Maštoviti jesenski ukrasi specijalnost su u domovima Međimuraca ili na općinskim trgovima, a od danas, 15. listopada 2025. godine, jedna takva jesenska kreacija krasi i dvorište Anice Tisaj iz Goričana.
Umirovljenica Anica Tisaj (61), ljubiteljica prirode, zalazaka sunca, šetnji i fotografije, koja ima i prekrasan vrt pun cvijeća, uzgaja paprike i ostalo povrće i radi sve moguće zimnice, a i majstorica je i u izradi rukotvorine od luščija (komušine), napravila je lutku koja simbolizira jesen od samo nekoliko „sastojaka“, nazvavši je Jesenka.
Anica Tisaj
Postavila je postolje od letve, haljinu od ukrasnog šaša, kojeg je ionako trebala pošišati, i bundeva, glavu od šefa te kosu od šaša i hortenzija. Jesenka ima i modne dodatke: na sebi ima i ogrlicu od paprika te u rukama drži buket cvijeća od hortenzija.
– Vidim svi to rade, idem i ja probati! – rekla je Anica koju je ova ideja uhvatila uređujući vrt i čijoj kreativnosti jednostavno nema kraja. Bravo!
U nedjelju, 12. listopada 2025. godine, održan je Kup Hrvatske u karateu za kadete, juniore, mlađe seniore i seniore. Natjecanje je održano u dvorani OŠ Ivanja Reka, a KC Šenkovec nastupio je u devet pojedinačnih i tri ekipne kategorije.
Najbolji rezultat ostvario je David Faić pobjedom u pojedinačnoj konkurenciji kadeta. Ženska (Brinc, Mihalković, Mikulić, Sabol) i muška (Faić, Grgić, Kukić) juniorska ekipa također su ostvarile pobjede u svojim konkurencijama.
Drugo mjesto u konkurenciji juniorki osvojila je Ena Rajković i ženska juniorska ekipa KC Šenkovec 2 (Grabovac, Jurčević, Rajković).
Treće mjesto u konkurenciji kadetkinja osvojila je Mia Sabol, peto mjesto ostvario je Niko Šagi u konkurenciji juniora, a Bella Mikulić sedmo mjesto u konkurenciji juniorki.
Zapažene nastupe, ali ovaj put bez plasmana, imali su i: Erika Grabovac, Donatela Lazar, Lorena Mihalković i Tea Brinc.
Inga i Ozren Grgić iz Šenkovca još jednom su dokazali kvalitetu u svojim pojedinačnim nastupima osvojivši zlatne medalje u kategoriji juniora i seniorki.
Osvajači medalja u pojedinačnim kategorijama ostvarili su direktan plasman na Balkansko prvenstvo, a na isto prvenstvo plasirale su se samo ekipe koje su osvojile zlato. Prvenstvo Balkana održat će se u Rijeci od 7. do 9. studenog 2025. godine.
OD IDUĆE godine iznosi plaća u Hrvatskoj više ne bi trebali biti stroga tajna. Na snagu stupa europska direktiva o transparentnosti plaća, koju Hrvatska mora implementirati u svoj Zakon o radu do lipnja sljedeće godine. Ova promjena omogućit će radnicima da zatraže podatke o svojoj plaći, kao i o prosječnim plaćama kolega koji obavljaju isti ili sličan posao. Ipak, to ne znači da će svatko moći znati točnu plaću svog kolege, piše HRT.
Gostujući u emisiji “U mreži Prvog”, Anita Zirdum, v.d. ravnateljica Uprave za rad i zaštitu na radu, demantirala je raširenu interpretaciju, naglasivši kako ni europska direktiva ni buduće izmjene Zakona o radu ne propisuju mogućnost uvida u individualne plaće kolega.
