U Pušćinama je jučer provedena lijepa akcija uređenja okoliša oko kapele Uzvišenja sv. Križa. U sklopu projekta Zelene Agende Općine Nedelišće, posađene su sadnice lovor višnje, koje su donirane upravo kroz ovaj projekt.
U akciji su sudjelovale članice Udruge žena iz Pušćina, djelatnici poduzeća Gradax, kao i nekoliko vrijednih mještana Pušćina koji su svojim radom doprinijeli ljepšem izgledu prostora oko kapele. Posebnu toplinu događaju dali su učenici prvog razreda Područne škole Pušćine sa svojom učiteljicom Sanjom Marciuš Trbović, koji su s puno entuzijazma pomogli u sadnji.
Događaju su prisustvovali i župnik te župni vikar, koji su sve okupljene ohrabrili i podržali njihov trud u očuvanju i uljepšavanju mjesta.
Ova zajednička akcija još je jedan primjer kako zajedništvo, volja i ljubav prema svom mjestu mogu stvoriti ljepši i zeleniji prostor za sve generacije.
Međimurska zaklada solidarnosti “Katruža” ove godine obilježava 25 godina humanog djelovanja što je bio povod dobrotvornoj glazbenoj priredbi u prepunom Centru za kulturu Čakovec, održanoj sinoć.
Međimurska zaklada solidarnosti svojim je humanim radom postigla da se nitko u našoj zajednici kome je pomoć potrebna ne osjeti napuštenim. “Katruža” četvrt stoljeća budi dobrotu te daruje nadu i ohrabrenje ljudima u teškim životnim iskušenjima, kazao je župan Matija Posavec na početku priredbe i predao Povelju Dragutinu Lesaru, osnivaču Zaklade. Posebno priznanje primila je samozatajna Danica Holcinger, žena za sve, koja od početka brine da “Katruža” funkcionira onako kako je njezin osnivač i zamislio.
Inače, koncert pod nazivom Naših 25 godina – prijatelji za “Katružu” okupio je veliki broj domaćih izvođača. Nastupili su:Mirko Švenda Žiga, Marija Jambrošić, Etnoduo Goga i Željko, KUD Zasadbreg, tamburaši KUD-a Mihovljan, Ivica Jurgec, Matija Krnjak, Josip Sanjković Mitrica, Dragutin Novak Buco, Krunoslav Lajtman, Andrea i Goran Šafarić, Nenad Gavez, Srećko Krištofić, Duo Veritas – Tajana Jezernik i Darko Golubić, Željko Thes, Željko Pokupec Šero, ženska vokalna skupina KUD-a Društvo žena Gornji Kraljevec te Aleksandar Kovačić i Slađan Ignac, koji su dobili najveći pljesak publike. Program je moderirao Miljenko Ovčar.
Jučer, na dan koncerta, od 17 do 19 sati ispred Knjižnice Nikola Zrinski Čakovec bio je postavljen štand Katruže na kojem su građani mogli dati svoju donaciju te zauzvrat primiti mali dar od “Katruže”.
23.04.2014., Cakovec - Opcinski sud ostaje u Cakovcu i nece se seliti u Varazdin.rPhoto: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL
Općinski sud u Čakovcu donio je presudu protiv 28-godišnjeg muškarca koji je proglašen krivim zbog narušavanja javnog reda i mira u kafiću u centru Čakovca. Sud ga je osudio na 15 dana zatvora, kaznu koju je već odslužio tijekom zadržavanja nakon incidenta.
Sukob se dogodio u noći 20. rujna ove godine, oko jedan sat iza ponoći, kada je muškarac, koji je bio u društvu svoje djevojke, fizički napao drugog gosta. Prema presudi, u prepunom lokalu u središtu Čakovca došlo je do verbalnog sukoba koji je brzo prerastao u fizički obračun. Napadač je prišao drugom muškarcu i zatvorenom šakom ga udario u glavu, nakon čega je ovaj pao na pod.
