Ana ima 14 godina, iz Varaždina je, lijeva ruka joj je oduzeta, šepa na lijevu nogu, govori polako. Majka je prati u školu, ima asistenta u nastavi. Poslije škole tri puta tjedno odlazi na rehabilitaciju u Varaždinske Toplice. Krajem prošle godine pretrpjela je teški moždani udar, onako težak kakav liječnici drže čudom kad ga se preživi, piše Jutranji list.
Samo sat vremena ranije nego joj se život iz temelja promijenio, Ana je s prijateljicom bila u obližnjem gamerskom klubu gdje su igrale igrice. Sa žetonima za kompjutorsku igricu dobile su i bon za jeftinu kupnju energetskog napitka. Drugog pića nije niti bilo, a ovo je po cijeni koju si djeca mogu priuštiti. Sat vremena poslije igrica i pića liječnici su se na tlu borili za Anin život.
Šefica varaždinske Neurologije, doc. prim. dr. sc Spomenka Kiđemet-Piskač, smatra da je teški moždani udar, koji je Ani gotovo razorio mozak, vjerojatno skrivilo ono energetsko piće, jeftinije uz žeton za igricu. Doktorica neće reći da je piće krivo, ali drugih uzroka nema.
– Isključeni su svi drugi faktori u toj životnoj dobi koji mogu dovesti do moždanog udara, a budući da se zna da je moždani udar kod mlađe djece moguć kao nuspojava energetskog pića zbog visoke doze kofeina koja uzrokuje spazam krvne žile, Anin se moždani udar direktno može povezati kao vjerojatni uzrok – kaže dr. Kiđemet-Piskač.
Slučaj djevojčice koja se borila za život na zagrebačkom Rebru ponukao je Savjet za zdravstvo Varaždinske županije da istraži koliko školaraca uopće konzumira energetska pića.
– Zanimalo nas je radi li se o izoliranom slučaju ili smo u problemu. U svijetu postoje podaci da oko 68 posto mladih konzumira energetska pića. Od četvrtog osnovne do mature imamo oko 12.000 učenika, a anketirali smo njih 5300, što je odlična izlaznost. Rezultati su zabrinjavajući. Iz odgovora na desetak pitanja proizlazi da čak 57 posto učenika osnovnih škola i 85 posto učenika srednjih škola konzumira energetska pića, dok je 20 posto učenika osnovnih škola te 30 posto učenika srednjih škola imalo ozbiljnije smetnje prilikom konzumacije: stezanje i bol u prsima, aritmiju, mučninu i povraćanje. Najviše njih konzumira ih dva do tri puta tjedno, a 30-ak posto svakodnevno. U osnovnoj školi su češći konzumenti dječaci, u srednjoj su im djevojke al pari – kaže dr. Kiđemet-Piskač za Jutarnji.
Jedna limenka energetskog napitka, ovisno o količini, sadrži od 80 do 150 mg kofeina. Tu su i taurin, gazirana voda, B vitamini, biljni pripravci guarana, ginseng, ginko biloba, puno šećera i umjetnih boja.
Nakon tog slučaja je ministar zdravstva Vili Beroš najavio osnivanje radne skupine u svrhu zabrane prodaje i konzumacije energetskih pića maloljetnicima te druga zakonska ograničenja kojima bi se smanjila dostupnost energetskih pića. Iz Ministarstva je tada poslano priopćenje da je ministar Beroš poslao dopise petero ministara sa zamolbom da imenuju svoje predstavnike u radnoj skupini. Prva informacija o radnoj skupini koja će se baviti smanjenjem dostupnosti energetskih pića maloljetnicima bila je ujedno i posljednja.
Cijeli članak dostupan je na Jutarnji.hr.