Zajednica poduzetnika i obrtnika HDZ-a Međimurske županije jučer je organizirala stručni skup pod nazivom „Mogućnosti financiranja poduzetništva i prilike u novoj financijskoj perspektivi 2021. – 2027“. Ova zanimljiva i važna tema privukla je veliki broj međimurskih poduzetnika i drugih gostiju koji su, do posljednjeg mjesta, ispunili dvoranu Scheier u Čakovcu.
Sudionike panela uvodno je pozdravio Antun Marodi, predsjednik županijske organizacije Zajednice poduzetnika i obrtnika HDZ-a, a kasnije im se obratio i predsjednik nacionalne organizacije Petar Šimić. Marodi je svoje kolege iz međimurskog gospodarstva opisao kao marljive ljude koji znaju zaraditi vlastitim trudom i stvoriti dodanu vrijednost te će, nesumnjivo, iskoristiti prilike za ulaganja koje se otvaraju.

Predsjednik međimurskog HDZ-a i gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek ovakve skupove smatra značajnima zbog približavanja institucija i financijskih instrumenata gospodarstvenicima kojima mogućnost korištenja europskih i proračunskih sredstava daje vjetar u leđa za realizaciju investicija i gospodarskih ulaganja. Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak iznijela je podatak da mala i srednja poduzeća širom Europe zapošljavaju oko 100 milijuna ljudi. Navela je kako je Odbor za unutarnje tržište IMCO usvojio uredbu kojom će se osigurati plaćanja u roku od 30 dana što je za poduzetnike dobra vijest.

Na početku panela skupu se obratio ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan. Govoreći o problemima s kojima se susreću i na koje ukazuju poduzetnici ukazao je na parafiskalne namete, neporezna davanja, preduge procedure i višak birokracije te porezna i administrativna opterećenja.

-Vlada je zbog toga krajem prošle godine usvojila akcijski plan za smanjenje parafiskalnih i neporeznih davanja te smo dosada, u tom segmentu, rasteretili poduzetnike u iznosu od 137,7 milijuna eura. Ukinut je vodni doprinos, kao jedan od nameta na koji su poduzetnici posebno ukazivali, a uz to su smanjene naknade za korištenje i održavanje vode. Jednako tako smanjena su i razna administrativna opterećenja, a u više se ministarstava uvođenjem digitalizacije ubrzavaju procedure, rekao je ministar.
Posebno je naglasio važnost stalne komunikacije s poduzetnicima.

-Smatram da ministarstvo i ministar osobno trebaju što više komunicirati s poduzetnicima i strukovnim udruženjima. To mi je bio cilj otkako sam preuzeo ovu dužnost, jer smatram da gospodarstvenici najbolje znaju s kojim se problemima i izazovima suočavaju u praksi. Takvi primjeri iz prakse nama u ministarstvu, koji smo sukreatori politika i zakona, daju priliku pronaći najbolje odgovore na sve ono što poduzetnike muči. Ta otvorena vrata, ta komunikacija je ključna kako bi mijenjali Hrvatsku stvarajući što bolju i prihvatljiviju poduzetničku klimu, poručio je Habijan.
Predsjednik uprave Hrvatske agencije za malog gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) Vjeran Vrbanec naglasio je da se ovim skupom međimurskim poduzetnicima želi dati kvalitetna informacija o programima i mjerama koje se provode, omogućiti im da prikupe potrebne kontakte i približiti ih relevantnim institucijama.

-Vjerujem da je novac koji je u Međimurje stigao iz izvora o kojima danas govorimo bio ključan za brži razvoj ovdašnjeg gospodarstva, posebno od 2016.godine kada smo počeli intenzivnije koristiti sredstva iz europskih fondova. U razgovoru s predstavnicima svih najvažnijih institucija i agencija koje sudjeluju u tom procesu došli smo do podataka kako je, u suradnji s Vladom RH, iz tih izvora u međimursko poduzetništvo proteklih 7-8 godina investirano više od 750 milijuna eura, naglasio je Vrbanec.

Hrvoje Čuvalo, predsjednik uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), rekao je kako kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti na raspolaganju imaju oko 250 milijuna eura. Naveo je tri osnovna kanala za plasman tog novca.
To su kreditne linije sa sufinanciranjem kamatnih stopa, jamstveni fond i ulaganja u vlasnički kapital kroz fondove. Naveo je da su međimurski gospodarstvenici posljednjih godina, u suradnji s bankom, realizirali oko 650 projekata ukupne vrijednosti veće od 180 milijuna eura. Poseban značaj tih ulaganja Čuvalo u vidi u tome što su njima potaknuti izvozni poslovi međimurskog gospodarstva vrijedni oko 900 milijuna eura.

Na sličan su način o programima i mjerama svojih institucija te njihovom doprinosu međimurskom gospodarstvu govorili Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Antun Vujić, ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Po završetku rasprave na panelu okupljeni su imali priliku iznijeti svoja viđenja i komentare te postavljati pitanja.
Moderator skupa je bio Vanja Ovčar.

