Hrvatski sabor izmijenio je prošle godine Zakon o izbornim jedinicama za izbor saborskih zastupnika. Njime nije promijenjen postojeći izborni sustav, ali djelomično jesu karte izbornih jedinica, javlja Večernji list.
Broj izbornih jedinica i broj zastupnika u svakoj od njih ostali su isti, odnosno deset izbornih jedinica i 14 zastupnika po izbornoj jedinici.
Izborne jedinice, kako je ranije pojasnilo Ministarstvo pravosuđa i uprave, uređene su na način da pravo glasa birača vrijedi jednako, odnosno onako kako to i propisuje Ustav. Dvije trećine birača ostale su u istim izbornim jedinicama, dok je kod njih 22 posto došlo do promjene.
Preslagivanjem izbornih jedinica, najveća se promjena dogodila u Zagrebu koji se dijeli na tri izborne jedinice – prvu, drugu i šestu.
Prva izborna jedinica obuhvaća središnje zagrebačke četvrti i južni dio Zagrebačke županije.
Druga obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku županiju, zapadni i južni dio Koprivničko-križevačke, istočni i jugoistočni dio Zagrebačke županije te istočni dio Grada Zagreba.
Treća je sastavljena od Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije te nekoliko općina u Zagrebačkoj županiji.
Četvrtu izbornu jedinicu čine Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska te istočni i sjeverni dijelovi Koprivničko-križevačke županije.
Peta obuhvaća Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku te istočni dio Sisačko-moslavačke županije.
Šestu izbornu jedinicu čine zapadni dio Zagreba te zapadni i jugozapadni Zagrebačke županije.
Sedma izborna jedinica uključuje Ličko-senjsku i Karlovačku županiju, središnji, južni i zapadni dio Sisačko-moslavačke, sjeverni dio Zadarske te sjeverni i istočni dio Primorsko-goranske županije.
Osma izborna jedinica sastoji se od Istarske županije te zapadnog dijela Primorsko-goranske.
U devetoj su Šibensko-kninska, središnji i južni dio Zadarske te sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske.
Južni dio splitsko-dalmatinske te cijela Dubrovačko-neretvanske županije nalaze se u desetoj izbornoj jedinici.