Optimalni rokovi sjetve i jesenska zaštita ozimih žitarica u Međimurju

By

-

16.10.2025 08:00

Od početka druge dekade do sredine ili kraja treće dekade mjeseca listopada optimalni su rokovi sjetve ozimih žitarica (ječam, pšenica, raž, pšeno-raž ili tritikale) u Međimurju. U prvoj polovici listopada nastavljen trend iznadprosječno toplog i ne previše kišovitog razdoblja (vidi Tablicu 1.). Najviše dnevne temperature u hladovini u središnjem dijelu Međimurja posljednjih 10tak dana najčešće s vrijednostima 17,6°-21,9°C! Jutra su većinom svježa (najčešće 2,7°-9,8°C), pa su česte jutarnje rose i/ili magle. Dnevna temperatura tla na 7 cm dubine posljednjih 10tak dana iznosi 11,1°-14,3°C a vlažnost zemljišta u istom razdoblju spustila se s vrijednosti 35,3 % do 29,9 %! U takvim je uvjetima moguće započeti sjetvu ozimih žitarica! Nove su oborine ne očekujemo u narednih tjedan dana, jutra će nadalje biti svježa (1-6°C) stabilne dnevne vrijednosti temperatura zraka 13°-17°C!

Tablica 1. Neki mjerni podatci tijekom prve polovice mjeseca listopada 2025. godine na nekim lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 15.10. 2025. u 6.00 h):

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca listopada u Međimurju očekujemo 89,0 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 9,9°C!

Zbog gustog sklopa i relativno visokog rasta ozimih žitarica razvoj korova niskog rasta često ima manji značaj na prirod u odnosu na proljetne “okopavine” (npr. kukuruz, krumpir, šećerna repa, uljna tikva). Ipak, istraživanja dokazuju da su prosječni prinosi ozimih žitarica na poljima gdje se ne suzbijaju korovi manji 8,7 % (raž) i 14,2 % (pšenica i ječam). Osim izravnih šteta na smanjenju uroda korovi u ozimim žitaricama uzrokuju i posredne ili indirektne štete koje se očituju u obliku otežane žetve (npr. priljepača, broćika ili mačak – Galium), smanjene vrijednosti proizvoda (nečistoće, nepoželjne primjese), uzrokuju polijeganje usjeva i jači razvoj bolesti, zakorovljeni usjevi kasnije dozrijevaju sa zrnom slabije kvalitete, a kod domaćih životinja mogu uzrokovati alergije i dermatitis.

U ozimim žitaricama rast i razvoj nekih od najopasnijih korova započinje već ujesen, pa se nekada raširena primjena herbicida u vrijeme intenzivnog travanjskog porasta zadnjih desetljeća počela provoditi već nakon jesenskog nicanja žitarica. Obična slakoperka ili pahovka (Apera spica-venti) postala zadnjih 20-ak godina dominantna jednogodišnja korovna trava na mnogim poljima ozime pšenice. Pogoduju joj suha i pjeskovita tla, sjeme klije ujesen na dubini oko 1 cm, dobro busa i razvija glatke i uspravne stabljike visine do 100 cm (rastom je viša od modernih sorti pšenice). U vrijeme klasanja žitarica razvija metlicu sa brojnim klasićima (tada postaje vidljiva u žitnim poljima s veće udaljenosti). Pelud uzrokuje alergije, a jedna korovna biljka proizvede 1.000-12.000 sjemenki! Prirodno stanište ovom korovu su samo ozime žitarice, a zbog uskog plodoreda i “dugovječnosti” sjemena brzo se širi i osvaja nove površine. Od travnih je korova u žitaricama moguće pronaći još lisičji repak (Alopecurus myosuroides) i engleski ljulj (Lolium perenne). Korovne trave najčešće niču ujesen zajedno s posijanom žitaricom. Upravo su jednogodišnje korovne trave posljednjih desetljeća bitno utjecale na noviju strategiju suzbijanja korova u žitaricama – jesensku primjenu već nakon sjetve i prije nicanja, odnosno još češće nakon punog ponika (faza pšenice 3-4 lista) do kraja busanja! Botanički gledano, korovne trave pripadaju istoj botaničkoj skupini kao ozime kulture (porodica Poaceae ili Gramineae), pa je selektivnost većine kemijskih djelatnih tvari (tzv. “graminicidi“) u žitaricama izražena u ranijim rokovima primjene.