Prema iskazu djevojke optuženog, svemu je prethodilo verbalno uznemiravanje. Ispričala je kako joj je oštećeni muškarac, dok je stajala u blizini toaleta, uputio vulgarne riječi i neprimjerene komentare na račun njezina izgleda. Uplašena, vratila se za stol i rekla svom dečku što se dogodilo. On je tada prišao muškarcu i “dao mu šamarčinu”, kako je sam rekao tijekom ispitivanja.
Napadnuti muškarac tvrdio je, pak, da nije provocirao nikoga te da je samo plesao u blizini DJ-a kada mu je napadač prišao i bez povoda ga udario. U njegovoj verziji događaja navodi se da je na podu primio još nekoliko udaraca, no sud je taj dio odbacio, jer snimka nadzorne kamere pokazuje samo jedan udarac, koji je napadač i sam priznao.
Liječnici u Županijskoj bolnici Čakovec potvrdili su da je muškarac zadobio lakše tjelesne ozljede, uključujući posjekotine na glavi i licu te nekoliko šavova, ali bez trajnih posljedica.
Sud je zaključio da se muškarac ponašao “naročito drsko”, jer je nasilnim činom u javnom prostoru narušio javni red i mir, bez obzira na eventualne uvrede upućene njegovoj djevojci. Sutkinja Spomenka Zanjko Kolman naglasila je kako “niti jedno neprimjereno ponašanje druge osobe ne može opravdati fizički napad”.
Pri određivanju kazne uzete su u obzir i okolnosti koje idu i u prilog i na štetu okrivljenog. Kao otegotna okolnost uzeta je njegova višestruka kažnjavanost za slične prekršaje, dok se kao olakotna navelo njegovo priznanje i činjenica da je incident započeo zbog uvreda prema djevojci. Sud je ocijenio da je kazna od 15 dana zatvora primjerena i da bi trebala djelovati kao upozorenje.
Muškarac je kaznu praktički odslužio još prije presude, jer je bio uhićen nekoliko dana nakon incidenta i proveo 15 dana u zadržavanju. Budući da je nezaposlen i bez stalnih prihoda, sud ga je oslobodio plaćanja sudskih troškova.
U subotu, 25. listopada 2025., Trg Republike u Čakovcu protekle je subote bio prepun znatiželje, kreativnosti i inovacija!
Udruga Mladi informatički stručnjaci (MIS) održala je događaj „VOLIM tehniČKi“ koji je okupio brojne zaljubljenike u tehničke znanosti, djecu, roditelje i sve koji vole istraživati svijet tehnologije.
Događaj je organiziran u sklopu projekta ITEO 2.0 koji sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda +.
Posjetitelji su tijekom trosatnog programa imali priliku upoznati se s raznim područjima tehničke kulture uz interaktivne radionice i demonstracije. Posebnu pažnju privukli su štandovi na kojima su se predstavljali:
Razvoj videoigara – sudionici su mogli naučiti kako nastaje videoigra, od ideje i dizajna do programiranja i grafike.
Virtualna stvarnost (VR) – mnogi su po prvi put isprobali VR naočale i zakoračili u svjetove proširene stvarnosti.
3D printanje uživo – posjetitelji su s oduševljenjem promatrali kako se digitalni modeli pretvaraju u stvarne predmete.
Izrada drvenih igračaka – radionice su okupile i male i velike koji su vlastitim rukama izrađivali unikatne igračke, spajajući kreativnost i tehničke vještine.
Ovim smo događajem pokazali kako tehnologiju možemo spojiti sa zabavom, učenjem i kreativnošću. Ovakvi susreti pokazuju koliko su tehnika i znanost važne za budućnost mladih. Svaka nova radionica prilika je da otkriju svoje interese i razviju vještine koje će sutra stvarati svijet oko nas.
Zahvalni smo svima koji su sudjelovali i svojim entuzijazmom pokazali da tehnička kultura živi kroz zajedništvo, znatiželju i kreativnost.
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Javni poziv za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na jednokratnu božićnu pomoć u obliku poklon bonova u vrijednosti od 50,00 eura, koji se mogu iskoristiti u poslovnicama Konzuma d.d.
