Blagdan svetog Jakoba, zaštitnika „župe priločke“, svečano će se proslaviti u petak, 25. srpnja. Središnje euharistijsko slavlje, s početkom u 10,30 sati, predslavit će velečasni Tomislav Kos, koji ove godine, upravo 25. srpnja, slavi i 15 godina svećeništva. Zaređen je za svećenika 6. lipnja 2010. pod vodstvom varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, a mladu misu služio je 25. srpnja 2010. upravo u Prelogu. Uz velečasnog Kosa, svetu će misu služiti i domaći svećenici, župnik, prečasni Antun Hoblaj te župni vikar Dominik Cestar. Uz ovo centralno euharistijsko slavlje, svete mise će se služiti i u 7,00 te 18,00 sati.
Apostol Jakob stariji zaštitnik je Španjolske. Njegove relikvije čuvaju se u španjolskom gradu Santiagu de Compostela (Sant Yago znači sveti Jakov/Jakob), koji se smatra trećim najsvetijim gradom Rimokatoličke Crkve, poslije Jeruzalema i Rima. Tradicionalno hodočašće na Jakobljev grob naziva se “Put Svetog Jakoba”. U afričkoj državi Kongo, blagdan sv. Jakoba je središnji blagdan. Portugalski mornari i diplomati, prenijeli su štovanje, koje se duboko ukorijenilo, nakon širenja kršćanstva u Kongu krajem 15. stoljeća. Slično je u mnogim srednjoameričkim državama kao što su: Haiti, Portoriko, Gvatemala, Nikaragva. Sveti Jakob se vrlo posebno slavi i u Dicmu kao zaštitnik župe a na blagdan mu se donosi biljka murtela. Svetog su Jakoba kao svog naročitog zaštitnika poštovali tijekom stoljeća hodočasnici i putnici, zatim srednjovjekovni vitezovi, pa onda ljekari, kožari, ratari i voćari. Slikari ga obično prikazuju kao putnika sa štapom u ruci, koji put i s mačem, što podsjeća na njegovu smrt, jer je od kralja Heroda Agripe bio pogubljen mačem i tako prvi od apostola pošao u mučeničku smrt.
Župna crkva sv. Jakoba ap.st. bila je najprije posvećena sv. Lovri mučeniku, na što podsjeća današnja crkva sv. Lovre u Cirkovljanu. Od 1650. godine župna crkva u Prelogu spominje se pod titularom sv. Jakoba Starijeg apostola. Nova crkva u baroknom slogu građena je od 1758. do 1761. godine i jedna je od najljepših hrvatskih baroknih crkava. Svod crkve s kupolicama nad prostranom dvoranom crkvene lađe prvi je takve vrste u hrvatskoj crkvenoj arhitekturi. Trodijelni oltar u svetištu crkve s likovima sv. Jakoba, sv. Josipa i sv. Ivana Nepomuka, kao i oltarni retabl (ploha iza ili iznad menze oltara, odnosno okvir za oltarnu sliku ili pala) predstavljaju remek-djelo Josipa Hermana i Vida Koenigera, baroknih umjetnika iz Graza. Unutrašnjost crkve oslikao je 1813. godine talijanski slikar Aloysius Belli, a oltarne pale za pokrajne oltare od sv. Ružarija (krunice) i Sveta Tri Kralja oslikao je 1869. godine Giacomo Brollo iz Germone di Friuli iz Italije. Crkva je temeljito obnovljena u razdoblju od 1987. do 2008. godine.