Isplativost rane primjene herbicida u žitaricama vidljiva je iz činjenice da 100 vlati slakoperke ili pahovke (Apera) po metru kvadratnom smanjuje prinos ozime pšenice za 940 kg/ha a ozimog ječma za 460 kg/ha, odnosno 20-30 biljaka broća ili mačka (Galium) po kvadratnom metru površine može prepoloviti urode!

U sjetvi ozimih žitarica treba se pridržavati dobre poljoprivredne prakse – potrebno je osigurati sjetvu čistog sjemena (dorađeno sjeme proizvođačkih kuća), a izbjegavati farmersko sjeme i “tavanušu”. Obratiti pozornost na dobro osmišljen plodored, pravovremenu i kvalitetnu obradu tla sa optimalnim gustoćom sklopa, uravnoteženom gnojidbom i održavanjem optimalne pH-vrijednosti (čime značajno utječemo na kondiciju žitarica). Kako u žitaricama zbog gustoće sklopa nije moguće provoditi mehaničke mjere suzbijanja korova (npr. kultiviranje), tada je upotreba herbicida primarna mjera protiv neželjenih biljaka u takvim usjevima.

Primjena herbicida u ozimim žitaricama već u jesenskom roku (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) bit će potrebna ako smo žitarice posijali rano, a polja su zakorovljena najopasnijim vrstama opisanim u uvodu (Apera, Galium) – tada je kritični broj za jesensko-zimsko razdoblje 0,5-1,0 neželjenih biljka/m².

VAŽNO: Za jesensku primjenu herbicida u žitaricama bitna je i optimalna vlažnost tla!

Ostali jesenski korovi niskog i srednjeg rasta (npr. mrtva kopriva, čestoslavica, mišjakinja ili “črevec” i drugi) imaju značajno manji negativnu utjecaj na žitarice gustog sklopa, pa je njihov prag štetnosti puno veći i iznosi 15-20 biljaka/m².

Već nakon sjetve a prije nicanja ozimih žitarica primjenjuju se rezidualni ili zemljišni herbicidi (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) na dobro pripremljenom i usitnjenom tlu, a za dobru selektivnost sjetva mora biti obavljena na propisanu dubinu (prosječno 5 cm). Većina danas registriranih herbicida za primjenu ujesen mogu se koristiti već nakon sjetve kada aplikacija ne ovisi o razvojnoj fazi, ali ovim tretiranjem korovi se suzbijaju napamet (nisu niknuli pa ne možemo procijeniti njihovu kritičnu brojnost). Voditi računa o tome koji herbicidi se smiju koristiti u pojedinim vrstama strnih žitarica!

Pojedinih smo sezona zabilježili i njihovu fitotoksičnost, naročito kada je nakon primjene pala velika količina oborina (više od 45 mm u jednom danu). VAŽNO: NE tretirati žitarice jesenskim herbicidima u klijanju i nicanju! U kasnijim rokovima sjetve moguće je primjenu herbicida od tri lista do početka i/ili kraja busanja primijeniti krajem zime ili rano u proljeće. Pri “jesensko-zimskom” suzbijanju korova u žitaricama voditi računa o dnevnim i noćnim temperaturama zraka. U satima primjene herbicida poželjno je da dnevne temperature budu veće od 5°C (optimalno je između 8° i 10°C), a najniže bi noćne vrijednosti trebale biti iznad 0°C!

Nedostatak jesenske primjene herbicida u žitaricama je što ovim tretiranjima ne suzbijamo višegodišnje korove (npr. osjak – Cirsium, slak – Convolvulus i dr.)!