Cilj je transparentnost za radnika, ne za kolege
“Želi se postići da se dođe do transparentnosti za samog radnika, što se tiče njegove plaće i uvjeta rada, mogućnosti dobivanja informacija o plaći već prilikom razgovora za posao i informacije o prosječnoj plaći za radna mjesta njegove vrijednosti ako to ne narušava privatnost drugih osoba”, pojasnila je Zirdum.
Direktiva, naime, navodi da će radnik imati pravo zatražiti informaciju o svojoj plaći te o prosječnim razinama plaća, razvrstanima po spolu, za kategorije radnika koji obavljaju jednak ili jednako vrijedan rad, prenosi index.hr.
Zaštita privatnosti kao ograničenje
“Poslodavci će imati uspostavljene platne strukture, a to znači objedinjavanje poslova jednake vrijednosti prema određenim kategorijama i onda radnik za tu kategoriju poslova može tražiti prosječnu plaću, s time da poslodavac može i ne dati tu informaciju ako bi to narušilo privatnost, primjerice ako imate samo dva zaposlenika u platnoj strukturi”, rekla je Zirdum.
Istaknula je kako će poslodavci i dalje imati slobodu odrediti o čemu će ovisiti visina plaće. “Netko možda ima više iskustva pa će plaća varirati, mi moramo znati raspon u kojem se nalazi i radnik mora znati na temelju čega je njegova plaća određena i koliko on unutar platne strukture može napredovati te na temelju čega”, dodala je.
Sindikati: Direktiva će otvoriti Pandorinu kutiju
Predsjednik SSSH Mladen Novosel smatra da bi ova promjena mogla “otvoriti Pandorinu kutiju”, osobito u privatnom sektoru. “Vlada je zakonom o plaćama i promjenom uredbe o koeficijentima pokušala napraviti transparentnost i pravednost da se za iste poslova dobiva ista plaća. Međutim, ako se prebacimo na gospodarstvo, to nije samo privatni sektor, onda je priča sasvim drukčija”, rekao je Novosel.
Upozorio je kako, za razliku od javnog sektora, mnogi poslodavci u privatnom sektoru ne pojašnjavaju koeficijente, osim ako to nije definirano kolektivnim ugovorima. “Međutim, čak i tamo gdje je kolektivnim ugovorom dogovoren raspon plaća, masa poslodavaca u privatnom sektoru si daje za pravo da netransparentno i nezakonito daje pojedinim radnicima posebne ugovore o plaći koji su tajna”, kazao je.
Također je istaknuo problem diskriminacije kod neoporezivih davanja, gdje su žene često u nepovoljnijem položaju jer, primjerice, češće koriste bolovanja zbog djece.
HUP: Nije korektno da svi imaju istu plaću
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber ponovila je kako direktiva neće dovesti do javnog objavljivanja plaća i da se “ništa bitno neće promijeniti”. Smatra da nije pošteno da svi na istom radnom mjestu imaju jednaku plaću. “Nije korektno da na istom radnom mjestu svi imaju istu plaću, netko ima više iskustva, netko daje 100 posto od sebe na svom radnom mjestu. Valjda je stvarno korektno da onaj tko više doprinosi da ga se više plati, naravno da to treba biti obrazloženo”, izjavila je Weber.
Na to se nadovezao Novosel, ustvrdivši kako u gospodarstvu već sada postoji “uravnilovka” zbog snažnog rasta minimalne plaće proteklih godina, koji druge plaće nisu pratile u istom postotku. “U praksi između najjednostavnijih i srednje složenih poslova imamo gotovo istu plaću”, zaključio je.
Smanjuje se jaz u plaćama između spolova
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić iznijela je podatke prema kojima je razlika u plaćama između žena i muškaraca u Hrvatskoj nešto manja od četiri posto. “Prema DZS-u, bruto plaća muškaraca u 2024. godini iznosila je 1854 eura, a prosječna plaća žena iznosila je 1782 eura. Prema Eurostatu iz 2023. godine, vidimo da se i na razini Europske unije jaz u plaćama smanjuje”, rekla je.
