A majstor nad majstorima kada je riječ o voćarstvu, pa tako i orezivanju voćaka najpoznatiji je hrvatski voćar Mladen Dobranić iz Brezovca kojeg smo zatekli u orezivanju badema u voćnjaku u Gornjem Zebancu i prepustili mu riječ.
‘Prvo, mnogi ili svi govore obrezivanje, a pravilno je orezivanje jer obrezuje se nešto drugo i drugdje, a ne u voćnjaku. Mnogi su pohrlili i požurili u voćnjake jer su vidjeli da susjed obrezuje pa idu i oni, čuli su kako treba to obaviti što prije, pa idemo i tako dalje i dalje. A ja velim da nije sila za orezivanje, pogotovo ne za male voćare koji zapravo i čine mnoge ne dobre stvari. Kada sami orezuju režu po svojem i nakon tri-četiri godine na stablima dobivaju krošnje kao košare i voćke propadaju, a onda zovu i nas da spasimo što se spasiti može, a može se malo. Zato, pozivam voćare velike i male, one koji znaju i na kraju će voćke biti pravilno formirane, dobro će rodit i na kraju biti će jeftinije nego kada sami pogrešno orežu. Jer treba znati kako postoje grančice ili grane s alternativnim, cvjetnim i listnim pupovima i to je važno prepoznati. Isto tako postoje koštičavo voće, odnosno voćke, zatim jezgričavao i bobičasto voće i svako se mora drugačije orezivati. Znači ne orezuje se jednako borovnica i marelica, jabuka i trešnja…. I još nešto, ako smatrate ili uistinu kasnite s orezivanjem ne trebate se uznemiravati, jer orezivanje se može obaviti tijekom godine i to jako korisno i jednostavnije. Napominjem kako je važno imati kvalitetan alat, dobar pregled i uvid u stanje voćnjaka i kondiciju voćaka, a optimalno je u orezivanje krenuti odmah iza blagdana Josipova koji je u kalendaru 19. ožujka’.
Pitali smo majstora Dobranića, kada je pogodno vrijeme za sadnju novih-mladih voćaka, a on kaže kako to treba obaviti prije vegetacije, kvalitetnije i zahvalnije je u jesen. Činjenica je kako je sve manje kvalitetnih o(b)rezivača voćaka, jer i oni su bolju zaradu potražili preko granice u Sloveniji i Austriji gdje su na velikoj cijeni. Tako je i s mesarima, molerima, rasadničarima, šumarima i mnogih drugih, no to je pitanje za druge, one koji svojom politikom iz države tjeraju sve što valja. A oni koji valjaju poput Mladena Dobranića ostaju na domaji, jer znaju kako je najbolje i najljepše u našim voćnjacima u kojim raste vrhunsko voće, kao u vinogradima vrhunsko grožđe, koje kasnije daje isto takvo vino.
