Koprivnica postaje grad spužva. Problemi zbog obilnih kiša mogli bi postati prošlost, a kišnica važan resurs, i to zahvaljujući kišnim vrtovima, prenosi Dnevnik.hr.
Ekstremne količine oborina u kratkom vremenu, duga sušna razdoblja, poplave – problemi su koje su donijele klimatske promjene. Koprivničani traže rješenja za posljedice.
U koprivničkom prigradskom naselju Herešin iduće godine niknut će prvi kišni vrt. Riječ je o zelenoj površini, naizgled ni po čemu neobičnoj, a cijela je priča ispod tla.
Oborinska voda koja padne na nepropusnu površinu, umjesto na prometnicu pa u kanalizaciju – otječe u tlo, gdje se kroz posebne vrste tala filtrira i zatim dio skuplja u spremnicima. Konceptom bioretencije tako se prirodno uklanjaju zagađivači iz vode.
“Cilj je ovog projekta spriječiti te štete pljuskovitih oborina koje načine dosta štete u urbanim područjima, sačuvati te količine oborina koje padnu za kasnije ili ih po mogućnosti infiltrirati u tlo”, rekao je Damir Ruk iz Koprivničkih voda.
Međunarodni je to projekt vrijedan dva milijuna eura na kojem Hrvatska sudjeluje s partnerima iz 12 zemalja. Vrtovi će se, osim kod nas, graditi u Mađarskoj, Sloveniji i Rumunjskoj.
“Radi se o tome da ćemo ispitivati različite vrste smjese i materijala zemlje pijeska i gline, komposta i mjerit ćemo koliko taj određeni volumen tla može apsorbirati oborina”, kazao je Ruk. Slični vrtovi postoje u Zadarskoj županiji i u Puli – gdje su se pokazali kao učinkovito rješenje. Isto očekuju i u Koprivnici.