1. Pravo na pomoć imaju:
umirovljenici s prebivalištem na području Općine Donja Dubrava, bez obzira na godine starosti, čiji ukupni iznos svih mirovina za mjesec rujan ili listopad 2025. godine ne prelazi 400,00 eura,
osobe s prebivalištem na područjuOpćine Donja Dubravastarije od 80 godina koje ne primaju mirovinu.
2. Način ostvarivanja prava:
Pravo se ostvaruje podnošenjem zahtjeva Općini Donja Dubrava, uz prilaganje sljedeće dokumentacije:
Popunjen i potpisan zahtjev koji sadrži: ime, prezime, adresu, OIB i izjavu o privoli za obradu i provjeru podataka,
Dokaz o visini mirovine za mjesec rujan ili listopad 2025. (odrezak mirovine, izvod iz banke i sl.),
Preslika osobne iskaznice.
Napomena: Prilikom podnošenja zahtjeva, obavezno je priložiti podatke o svim mirovinskim primanjima, bez obzira iz koje države dolaze.
U slučaju sumnje u potpunost dostavljene dokumentacije, Općina će zatražiti dopunu zahtjeva potvrdom Porezne uprave o visini dohodaka i primitaka za 2024. godinu, koju je podnositelj dužan dostaviti u roku od 5 dana.
3. Način predaje zahtjeva:
Zahtjevi se mogu dostaviti na sljedeće načine:
osobno u Općinski ured (radnim danom u uredovno vrijeme od 8:00 do 13:00 sati),
putem pošte na adresu: Općina Donja Dubrava, Trg Republike 16a, 40328 Donja Dubrava.
4. Rok za podnošenje zahtjeva:
Zahtjevi se zaprimaju od ponedjeljka, 3. studenog 2025. do zaključno petka, 28. studenog 2025. godine do 13 sati. Naknadno pristigli zahtjevi neće se razmatrati.
Za sve dodatne informacije možete se obratiti Općini Donja Dubrava na broj telefona 040/688-919 ili putem e-maila [email protected].
Hrvatska će ove godine biti prisiljena uvoziti više krumpira nego ranijih godina.
Razlog? Loša sezona. Suša u razdoblju kad je krumpiru trebalo najviše vlage. A većina naših proizvođača ovisi o božjoj volji, kak’ bi rekli u Gruntovčanima, jer nemaju sustave navodnjavanja.
Proteklih pet godina sve je manje površina pod krumpirom, pa je i sve veći pad proizvodnje. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, danas smo na oko 130.000 tona krumpira godišnje, što je gotovo 25 posto manje nego tijekom 2020. godine, piše Danica.hr.
Najviše krumpira proizvede se na području Međimurja gdje je tom kulturom zasijano oko 2000 hektara zemljišta. To je otprilike 35 posto svih površina pod krumpirom u Hrvatskoj. No, i njih je poogodila suša, pa će godina biti slaba.
Podaci Ministarstva otkrivaju i kako smo tijekom 2023. godine proizveli tek 47 posto vlastitih godišnjih potreba za krumpirom. Sve drugo morali smo uvoziti, prije svega iz zemalja EU koje nam redovito isporučuju svoje tržne viškove.
Tako će, po svemu sudeći, biti i ove godine. Jer Hrvatska – očito je – ni krumpir ne zna proizvoditi. Pa ćemo onda morati jesti poljski, francuski, egipatski, ciparski. I čuditi se zašto je ta gomoljasta namirnica odjednom tako skupa.
Prema podacima tržišnog informacijskog sustava Ministarstva poljoprivrede, protekli je tjedan cijena kilograma krumpira na hrvatskim tržnicama dosezala i 3 eura. Lani u istom, 43. tjednu u godini najviša je cijena bila 2 eura.
KOPRIVNIČKI IVANEC, 29. listopad 2025.: Na lokaciji budućeg Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica održan je obilazak gradilišta kojem su prisustvovali župan Koprivničko-križevačke županije Tomislav Golubić, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, zamjenik župana Međimurske županije Mario Medved, načelnik Općine Koprivnički Ivanec Zoran Vrabelj, direktor RCGO Piškornica Mladen Ružman te Ivan Puđa, predstavnik tvrtke Kostak – izvođača radova.