Sami proizvođači žitarica moraju odabrati strategiju suzbijanja korova prilagođenu svakoj parceli i situaciji, odnosno odlučiti o potrebi, načinu i vremenu suzbijanja korova u žitaricama. Pritom se valja rukovoditi spoznajama o zakorovljenosti (kolika je zastupljenost jednogodišnjih korovnih trava, ima li višegodišnjih korova?), fizikalno-kemijskim svojstvima tla, osnovnim saznanjima o herbicidima, te novčanoj dobiti nakon njihove pravilne primjene.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Ivica Jurgec, urednik našeg portala, danas slavi 70. rođendan

By

Miljenko Ovčar

-

16.10.2025 08:00

0

Ivica Jurgec, jedan od doajena međimurskog novinarstva i urednik našeg portala, danas slavi 70.rođendan. Poznavajući njegove prijatelje zasigurno mu je barem netko od njih jutros već zapjevao Dobro jutro moj svečaru, ali ako još nisu stigli to će svakako učiniti tijekom dana na tradicionalnom druženju u njegovoj garaži uz obiteljsku kuću u Strahonincu.

Uz 70 godina života, Jurgec je navršio i 50 godina novinarskog i uredničkog staža kojeg je najvećim dijelom proveo u Listu Međimurje, vodeći ga u vrijeme kada je bio najčitaniji i najtiražniji lokalni tjednik u Hrvatskoj. Po odlasku u mirovinu njegov istraživački duh nije mogao mirovati, pa se kao urednik i novinar od prvog dana pridružio redakciji portala medjimurski.hr te smo, vođeni njegovim iskustvom i znanjem, nedavno i mi postali portal s najviše pregledanih i pročitanih članaka u našem kraju nakon nepunih 5 godina djelovanja. Pišući o politici Jurgec je britak, konkretan i analitičan te ne čudi da se u međimurskim političkim krugovima, ali i široj javnosti njegovi tekstovi tog sadržaja pomno prate i proučavaju. S druge strane, osobno su mu draže priče o običnim, “malim” ljudima, prepune emocija, topline i života. Za svoj rad i doprinos 2015. godine primio je Povelju Međimurske županije, u društvu svojih nekadašnjih urednika Ivice Žiškovića i Franje Preložnjaka, a 2018. godine i najviše županijsko priznanje Nagradu Zrinski.

Najbolji pjevač među novinarima i najbolji novinar među pjevačima, Jurgec je od mladih dana vezan uz glazbu. Dugi niz godina kao izvođač, još od nekadašnjih Susreta mladih, pa sve do MEF-a i brojnih drugih festivala te nastupa na Lijepom našom i raznim drugim programima i humanitarnim koncertima. Svoje stvaralaštvo zabilježio je i na CD-ima, a često se javlja i kao autor, kako glazbe, tako i stihova, dijeleći svoje pjesme i s drugim izvođačima. I na današnjoj fešti sigurno će zapjevati uz drage prijatelje Ivana Škvorca Ivača, Ivana Krikovića Kriku, Stjepana Taradija Uteka te mnoge druge renomirane međimurske glazbenike.

Trenutke opuštanja i inspiracije traži u voćnjaku kraj obiteljskog doma, ali najbolje se osjeća u vinogradima i vinskim kućama. Jedan je od najvećih promotora međimurskih vinara i vinogradarstva, ali i odličan poznavatelj vina uz kojeg možete puno naučiti o kvaliteti vinske kapljice. Osobno je i proizvođač odlične rakije koja je možda završila i na vašem stolu uz neki blagdan ili obljetnicu. Unatoč raznim aktivnostima i zanimacijama, ponajviše se ponosi svojom ulogom supruga, oca i djeda.

S obzirom da ne voli (pre)duge tekstove i ovaj rođendanski moramo privesti kraju. Našem Ivici želimo prije svega puno zdravlja, još mnogo vrhunskih članaka i lijepih pjesama te dovoljno vremena za pajdaše uz dobru kapljicu i popevku. Neka ga pero još dugo sluša i služi, pa i kad svjećica na torti bude još mnogo više. Sretan rođendan!

Košarkaši Međimurja izborili finale Kupa Krešimir Ćosić za regiju Sjever

By

medjimurski.hr

-

15.10.2025 20:00

0

Košarkaši Međimurja druge godine zaredom izborili su finale Kupa Krešimir Ćosić za regiju Sjever. U polufinalnoj utakmici, odigranoj u utorak navečer u odličnoj atmosferi dobro popunjene čakovečke sportske dvorane 2. OŠ Čakovec, svladali su prvog favorita Radnika iz Križevaca.

