Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa svojim partnerima želi podići razinu svijesti romske populacije o odgovornosti za vlastito zdravlje. Pa su tako 2019. i 2020. godine proveli istraživanje kojem je svrha prikazati javnozdravstvene i epidemiološke podatke o zdravlju Roma.
– Zdravlje i zdravstvenu zaštitu romske nacionalne manjine u velikoj mjeri određuje njihov društveno ekonomski položaj, pri čemu se Romska populacija suočava s različitim izazovima povezanim sa društvenom isključenošću i siromaštvom. Sve to izravno utječe na povećanje nejednakosti u zdravlju, a time i na razlike u korištenju zdravstvene zaštite i kvalitete života među osobama pripadnicima Romske manjine i pripadnika opće populacije – piše u publikaciji.
U Međimurskoj županiji je do 2019. godine živjelo ukupno 6.997 Roma, od toga 3.542 muškarca i 3.455 žena.
Do 2019. godine u stacionarnom dijelu bolnica u Hrvatskoj bio je ukupno 4.124 hospitalizacija.
– Najčešći uzroci hospitalizacija kod muškaraca bile su bolesti dišnog sustava te mentalni poremećaji, a kod žena trudnoće i porođaji – stoji u publikaciji.
U Hrvatskoj je do 2019. godine bilo ukupno 36.753 poroda među kojima 593 ili 1,6% poroda pripadnica romske etničke skupine.
– U dobi od 10 do 14 godina zabilježena su tri poroda Romkinja u Međimurskoj županiji, a u dobi od 15 do 19 njih čak 94. Od 596 poroda bilo ih je 283 ili 47,5% u Međimurskoj županiji, slijedi Grad Zagreb s 61 porodom ili 10,2% kao i Varaždinska županija sa 60 poroda, Sisačko-moslavačka županija s 48 poroda ili 8,1%. U rasponu od 20 do 39 poroda su tri županije: Koprivničko-križevačka, Brodsko-posavska i Osječkobaranjska županija. U županijama u kojima je romsko stanovništvo malobrojno očekivano su porodi Romkinja sporadični ili ih uopće nema – navodi se u publikaciji HZJZ-a.