Zaključila je kako usklađivanje s direktivom neće smjeti biti samo formalno, jer će države članice morati podnositi izvješća Europskoj komisiji o njezinoj implementaciji. “Morat će poduzeti posebne mjere kojima će obrazlagati na koji način su procjene napravljene, i to sve u skladu s tijelima za jednakost”, poručila je pravobraniteljica.
Franjo i Milica Šavora iz Goričana već 21 godinu, od 2004. godine, uzgajaju jabuke na svom OPG-u Šavora. Franjo je 14 godina radio kao tokar u Njemačkoj, no tad je pala odluka – želio je biti uz svoju obitelj (imaju tri sina, a danas i petero unučadi) i raditi u svom rodnom mjestu. Ovaj par tako je započeo novi život – slatki život u carstvu jabuka!
Njihov voćnjak nalazi se u Goričanu nedaleko graničnog prijelaza za Mađarsku, gdje uzgajaju razne sorte jabuka: idared, zlatni deliše, jonagold, granny smith, braeburn i pink crisp. Sezona berbe jabuka je u pri završetku, pa smo ih pitali kakav je urod ove godine.
Franjo i Milica Šavora u voćnjaku
MRAZ JE UČINIO SVOJE!
Suša nije utjecala na urod. Franjo i Milica uzgoju jabuka, ili kako kažu, svojoj „tvornici na otvorenom“, pristupili su vrlo ozbiljno. U voćnjaku naime imaju navodnjavanje kap po kap, postavljene su i protugradne mreže, kamere i top za tjeranje ptica. Još kad bi samo, kažu, mogli nešto poduzeti protiv mraza!
– Ako mislite ozbiljno raditi, bez navodnjavanja i obrane od tuče uzgoj jabuka je nezamisliv. No, ove godine urod jabuka je 50 posto manji zbog mraza. Najviše su nastradale voćke koje su ranije cvale, uglavnom idared – rekao je Franjo, ali sagledali su i svjetliju stranu.
OPG Šavora ima i sve popularniji granny smith jabuke, idealne i za dijabetičare
– Srećom, ove godine otkupljivači su konačno ponudili pristojne cijene otkupa jabuka! Sad je to 75-80 centi po kilogramu, dok je prošle godine bilo 45-50 centi po kilogramu – rekli su. Zamolili smo ih da nam ispričaju kakvi su bili počeci.
– Počeli smo s pola hektara zemljišta, pa smo kupovali zemlju i širili se. Izgradili smo kućicu odnosno spremiste za poljoprivredne strojeve kraj voćnjaka sredstvima EU. Prije desetak godina dobili smo i sredstva od države (Kapitalna ulaganja u poljoprivredi) za sadnice i materijal. Isplati se uzgajati jabuke, ako se odradi sve kako treba, jer puno je tu posla – kažu.
SAMI OREZUJU OKO 7000 VOĆAKA
U berbi im ovih dana pomažu rodbina i prijatelji, dok ostalo sve rade sami: nakon berbe spremaju protugradne mreže i zatim polako kreće orezivanje. Sami orezuju oko 7000 voćaka, što je velik posao te im za to treba 2 – 3 mjeseci. Dok to završi, već počinje cvatnja, a tad su jabuke najosjetljivije, pa ih treba špricati fungicidima, dok prije ili poslije cvatnje insekticidima. To rade noću zbog zaštite pčelica koja su važan dio priče o uspješnom voćnjaku.
– Jabuke špricamo minimalno te upotrebljavamo samo ekološko gnojivo. Jabuke se gnoje jednom godišnje, ujesen nakon berbe – objašnjavaju.
Franjo i Milica Šavora
LJUBAV I ZDRAVLJE U CARSTVU JABUKA
Nakon što su nekad živjeli razdvojeno, ovaj par zadnja dva desetljeća provodi puno vremena zajedno, jedno kraj drugoga u voćnjaku. Unatoč tome, među njima se osjeća sklad i međusobno poštovanje i ljubav. To što su napustili svoje poslove i posvetili se isključivo uzgoju jabuka, donio im je i druge velike benefite.