Tako je naš drugoligaš napravio drugi, vrlo važan korak prema ponavljanju prošlogodišnjeg rezultata kada su osvojili titulu najbolje momčadi u Kupu Sjevera. U napetoj utakmici u kojoj su se cijelo vrijeme u vodstvu izmjenjivale obje ekipe, na kraju je više koncentracije i energije bilo na strani našeg Međimurja.

Do pobjede su stigli na krilima sjajnog Nikole Hrena, uz podršku pucački raspoloženih Kuzmića i Glumca, te efikasnog i skakački raspoloženog Božića pod košem, kao i zapaženu rolu svakog igrača koji je dobio priliku u ovoj utakmici i upisao se na listu strijelaca.

Tijekom cijelog susreta obje ekipe nisu uspjele steći veću prednost. U jednom trenutku prvog dijela Radnik se odvojio na 7–8 poena razlike, kao i Međimurje u trećoj četvrtini.

Nisu popuštali ni jedni ni drugi – nitko nije mogao prelomiti utakmicu. Međimurje je bilo možda bliže tome, ali u nezgodnom trenutku kod +7 u 27. minuti ozlijedio se Kuzmić u velikoj borbi za loptu upravo kada se razigrao. Srećom, brzom i kvalitetnom liječničkom intervencijom dr. Kozjaka, ubrzo je opet bio na parketu i pomogao ekipi kada se odlučivao pobjednik.

Na kraju se odluka svela na posljednje dvije minute kada su domaći ostali „hladnije glave“ od gostiju — zabili su kod 86:86 još četiri poena, dok su gosti pokušavali s tricama, ali nijedna nije ušla.

Za Međimurje su igrali:
Hren i Glumac po 20 poena, Kuzmić i Božić 16, Šarić 7, M. Kranjčec 6, Palić 3, Gašparić i Zaspan 1, dok su još u sastavu bili Tkalčec, Kraljić i Karamatić.

– Protiv jakog i kvalitetnog protivnika odigrali smo najbolju utakmicu na ulasku u novu sezonu. Bez obzira na malo „sporiji“ ulazak u sezonu, bio sam uvjeren da ćemo protiv Radnika biti dobri. Gledatelji su mogli vidjeti odličnu košarku. Obrana nam je bila na nivou, konačno smo šuterski bili raspoloženi, tako da smatram da smo zasluženo dobili Križevčane, kazao je poslije utakmice trener Međimurja Stjepan Novak.

Naš ojačani roster u ovoj sezoni zasigurno ima kvalitetu, ali „orkestar“ još nije do kraja uštiman i tek treba na parketu u kontinuitetu pokazati svoju vrijednost. Protiv Radnika su pokazali da imaju dobre adute.
No, trener Štef odmah „staje na loptu“, jer momčad čeka težak raspored u nastavku sezone:

– Idemo utakmicu po utakmicu, nećemo sigurno „poletjeti“. Veseli činjenica da ima još dosta prostora za napredak i u ovoj odličnoj utakmici smo dosta situacija i u obrani i u napadu mogli bolje odraditi. Tako da čvrsto stojimo s obje noge na zemlji. S Grafičarom u tri-četiri dana igramo dvije utakmice, najprije prvenstvo u Ludbregu, pa onda kup u Čakovcu, i nismo ništa napravili ako u njima ne pokažemo svoje pravo lice. Obje utakmice su jednako važne, u kojima su sada Ludbrežani u ulozi „lovca“, da nas dočekaju „na krivoj nozi“, zato mi trebamo biti pravi i pokazati pristup i borbenost kao što je bilo protiv Križevčana, i onda sam uvjeren da ćemo imati novog razloga za zadovoljstvo, poručio je Novak.

Košarkaše Međimurja sada čeka dupli program s Grafičarom iz Ludbrega, koji je odlično startao u prvenstvo — dobio je uvjerljivo Ivančicu u kupu, osvojio županijski kup protiv Varteksa i razigrano prošao udaljeno gostovanje u Virovitici u 1. kolu 2. ML Sjever.

Sada čeka naše Međimurje u 2. kolu 2. ML Sjever u subotu u 17 sati u Ludbregu, a potom slijedi finale Kupa Krešimir Ćosić za regiju Sjever u Čakovcu.