Tom prilikom održana je i konferencija za medije na kojoj su predstavljene najnovije informacije o tijeku izgradnje ovog strateškog projekta. Konferenciji za medije, uz velik broj članova Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije, prisustvovali su i nadležni pročelnici Koprivničko-križevačke, Međimurske i Varaždinske županije te predstavnici Općinskog vijeća Općine Koprivnički Ivanec.
Direktor Piškornice d.o.o. Mladen Ružman, napomenuo je: „Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica projekt je od strateške važnosti ne samo za Koprivničko-križevačku, već i za sve četiri županije sjeverozapadne Hrvatske. Ukupna vrijednost samog centra Piškornica procijenjena je na 88.910.271, a riječ je o jednom od najvećih infrastrukturnih ulaganja u području zaštite okoliša na sjeveru Hrvatske. Prema Odluci, najveći dio sredstava – 62,35% – osigurat će se iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok će se preostali dio financirati nacionalnim izvorima i doprinosima korisnika.“ Ružman spominje i kako se trenutno grade i pretovarne stanice čiji je planirani završetak u prvom kvartalu 2026 g. godine. Pretovarne stanice služit će za prikupljanje otpada, koji će se zatim prešati, te prevoziti na daljnju obradu u RCGO Piškornicu.
Radovi napreduju prema planu
Predstavnik izvođača radova Kostak d.d. – Ivan Puđa, najavio je kako će završetak izgradnje centra biti 2027. godine, a radovi na izgradnji RCGO Piškornica trenutačno se odvijaju prema planiranoj dinamici. Cijeli RCGO Piškornica zauzimat će prostor od ukupne površine od 440 tisuća kvadrata, što je u usporedbi veličina 75 nogometnih igrališta. Gradi se ukupno 35 objekata, a naglasak je svakako na objektima koji će služiti za zbrinjavanje i obradu otpada. Kad govorimo o napretku radova, na hali za mehaničko-biološku obradu otpada dovršeno je gotovo sve nasipavanje i zbijanje terena, izvedena je većina temeljnih stopa i čašica te dio temeljnih greda. U hali za dozrijevanje biootpada završeni su pripremni radovi i većina temeljnih stopa, dok je u tijeku priprema za izgradnju temeljnih greda. Na upravnoj zgradi izvedeni su temelji i prizemni armiranobetonski zidovi, a uređeno je i zemljište s pristupnim putovima. Na odlagalištu neopasnog otpada izveden je glineni sloj i postavljena geomembrana sa zaštitnim geotekstilom, dok su na odlagalištu inertnog otpada uklonjeni površinski slojevi tla i započeta izrada obodnog nasipa. Spominje također da je posebnost ovog projekta u tome što ni prihvatna ni izlazna skladišta nisu na otvorenom, već se sve radi unutar objekata koji su pod tlakom.
Zoran Vrabelj, načelnik Općine Koprivnički Ivanec naglasio je važnost projekta RCGO Piškornice za lokalnu zajednicu, ali i šire. Pozdravio je napredak radova i spomenuo kako je važno da centar bude izgrađen prema najnovijoj tehnologiji, te da se napuste zastarjeli sustavi odlaganja otpada.
Jedna od najznačajnijih investicija na sjeveru Hrvatske
Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak naglasio je kako je riječ o jednom od najznačajnijih projekata, odnosno investicija na sjeveru Hrvatske. „Alternative nema. Upravo zbog toga me raduje što prvi put obilazimo ovo gradilište. Gospodarenje otpadom je top tema ne samo kod nas, nego i u svim državama svijeta – svi težimo što čišćem i zdravijem okolišu. Upravo zato su naši prethodnici, župani Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Krapinsko-zagorske županije još 2009. godine, u suradnji s Općinom Koprivnički Ivanec, počeli promišljati o ovom projektu. Radovi su se intenzivirali i, kao što možemo primijetiti, gradnja napreduje. U iduće dvije do tri godine očekujemo da ćemo doći i do samog cilja – izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom. To, naravno, ne znači da se u razdoblju od 2009. do 2022. nije radilo. Naprotiv, trebalo je sve dobro osmisliti, ishoditi potrebne dozvole i suglasnosti, riješiti imovinsko-pravne odnose, utvrditi razmjere zahvata u prostoru te osigurati financijska sredstva bez kojih se ovakav projekt ne bi mogao realizirati. Ukupna vrijednost investicije iznosi 118 milijuna eura, od čega čak 85 posto sredstava dolazi iz državnog proračuna i europskih fondova. Bez tih 85 posto, teško da bi sve četiri županije uspjele iz svojih proračuna osigurati potrebna sredstva.Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u ovom projektu, a najviše našim prethodnicima koji su nam omogućili da se danas okupimo ovdje i obiđemo gradilište“ – zaključio je župan Stričak.
„Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica najveći je okolišni projekt u našoj županiji, ali i šire – on predstavlja iskorak prema održivom razvoju, modernom sustavu gospodarenja otpadom i dugoročnoj zaštiti okoliša za sve stanovnike sjeverozapadne Hrvatske. Zajedno sa svim dionicima radimo sve moguće napore kako bi ostvarili zajednički cilj, a to je da uspostavimo održivog gospodarenja otpadom na području 4 županije. Danas nam preostaje praćenje dinamike radova kako bi centar bio završen unutar planiranog vremenskog okvira.“ – Dodao je župan Koprivničko-križevačke županije Tomislav Golubić.
RCGO Piškornica predstavlja jedno od najvećih ulaganja u sustav gospodarenja otpadom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Centar je namijenjen za oko 500.000 stanovnika s područja 110 gradova i općina u četiri županije, a njegovim otvaranjem zatvorit će se sva postojeća odlagališta otpada. Time će se unaprijediti procesi odvojenog prikupljanja, obrade i recikliranja, uz smanjenje količine otpada koji završava na odlagalištima, u skladu s europskim standardima zaštite okoliša.
Više informacija o projektu RCGO Piškornica možete pronaći na www.rcgo-piskornica.hr
Vjetruša i Međimurska priroda odlično surađuju. Osobito u videozapisima i dokumentarističkom serijalu Što je vjetruša vidjela?. Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode predstavlja dvanaestu epizodu navedenog serijala u kojoj su leteće kamere zabilježile detalje akcije uklanjanja invazivne strane vrste, žljezdastog nedirka (Impatiens glandulifera). Djelatnici Međimurske prirode odradili su je na bari u blizini Domašinaca.
Videozapise i dokumentarne sadržaje na temu zaštite prirode realizirane pod dirigentskom palicom djelatnika Međimurske prirode, ali i pomagača u prirodi, zainteresirana javnost može pronaći na YouTube platformi i besplatnom kanalu Međimurske prirode.
Đurđica (59) i Branko Njari (63) iz Donjeg Vidovca važne trenutke u svom životu pamte po – putovanjima. Tako su na poseban način obilježili i svoj bračni jubilej. Naime, povodom svoje 40. godišnjice braka, koja im je u studenome 2025. godine, krajem listopada otputovali su na tri dana u jedno od najpoznatijih europskih svetišta, Fatima u Portugalu.
S njima su išli i njihovi prijatelji iz Međimurja koji također rade u Ljubljani, a rado se vraćaju u svoj rodni kraj: Marija iz Kotoribe i Josip Horvat iz Donjeg Vidovca – koji je slavio 70. rođendan, pa su mu kao poklon poklonili ovo putovanje, zatim prijatelji iz Podturna Marija i Đuro Hranilović, kao i Đurđičina sestra Ivanka Fabić s partnerom Antonom Čukolicem.
Išli su do Venecije autobusom i zatim avionom do Lisabona, što je bilo puno povoljnije. Vrijeme im se nasmiješilo – 3 krasna sunčana dana, a u Portugalu, naglasili su, vlada neka smirenost i ugodan ambijent, nema napetosti i nervoze, vozači automobila ne pritišću trube, ljudima se nikud ne žuri…. Fatima je, kažu, pomno uređeno svetište na svjetskoj razini, s trgom koji može primiti do milijun ljudi i dvoranom u koju stane do 15.000 vjernika.
