Prošle godine Međimurje je šokirao pomor od čak 60 milijuna pčela, što je uvelike ostavilo trag kod međimurskih pčelara. Pčele u eko-sustavu su iznimno važne te su žrtve lošeg odnosa čovjeka prema prirodi. Iako u Hrvatskoj još uvijek stanje nije toliko alarmantno, klimatske promjene i globalno zatopljenje dovele su do ozbiljnih poremećaja biološkog sata pčela, a neodgovorna primjena pesticida često ima kobne posljedice za čitavu zajednicu.
Kako prenosi Agroklub, pčele su uglavnom ugrožene zbog nepromišljenih postupaka ljudi, no u sadašnjim uvjetima više ne mogu preživjeti bez pomoći čovjeka, kaže prof. dr. sc. Dragan Bubalo s Agronomskog fakulteta.
“Problem nestajanja pčela, koji se pojavio prije 15 godina, sinergija je mnogo različitih faktora, od globalnih klimatskih problema, pa do neodgovornog korištenja pesticida prije svega insekticida”, kaže prof. dr. sc. Dragan Bubalo, redoviti profesor na Odsjeku za animalne znanosti, Zavoda za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu.
“Biološki sat pčela, baš kao i biljaka je poremećen jer se ono što bi se trebalo dogoditi u prirodi u određenom razdoblju, ne događa”, pojašnjava prof. dr. sc. Bubalo napominjući da zbog toplih zima priroda, kolokvijalno rečeno, ranije kreće, a onda se, u travnju, temperature drastično spuste. U navedene promjene uvjerili smo se i ove godine kada su se temperature, s početkom proljeća, noću spustile i do – 7 ºC, a posljedice mraza u velike su probleme dovele i voćare, ali i pčelare. Također napominje da je nestajanje pčela prisutno još od 2006. godine, pa sve do danas.
Pojavio se najprije u Americi, a nakon toga i u drugim dijelovima svijeta i direktno ga se povezuje s intenzivnom poljoprivredom”,
No, treba istaknuti i da je sam odnos prema pčelama drugačiji. Naime, polovina pčelara u europskim zemljama su hobisti i bave se iz ljubavi, dok ih u Americi iskorištavaju isključivo kao ‘radnu snagu’ za oprašivanje.
Da bi se smanjio negativan utjecaj intenzivne poljoprivredne proizvodnje, u Zajedničku poljoprivrednu politiku Europske Unije uvrštene su agrookolišne mjere kao dio Programa ruralnog razvoja. Jedna od njih je IAKS mjera, tip operacije 10.1.6 Cilj uspostave poljskih traka je zaštititi različite biljne i životinjske vrste, poboljšati kvalitetu krajobraza i povećati ukupnu bioraznolikost na oranicama.