Finalna utakmica igrat će se u utorak, 21. listopada 2025. godine, u dvorani 2. OŠ Čakovec, s početkom u 19:45 sati.

FOTO Članovi OTK Međimurje sudjelovali na humanitarnom maratonu za SOS Dječje selo Ladimirevc

By

medjimurski.hr

-

15.10.2025 19:30

0

Minule nedjelje osmero članova OTK Međimurje i ove je godine sudjelovalo na 9. humanitarnom oldtimer maratonu za SOS Dječje selo Ladimirevci, kojeg vrlo uspješno godinama organizira OTK Kurbla iz Garešnice sa okolnim prijateljskim klubovima i udrugama.

Najveći doprinos već od prvog maratona daju članovi kluba iz Međimurja, Bernarda i Benjamin Perčić, koji sa svojim velikim kombi vozilom ovamo dovoze puno doniranih potrepština. Informaciju nam je podastro Dragutin Barlek, agilni član OTK Međimurje, koji je u ovoj humanoj misiji sa suvozačem Brankom Mesarićem bio četvrti puta.

Ove godine pridružili su im se Silva i Tomislav Levačić, te Franjo Pesek sa svojom gospođom.
– Naš klub je na našoj minuloj Kestenijadi skupio 655 €, a dobrovoljni prilog u visini kotizacije dao je i Franjo Belović.

U akciji se ukupno doniralo 10.200 €, te nekoliko kombi vozila punih raznih potrepština.

– I ovaj puta su nas veselo dočekala razdragana djeca i njihove zamjenske mame, te su uživala u dobivenim poklonima, druženju sa pristiglim gostima i vožnji oldtimerima. Nakon prekrasnog druženja uputili smo se kući umorni, ali sretni i zadovoljni, što smo toj djeci uljepšali dan – rekao je Dragutin Barlek.

Kreativna Anica Tisaj iz Goričana napravila svoju ‘Jesenku’ od bundeva, šaša i hortenzija

By

Hana Batcha Frančić

-

15.10.2025 19:00

0

Maštoviti jesenski ukrasi specijalnost su u domovima Međimuraca ili na općinskim trgovima, a od danas, 15. listopada 2025. godine, jedna takva jesenska kreacija krasi i dvorište Anice Tisaj iz Goričana.

Umirovljenica Anica Tisaj (61), ljubiteljica prirode, zalazaka sunca, šetnji i fotografije, koja ima i prekrasan vrt pun cvijeća, uzgaja paprike i ostalo povrće i radi sve moguće zimnice, a i majstorica je i u izradi rukotvorine od luščija (komušine), napravila je lutku koja simbolizira jesen od samo nekoliko „sastojaka“, nazvavši je Jesenka.

Postavila je postolje od letve, haljinu od ukrasnog šaša, kojeg je ionako trebala pošišati, i bundeva, glavu od šefa te kosu od šaša i hortenzija. Jesenka ima i modne dodatke: na sebi ima i ogrlicu od paprika te u rukama drži buket cvijeća od hortenzija.

– Vidim svi to rade, idem i ja probati! – rekla je Anica koju je ova ideja uhvatila uređujući vrt i čijoj kreativnosti jednostavno nema kraja. Bravo!

FOTO KC Šenkovec donio kući zlatne medalje i plasman na Balkansko prvenstvo

By

medjimurski.hr

-

15.10.2025 18:30

0

U nedjelju, 12. listopada 2025. godine, održan je Kup Hrvatske u karateu za kadete, juniore, mlađe seniore i seniore. Natjecanje je održano u dvorani OŠ Ivanja Reka, a KC Šenkovec nastupio je u devet pojedinačnih i tri ekipne kategorije.

Najbolji rezultat ostvario je David Faić pobjedom u pojedinačnoj konkurenciji kadeta. Ženska (Brinc, Mihalković, Mikulić, Sabol) i muška (Faić, Grgić, Kukić) juniorska ekipa također su ostvarile pobjede u svojim konkurencijama.

Drugo mjesto u konkurenciji juniorki osvojila je Ena Rajković i ženska juniorska ekipa KC Šenkovec 2 (Grabovac, Jurčević, Rajković).

Treće mjesto u konkurenciji kadetkinja osvojila je Mia Sabol, peto mjesto ostvario je Niko Šagi u konkurenciji juniora, a Bella Mikulić sedmo mjesto u konkurenciji juniorki.

