Liječnica, predstojnica Zavoda za neurologiju KBC-a Rijeka i predsjednica udruge Parkinson i Mi, doc. prim. Vladimira Vuletić komentirala je za portal N1 kako je covid-19 utjecao na oboljele od neurodegenerativnih bolesti.
– Izolacija i socijalno distanciranje, ponašanja su koja nikako ne pridonose dobrom stanju oboljelih od kroničnih neurodegenerativnih bolesti, kao ni manjak fizičke aktivnosti. Parkinsonova bolest može uzrokovati respiratorne smetnje, posebno u uznapredovaloj fazi, te među ostalim, zbog pognutog stava i rigora mišića, reduciran disajni kapacitet pluća – ističe.
– Prema nekim studijama, prolongirani stres može razotkriti mnoge latentne kliničke slike Parkinsonove bolesti pa postoji mogućnost da nakon pandemije svjedočimo većem broju oboljelih. Radili smo istraživanje na Klinici i ustanovili da su u pandemiji nastupila motorička i nemotorička pogoršanja, posebno anksioznost, depresija, apatija i sl. Mnogim našim pacijentima morali smo dizati doze lijekova zbog pogoršanja. Oni koji su imali SARS-CoV-2 virusnu infekciju različito su prolazili, ovisno o dobi, težini i duljini bolesti. Oboljeli od demencija i drugih neurodegenerativnih bolesti nemaju veći rizik obolijevanja, ali imaju lošije ishode, teže kliničke slike – navela je.
Vuletić se osvrnula i na post-covid sindrom te navela neke od neuroloških posljedica covida.
– Post-covid neurološki sindrom prisutan je u oko 40% bolesnika dugo nakon preboljene infekcije, i to bez obzira na težinu kliničke slike. Kod nekih je opisivan i 12 mjeseci iza akutne infekcije. To je postvirusni sindrom uzrokovan odgovorom mozga i tijela na infekciju virusom SARS-CoV-2. Općenito je medicinska struka uočila post-covid sindrom koji obuhvaća mnoge specijalističke djelatnosti (kardiološke, pulmološke, psihijatrijske, psihološke, neurološke itd.). Ne zna se sigurno, ali izgleda da je post-covid neurološki sindrom posljedica abnormalnosti u živčanom, metaboličkom i imunosnom sustavu – navela je Vuletić.
Cijeli tekst pročitajete na portalu N1.