– Prednosti ovog posla su velike. Puno vremena provodimo na svježem zraku i krećemo se, što je važno i za fizičko i mentalno zdravlje. Rad u voćnjaku za mene je odmor. Berba je malo napornija, ostalo sve je lijepo. Više smo u voćnjaku nego doma, to nam je posao, ali i ljubav, a volimo da je sve tip-top – kaže Franjo.
Rad u voćnjaku za Franju Šavora je odmor, a ne posao
KOLAČI OD JABUKE U SVAKOJ PRILICI
Naravno, jedu i puno jabuka. Milica je velika ljubiteljica jabuka, pa je ono što sama proizvodi uvijek rado koristila i doma u kuhinji.
– Osobno, jako volim jabuke. Nekad sam stalno radila pite od jabuka, štrudle od jabuka, razne kolače od jabuka, pekmez od jabuka itd. Sve dok mi djeca nisu rekla: ‘Mama, samo ne opet slastica s jabukama!’, ha ha… priča Milica.
Samoposužni štand s jabukama odlično funkcionira
JABUKE SE PRODAJU I ‘SAME’
Uzgoj jabuka svakako im je vrlo uspješan. Lijepo je i što jabuke prodaju i kod voćnjaka te ispred svoje kuće na Šuderici na tzv. samoposlužnim štandovima!
– To odlično funkcionira. Ljudi dođu, uzmu si jabuke i ubace novac u sandučić. Mađari su znali ubacivati forinte pa smo napisali „No forint“ – rekli su.
Sjajno! No, godine idu, a kralj i kraljica jabuka iz Goričana osluškuju i svoj unutarnji sat. Franji je 64. a Milici 58.
Njihov voćnjak iz zraka
– Donedavno smo imali 3,5 hektara zemljišta s jabukama, no sad smo na 2,5 hektara. Polako smanjujemo proizvodnju zbog naših godina – pametno su zaključili. Nadaju se da će jednog dana jedna od njihova tri sina preuzeti ovaj lijepi, uredan i plodan voćnjak te nastaviti njihov uzgoj jabuka u koje su uložili velik dio svog života, ljubav i strpljenje.
Udruga Budi dobro za prevenciju raka i pomoć oboljelima u suradnji sa Županijskom ligom protiv raka Čakovec i Tehnološko-inovacijskim centrom Međimurje organizira u srijedu, 15. listopada, u Tehnološko-inovacijskom centru Međimurje u Čakovcu promociju knjige putopisa “Edo s ovoga svijeta” uz predavanje “Osam svjetskih čuda”.
Glavni protagonist večeri bit će Edo Toplak, liječnik iz Zagreba, putnik, kvizaš, obiteljski čovjek koji je autor knjige. Večer će moderirati Tomica Jakopec. Te večeri će se govoriti o borbi protiv raka jer danas gotovo da nema obitelji koja se nije susrela s dijagnozom raka. Možda ste i vi nekome bili podrška u bolesti, možda ste prošli kroz to iskustvo osobno. Znamo koliko je teško i koliko je u tim trenucima važna svaka pružena ruka.
Zato večer u srijedu neće biti samo promocija knjige, već će to biti prilika da se zabavite, nasmijete, inspirirate i otputujete barem u mislima u više od 40 zemalja svijeta kroz živopisne fotografije i Edine duhovite priče.
Sav prihod od prodaje knjige po promotivnoj cijeni od 20 € bit će doniran Udruzi Budi dobro za pomoć osobama oboljelima od raka. Udruga za prevenciju raka i pomoć oboljelima Budi dobro osnovana je 2019. godine u Samoboru sa sjedištem u Rudama. Udrugu je osnovalo petero liječnika. Ciljevi udruge su: prevencija raka te unapređivanje kvalitete života oboljelih i liječenih od raka i njihovih obitelji pružanjem profesionalne i volonterske pomoći te psihološke, psihosocijalne i duhovne pomoći.