Zapažene nastupe, ali ovaj put bez plasmana, imali su i: Erika Grabovac, Donatela Lazar, Lorena Mihalković i Tea Brinc.

Inga i Ozren Grgić iz Šenkovca još jednom su dokazali kvalitetu u svojim pojedinačnim nastupima osvojivši zlatne medalje u kategoriji juniora i seniorki.

Osvajači medalja u pojedinačnim kategorijama ostvarili su direktan plasman na Balkansko prvenstvo, a na isto prvenstvo plasirale su se samo ekipe koje su osvojile zlato. Prvenstvo Balkana održat će se u Rijeci od 7. do 9. studenog 2025. godine.

Plaće više neće biti tajne. Moći ćete znati okvirnu plaću kolege, ali postoji caka

By

medjimurski.hr

-

15.10.2025 18:00

0

OD IDUĆE godine iznosi plaća u Hrvatskoj više ne bi trebali biti stroga tajna. Na snagu stupa europska direktiva o transparentnosti plaća, koju Hrvatska mora implementirati u svoj Zakon o radu do lipnja sljedeće godine. Ova promjena omogućit će radnicima da zatraže podatke o svojoj plaći, kao i o prosječnim plaćama kolega koji obavljaju isti ili sličan posao. Ipak, to ne znači da će svatko moći znati točnu plaću svog kolege, piše HRT.

Gostujući u emisiji “U mreži Prvog”, Anita Zirdum, v.d. ravnateljica Uprave za rad i zaštitu na radu, demantirala je raširenu interpretaciju, naglasivši kako ni europska direktiva ni buduće izmjene Zakona o radu ne propisuju mogućnost uvida u individualne plaće kolega.

Cilj je transparentnost za radnika, ne za kolege

“Želi se postići da se dođe do transparentnosti za samog radnika, što se tiče njegove plaće i uvjeta rada, mogućnosti dobivanja informacija o plaći već prilikom razgovora za posao i informacije o prosječnoj plaći za radna mjesta njegove vrijednosti ako to ne narušava privatnost drugih osoba”, pojasnila je Zirdum.

Direktiva, naime, navodi da će radnik imati pravo zatražiti informaciju o svojoj plaći te o prosječnim razinama plaća, razvrstanima po spolu, za kategorije radnika koji obavljaju jednak ili jednako vrijedan rad, prenosi index.hr.

Zaštita privatnosti kao ograničenje

“Poslodavci će imati uspostavljene platne strukture, a to znači objedinjavanje poslova jednake vrijednosti prema određenim kategorijama i onda radnik za tu kategoriju poslova može tražiti prosječnu plaću, s time da poslodavac može i ne dati tu informaciju ako bi to narušilo privatnost, primjerice ako imate samo dva zaposlenika u platnoj strukturi”, rekla je Zirdum.

Istaknula je kako će poslodavci i dalje imati slobodu odrediti o čemu će ovisiti visina plaće. “Netko možda ima više iskustva pa će plaća varirati, mi moramo znati raspon u kojem se nalazi i radnik mora znati na temelju čega je njegova plaća određena i koliko on unutar platne strukture može napredovati te na temelju čega”, dodala je.

Sindikati: Direktiva će otvoriti Pandorinu kutiju

Predsjednik SSSH Mladen Novosel smatra da bi ova promjena mogla “otvoriti Pandorinu kutiju”, osobito u privatnom sektoru. “Vlada je zakonom o plaćama i promjenom uredbe o koeficijentima pokušala napraviti transparentnost i pravednost da se za iste poslova dobiva ista plaća. Međutim, ako se prebacimo na gospodarstvo, to nije samo privatni sektor, onda je priča sasvim drukčija”, rekao je Novosel.

Upozorio je kako, za razliku od javnog sektora, mnogi poslodavci u privatnom sektoru ne pojašnjavaju koeficijente, osim ako to nije definirano kolektivnim ugovorima. “Međutim, čak i tamo gdje je kolektivnim ugovorom dogovoren raspon plaća, masa poslodavaca u privatnom sektoru si daje za pravo da netransparentno i nezakonito daje pojedinim radnicima posebne ugovore o plaći koji su tajna”, kazao je.

