu predaju o samom imenu Pribislavec. Prema njegovim riječima, ime se povezuje s grofom koji je volio uzgajati dudove svilce i proizvoditi svilu. Navodno je na području današnjeg Malinščaka, prema Štefancu, zasadio brojne nasade, po čemu je taj kraj i dobio ime.
I dok ovakve priče danas zvuče simpatično i pomalo nestvarno, nekada su bile važan dio društvenog života. Upravo zato važno ih je bilježiti i prenositi dalje, kako ne bi nestale zajedno s generacijama koje ih još pamte.