– Svi smo vjernici, pa nas odlasci u hodočašća jednostavno vuku. Za Brankov 50. rođendan bili smo u Rimu, za moj 50. rođendan u Lurdu, a već smo bili i u Međugorju, pa sad smo se povodom 40. godišnjice braka odlučili za Fatimu – kaže Đurđica, koja sa suprugom Brankom danas stanuje na relaciji Donji Vidovec – Ljubljana – Medulin i Savudrija.
Đurđica i Branko Njari u Fatimi
U Donjem Vidovcu su često, jer ljubav prema rodnom kraju, obitelji i prijateljima iz Međimurja nešto je što će zauvijek biti u njihovim srcima. U Ljubljani rade, imaju obiteljsku tvrtku za klimatizacije i centralno grijanje, u koju je uključena cijela obitelj, a u Medulinu i Savudriji imaju kuće i iznajmljuju apartmane. Imaju dvije kćeri, Irenu i Ines i petero unučadi: unučice Melani (11), Milu (8) i Lorin (7) te unuka Karla (2).
Đurđica i Branko u rujnu ove godine bili su s kćerima i unucima u Londonu, a već su dosta putovali općenito. Među ostalim, posjetili su i Kanadu i SAD, a putovali su puno i po Hrvatskoj, uključujući i obalu. Zajednička obiteljska ljetovanja, kao i putovanja općenito, već su tradicija za Đurđičinu užu i širu obitelj, koja je izuzetno povezana. To su i Đurđičini roditelji, Zlatica i Franjo, Đurđičina sestra Ivanka Fabić s obitelji te Đurđičin brat Siniša Lovrić s obitelji. Svi oni često putuju zajednički, a rado i na hodočašća.
Đurđica s unucima u Londonu
– Jako smo svi povezani i međusobno si pomažemo. Uvijek smo svi tu jedni za druge, sretni kad je sve dobro, žalosni kad nekome nije dobro. Putovanja nas samo još više zbližavaju, volimo ih i smatramo da treba iskoristiti vrijeme, koje tako brzo prolazi – kaže sestra Ivanka Fabić iz Donjeg Vidovca, dodavši kako je doživjeti Fatimu nešto zaista posebno.
– Mnogi skrivaju svoju vjersku naklonost, a tamo se mogu osjećati slobodno. Dio si tog mnoštva, tog zajedništva i topline, osjećaj je prekrasan. Ovdje se čovjek može u miru posvetiti vjeri, svojoj duhovnoj strani, napuniti baterije. Tu dolaze ljudi iz cijelog svijeta, i bolesni i zdravi, i stari i mladi, no svi su dio te velike zajednice i svi su jednaki – opisala je Ivanka, dodavši:
Anton, Ivanka, Đurđica i Branko u Fatimi
– Žalosno je da su neka braća jalna jedni na druge, jer kad imaju jedni, imaju svi, tako je barem kod nas. Đurđica i Branko su kao Caritas, tolikim ljudima, i iz obitelji i prijateljima, su pomogli! Njihov brak je divan i poželjela bih da ima više ovakvih brakova, jer toliko je sloge među njima!
Upitali smo Đurđica i Branka koja je tajna sretnog braka.
– U prvom redu međusobno povjerenje, poštovanje i tolerancija. Prihvaćamo jedno drugo i uvijek smo si podrška – rekli su.
Đurđica i Branko Njari
Ovaj par dokazuje i da isti interesi nisu uvijek nužni za skladan i uspješan brak. Primjerice, Đurđica obožava Dražena Zečića, dok Branko nije njegov ljubitelj, no bio je uz svoju Đurđicu na svim njegovim koncertima. Đurđica je velika podrška mužu kao aktivnom članu Međimurskog društva u Ljubljani, za njihove događaje peče kolače i u svemu podržava svog supruga.
Proslave važnih životnih događaja kroz putovanja, kakva prakticiraju Đurđica i Branko, možda potakne još koga da se više otvori prema svijetu koji nas okružuje i istraži nova mjesta. Čestitamo Đurđici i Branku na 40 godina braka i želimo im zdravlja, sreće i još puno lijepih putovanja!