Također je istaknuo problem diskriminacije kod neoporezivih davanja, gdje su žene često u nepovoljnijem položaju jer, primjerice, češće koriste bolovanja zbog djece.

HUP: Nije korektno da svi imaju istu plaću

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber ponovila je kako direktiva neće dovesti do javnog objavljivanja plaća i da se “ništa bitno neće promijeniti”. Smatra da nije pošteno da svi na istom radnom mjestu imaju jednaku plaću. “Nije korektno da na istom radnom mjestu svi imaju istu plaću, netko ima više iskustva, netko daje 100 posto od sebe na svom radnom mjestu. Valjda je stvarno korektno da onaj tko više doprinosi da ga se više plati, naravno da to treba biti obrazloženo”, izjavila je Weber.

Na to se nadovezao Novosel, ustvrdivši kako u gospodarstvu već sada postoji “uravnilovka” zbog snažnog rasta minimalne plaće proteklih godina, koji druge plaće nisu pratile u istom postotku. “U praksi između najjednostavnijih i srednje složenih poslova imamo gotovo istu plaću”, zaključio je.

Smanjuje se jaz u plaćama između spolova

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić iznijela je podatke prema kojima je razlika u plaćama između žena i muškaraca u Hrvatskoj nešto manja od četiri posto. “Prema DZS-u, bruto plaća muškaraca u 2024. godini iznosila je 1854 eura, a prosječna plaća žena iznosila je 1782 eura. Prema Eurostatu iz 2023. godine, vidimo da se i na razini Europske unije jaz u plaćama smanjuje”, rekla je.

Zaključila je kako usklađivanje s direktivom neće smjeti biti samo formalno, jer će države članice morati podnositi izvješća Europskoj komisiji o njezinoj implementaciji. “Morat će poduzeti posebne mjere kojima će obrazlagati na koji način su procjene napravljene, i to sve u skladu s tijelima za jednakost”, poručila je pravobraniteljica.

FOTO Franjo i Milica Šavora iz Goričana već 21 godinu uzgajaju jabuke s ljubavlju i predanošću!

By

Hana Batcha Frančić

-

15.10.2025 17:15

0

Franjo i Milica Šavora iz Goričana već 21 godinu, od 2004. godine, uzgajaju jabuke na svom OPG-u Šavora. Franjo je 14 godina radio kao tokar u Njemačkoj, no tad je pala odluka – želio je biti uz svoju obitelj (imaju tri sina, a danas i petero unučadi) i raditi u svom rodnom mjestu. Ovaj par tako je započeo novi život – slatki život u carstvu jabuka!

Njihov voćnjak nalazi se u Goričanu nedaleko graničnog prijelaza za Mađarsku, gdje uzgajaju razne sorte jabuka: idared, zlatni deliše, jonagold, granny smith, braeburn i pink crisp. Sezona berbe jabuka je u pri završetku, pa smo ih pitali kakav je urod ove godine.

MRAZ JE UČINIO SVOJE!

Suša nije utjecala na urod. Franjo i Milica uzgoju jabuka, ili kako kažu, svojoj „tvornici na otvorenom“, pristupili su vrlo ozbiljno. U voćnjaku naime imaju navodnjavanje kap po kap, postavljene su i protugradne mreže, kamere i top za tjeranje ptica. Još kad bi samo, kažu, mogli nešto poduzeti protiv mraza!

– Ako mislite ozbiljno raditi, bez navodnjavanja i obrane od tuče uzgoj jabuka je nezamisliv. No, ove godine urod jabuka je 50 posto manji zbog mraza. Najviše su nastradale voćke koje su ranije cvale, uglavnom idared – rekao je Franjo, ali sagledali su i svjetliju stranu.

OPG Šavora ima i sve popularniji granny smith jabuke, idealne i za dijabetičare

– Srećom, ove godine otkupljivači su konačno ponudili pristojne cijene otkupa jabuka! Sad je to 75-80 centi po kilogramu, dok je prošle godine bilo 45-50 centi po kilogramu – rekli su. Zamolili smo ih da nam ispričaju kakvi su bili počeci.