“Edo s ovoga svijeta” nije samo knjiga jer autor je odlučio sav prihod od prodaje donirati Udruzi Budi dobro za pomoć oboljelima od raka za nastavak projekta sveobuhvatnog oporavka osoba oboljelih od raka na otoku Lošinju. Program oporavka na otoku Lošinju odvija se već četiri godine i u njemu je sudjelovalo više od 200 bolesnika i bolesnica oboljelih od raka.
– Vaša prisutnost i vaša podrška znače puno više nego što možete zamisliti. Jer svaka kupljena knjiga nosi sa sobom dio topline, snage i ohrabrenja za one kojima je to najpotrebnije.
Ulaz je besplatan. Vaše srce – neprocjenjivo. Dođite, budite dio priče koja mijenja živote.
Zajedno činimo dobro. Zajedno možemo vratiti osmijehe – poruke su organizatora.
Tužna vijest stigla je iz Vukanovca — u subotu, 11. listopada 2025. godine, u 103. godini života, preminuo je August Košak, voljeni otac, djed i pradjed.
Posljednji ispraćaj dragog pokojnika bit će u utorak, 14. listopada 2025. godine, u 14:00 sati, na mjesnom groblju u Gornjem Mihaljevcu.
U tuzi za njim ostaju kćeri Ivanka i Zdenka, zet Franjo, unuke Natalija, Sanja i Melita, praunuci Marin, Hana, Neva, Filip, Živa i Maks, te ostala tugujuća rodbina.
Javna izjava Zajednice BRANITELJI ZAJEDNO povodom javnih istupa koji narušavaju ustavni poredak i vrijednosti Domovinskog rata
“Mi, članovi Zajednice BRANITELJI ZAJEDNO, okupljeni oko ideje odgovornog patriotizma i civilnog zajedništva, izražavamo zabrinutost zbog sve učestalijih javnih istupa koji pod krinkom domoljublja promoviraju poruke nespojive s temeljnim vrijednostima Republike Hrvatske.
U smrti su svi jednaki. I partizan i branitelj, i civil i vojnik. Nitko ne zaslužuje da mu se žrtva koristi za ideološke obračune. Zato odbacujemo glorifikaciju bilo kojeg totalitarnog režima — fašističkog, ustaškog, komunističkog ili bilo kojeg drugog — koji je gazio ljudska prava, gušio slobodu i dijelio narod. Naša borba u Domovinskom ratu bila je borba za demokratsku Hrvatsku, za državu u kojoj se poštuje dostojanstvo svakog čovjeka, bez obzira na njegovo porijeklo ili uvjerenje.
Obilaskom spomenika poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima, te u određenim jasnim konotacijama partizanskih spomenika ne biramo stranu u prošlim sukobima — biramo stranu protiv zaborava. Biramo priznanje svakome tko je ustao protiv nepravde. Biramo zajedničko sjećanje koje ne dijeli, nego povezuje.
Pomirba ne znači izjednačavanje ideologija, nego priznanje žrtava i odbacivanje mržnje. Svaki poginuli i nestali imao je roditelje, sestre i braću koju su ga oplakivali i nose ga u srcu, bez obzira na kojoj je strani poginuo ili nestao, u smrti su svi jednaki. Pri tome valja voditi računa da se žrtve ne glorificiraju, ne iznose politički stavi i izmišljotine o stradalima. Pustimo neka povjesničari odrade svoje posao, a iz naših srca izbacimo svaku mržnju i nesnošljivost. Učimo iz povijesti da se nikad ne zaboravi i ne ponovi.
Zajednica BRANITELJI ZAJEDNO bira slobodu koja ne isključuje. Za dom koji ne dijeli. Za zajedništvo koje ne šuti.”
Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu životinja predstavlja novu epizodu dokumentarističkog serijala „Što je sova vidjela?‟. Kako nastaju snimke? Međimurski čuvari prirode prigodom rada na terenu između ostalog postavljaju i fotokamere kako bi snimili detalje života divljih životinja. Životinje se tako prate bez uznemiravanja, a kamere se postavljaju na različita prirodna staništa.
S terena stižu nevjerojatne snimke, a dio njih Međimurska priroda rado predstavi zainteresiranoj javnosti. U novoj epizodi glavni akter je kuna zlatica. Njezino debelo krzno idealno je stanište za buhe. Što kuna radi i kao se rješava buha, pogledajte na poveznici.
Dosadašnje epizode serijala „Što je sova vidjela?” i druge sadržaje na temu zaštite prirode mogu se pogledati na YouTube platformi i kanalu Međimurske prirode. Pretplata je besplatna.
Međimurska priroda također poziva zainteresiranu javnost neka vlastita opažanja fotografira i dojavi Međimurskoj prirodi preko rubrike Dojava čuvarima prirode ili Fotografija mjeseca na mrežnoj stranici www.medjimurska-priroda.info
Protekle subote Dobrovoljno vatrogasno društvo Sveta Marija nagradilo je svoj pomladak i njihove roditelje jednodnevnim izletom za kraj sezone. Ukupno 48 sudionika posjetilo je Sloveniju, gdje su obišli Rogašku Slatinu, Olimje, Jelenov greben, samostan i Hižu čarobnice. Uživali su u hranjenju jelena, kušanju čokolade i druženju s „vješticama“.
Pri povratku su rekli da im je bilo jako lijepo te da, budući da je ovo bio prvi izlet takve vrste, žele da postane tradicija.
Ovogodišnja manifestacija Mjesec hrvatske knjige, koja se održava od 15. listopada do 15. studenoga 2025., odvija se pod sloganom „Odabrali knjižničari“ i posvećena je upravo onima koji čine srce svake knjižnice – knjižničarkama i knjižničarima.
Svečano otvorenje održat će se u srijedu, 15. listopada u Sisku, u novom prostoru Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac.
Maja Lesinger
Knjižnica i čitaonica Grada Preloga posebno je ponosna što ovogodišnja ambasadorica manifestacije dolazi upravo iz Knjižnice i čitaonice Grada Preloga – Maja Lesinger.
Njezino višegodišnje iskustvo, posvećenost knjižničarskoj struci i stvaranju inovativnih programa za sve generacije prepoznato je na nacionalnoj i međunarodnoj razini, čime su Knjižnici i čitaonici Grada Preloga osigurana posebna priznanja.
Tijekom mjesec dana knjižnice diljem Hrvatske pripremile su bogat program: susrete s autorima, pričaonice, radionice, izložbe, kvizove, predavanja i posebne akcije. Sve to s ciljem da čitanje, knjige i knjižničari ponovno dođu u središte naše pažnje.
Iz preloške knjižnice vas pozivaju da im se pridružite – jer knjižnice su mjesta znanja, susreta i novih otkrića, a knjižničari njihovo srce i duša.
15. listopada – 15. studenoga 2025. – Knjižnica i čitaonica Grada Preloga
14.10. Priče s Petrom Pričalicom – pričaonice za vrtićance (multimedijalna dvorana)
15.10. – 15.11. Izložba minijaturnih knjižnica Book Nook (prostor Knjižnice)
24.10. 2. Konvencija Malih slobodnih knjižnica Hrvatske (online)
30.10. Projekt #SVOJA – edukacijski seminar (online)
03.11. – 09.11.2025. Izložba stripa u suradnji s udrugom StripOblačak (multimedijalna dvorana)
Dodjele nagrada NAJČITAČIMA za 2025. (prostor Knjižnice)
