Dušan Jelić, doktor biologije sa svojim suradnicima iz biotehnološke tvrtke BIOTA boravio je u Javnoj ustanovi Međimurska priroda u Križovcu potrebom dogovora daljnjih koraka monitoringa ribe piškur. Tom je prigodom obišao postav Centra za posjetitelje Med dvemi vodami, galerije Mura i Drava te brvnaru Moj hrast Adam. Pozitivno je ocijenio inicijativu Međimurske prirode koja je odaslala javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju zemljišta za pošumljavanje (više vidjeti na internet stranici Međimurske prirode, te je podijelio vlastita iskustva obnove šumskih područja.
– Provodimo aktivnosti borbe s klimatskim promjenama. Kao jedan od najefikasnijih alata u tome je upravo pošumljavanje ili obnova postojećih šuma. Radimo na velikom projektu koji se zove „02‟, dakle projekt kisik. Razvijamo flotu dronova za autonomnu sadnju šume čime želimo ubrzati proces sadnje. Postupak nije jednostavan kako na prvi mah izgleda. Prilikom pošumljavanja potrebno je brinuti o tome da mlada biljka nikne. Razvili smo sjemenske bombice za pošumljavanje nepristupačnih područja uz pomoć dronova. Naša patentirana sjemenska bombica omogućava da biljka ima klijavost do 60 posto. Finalno preživljavanje do odraslog stabla je pet do deset posto, što je dovoljno za obnovu jedne šume. Ovo su rezultati istraživanja koja su rađena na području Grubišnog polja odnosno Bjelovarsko-bilogorske županije, zatim u Šibensko-kninskoj županiji na području Oklaja u Općini Promina. To su bila dva testna područja. Tijekom 2021. godine projekt se proširio na cijelu Hrvatsku. Imamo planove i za međunarodnu suradnju. Draga mi je spoznaja kako na području Međimurske županije postoji inicijativa za pošumljavanje određenih parcela te da je Javna ustanova Međimurska priroda objavila natječaj za kupnju zemljišta s namjerom pošumljavanja.
Znanstvenik Jelić ističe kako se cijeli taj proces radi primarno zbog smanjenja utjecaja klimatskih promjena te nastavlja:
– Šume najbolje apsorbiraju plinovit ugljik odnosno reduciraju naš ugljični otisak koji svi mi ostavljamo. Jedan građanin Hrvatske u prosjeku ima ugljični otisak od 10 tisuća kilograma ugljika. Takav se ekvivalent može uz primjerice posjedovanje šume od 2 hektara ugljično neutralizirati. To postaje sve veći hit ne samo među privatnim osobama koje žele biti neutralne već i među kompanijama. Tako veće kompanije traže opcije za neutralizaciju otiska. Naš model je da imamo aplikaciju koja bilježi koliko je u stvari vaš ugljični otisak a koliko ste se ga do sad uspjeli poništiti kroz aktivnosti kao što su pošumljavanje. Dobro je također podsjetiti se kako staništa poput močvara mogu deponirati jako puno ugljika jer se velika količina tog vezivnog ugljika nalazi u crnom mulju, u vodi močvara i biljkama koje tamo žive. Tako da su svjetska močvarna staništa jedan od najvećih deponija ugljika. Time želim reći kako i močvare, koje su često meta isušivanja, imaju veliku ulogu u zaštiti od klimatskih promjena.
Međimurska priroda i nadalje temeljem Javnog poziva prikuplja ponude za kupnju zemljišta koje je legalno pogodno za pošumljavanje na području Međimurske županije.