Nakon otvaranja bolovanja – što oboljela osoba smije, a što ne? Za kontrolu bolovanja zadužen je HZZO, od kojeg doznajemo odgovore na pitanja o vremenu tijekom kojeg je zaposlenik na bolovanju, javlja Dnevnik.hr.
Početak i dužinu trajanja privremene nesposobnosti za rad “utvrđuje izabrani doktor u skladu s medicinskom indikacijom i smjernicama koje pravilnikom propisuje ministar zdravstva”, navode u HZZO-u.
Ističu kako je sve vezano uz bolovanje u izravnoj nadležnosti izabranog doktora koji je upoznat sa zdravstvenim stanjem osiguranika.
“Izabrani doktor s obzirom na zdravstveno stanje daje uputu pacijentu vezano za korištenje privremene nesposobnosti za rad. Očekuje se od osigurane osobe da će s obzirom na svoje zdravstveno stanje postupiti odgovorno te se za vrijeme privremene nesposobnosti za rad neće izlagati naporima koji bi mogli ugroziti zdravlje. Ako je osigurana osoba u stanju da dođe kod liječnika na kontrolu i obavi nužne radnje, izabrani doktor u tom će smjeru i dati svoje upute”, navode u HZZO-u.
Dakle, sve ovisi o tome na koji će način izabrani liječnik procijeniti zdravstveno stanje oboljelog pacijenta. No, kako dodaju – nema putovanja iz mjesta prebivališta ili boravišta bez suglasnosti liječnika.
Kad oboljeli nema pravo na naknadu plaće?
Oboljeli nema pravo na naknadu plaće u sljedećim slučajevima:
– ako je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost za rad,
– ako ne izvijesti izabranog doktora da je obolio u roku od tri dana od dana početka bolesti odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio,
– ako namjerno sprječava ozdravljenje odnosno osposobljavanje za rad,
– ako za vrijeme bolovanja radi odnosno obavlja poslove osnovom kojih je obvezno zdravstveno osiguran, obavlja ugovorene poslove temeljem ugovora o djelu te bilo koje druge poslove (npr. poljoprivredni radovi i sl.),
– ako se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled izabranog doktora odnosno doktora kontrolora HZZO-a ili tijela HZZO-a ovlaštenog za kontrolu bolovanja,
– ako izabrani doktor, doktor kontrolor ili tijelo HZZO-a ovlašteno za kontrolu bolovanja utvrde da se ne pridržava uputa za liječenje odnosno bez suglasnosti izabranog doktora otputuje iz mjesta prebivališta odnosno boravišta ili zlorabi bolovanje na neki drugi način.
U navedenim slučajevima osiguranik nema pravo na naknadu plaće od dana nastanka tih slučajeva do dana njihova prestanka odnosno prestanka posljedica njima uzrokovanih, poručuju u HZZO-u za Dnevnik.hr.
HZZO provodi kontrolu bolovanja (privremene nesposobnosti za rad) bilo temeljem vlastite procjene kod, primjerice, povećane stope bolovanja ili na zahtjev poslodavca radnika koji koristi bolovanje.