– Počeli smo s pola hektara zemljišta, pa smo kupovali zemlju i širili se. Izgradili smo kućicu odnosno spremiste za poljoprivredne strojeve kraj voćnjaka sredstvima EU. Prije desetak godina dobili smo i sredstva od države (Kapitalna ulaganja u poljoprivredi) za sadnice i materijal. Isplati se uzgajati jabuke, ako se odradi sve kako treba, jer puno je tu posla – kažu.

SAMI OREZUJU OKO 7000 VOĆAKA

U berbi im ovih dana pomažu rodbina i prijatelji, dok ostalo sve rade sami: nakon berbe spremaju protugradne mreže i zatim polako kreće orezivanje. Sami orezuju oko 7000 voćaka, što je velik posao te im za to treba 2 – 3 mjeseci. Dok to završi, već počinje cvatnja, a tad su jabuke najosjetljivije, pa ih treba špricati fungicidima, dok prije ili poslije cvatnje insekticidima. To rade noću zbog zaštite pčelica koja su važan dio priče o uspješnom voćnjaku.

– Jabuke špricamo minimalno te upotrebljavamo samo ekološko gnojivo. Jabuke se gnoje jednom godišnje, ujesen nakon berbe – objašnjavaju.

LJUBAV I ZDRAVLJE U CARSTVU JABUKA

Nakon što su nekad živjeli razdvojeno, ovaj par zadnja dva desetljeća provodi puno vremena zajedno, jedno kraj drugoga u voćnjaku. Unatoč tome, među njima se osjeća sklad i međusobno poštovanje i ljubav. To što su napustili svoje poslove i posvetili se isključivo uzgoju jabuka, donio im je i druge velike benefite.

– Prednosti ovog posla su velike. Puno vremena provodimo na svježem zraku i krećemo se, što je važno i za fizičko i mentalno zdravlje. Rad u voćnjaku za mene je odmor. Berba je malo napornija, ostalo sve je lijepo. Više smo u voćnjaku nego doma, to nam je posao, ali i ljubav, a volimo da je sve tip-top – kaže Franjo.

Rad u voćnjaku za Franju Šavora je odmor, a ne posao

KOLAČI OD JABUKE U SVAKOJ PRILICI

Naravno, jedu i puno jabuka. Milica je velika ljubiteljica jabuka, pa je ono što sama proizvodi uvijek rado koristila i doma u kuhinji.

– Osobno, jako volim jabuke. Nekad sam stalno radila pite od jabuka, štrudle od jabuka, razne kolače od jabuka, pekmez od jabuka itd. Sve dok mi djeca nisu rekla: ‘Mama, samo ne opet slastica s jabukama!’, ha ha… priča Milica.

Samoposužni štand s jabukama odlično funkcionira

JABUKE SE PRODAJU I ‘SAME’

Uzgoj jabuka svakako im je vrlo uspješan. Lijepo je i što jabuke prodaju i kod voćnjaka te ispred svoje kuće na Šuderici na tzv. samoposlužnim štandovima!

– To odlično funkcionira. Ljudi dođu, uzmu si jabuke i ubace novac u sandučić. Mađari su znali ubacivati forinte pa smo napisali „No forint“ – rekli su.

Sjajno! No, godine idu, a kralj i kraljica jabuka iz Goričana osluškuju i svoj unutarnji sat. Franji je 64. a Milici 58.

– Donedavno smo imali 3,5 hektara zemljišta s jabukama, no sad smo na 2,5 hektara. Polako smanjujemo proizvodnju zbog naših godina – pametno su zaključili. Nadaju se da će jednog dana jedna od njihova tri sina preuzeti ovaj lijepi, uredan i plodan voćnjak te nastaviti njihov uzgoj jabuka u koje su uložili velik dio svog života, ljubav i strpljenje.

Svaka čast!

Humanitarna promocija knjige ‘Edo s ovoga svijeta’ – večer putovanja, dobrote i nade

By

medjimurski.hr

-

15.10.2025 17:00

0

Udruga Budi dobro za prevenciju raka i pomoć oboljelima u suradnji sa Županijskom ligom protiv raka Čakovec i Tehnološko-inovacijskim centrom Međimurje organizira u srijedu, 15. listopada, u Tehnološko-inovacijskom centru Međimurje u Čakovcu promociju knjige putopisa “Edo s ovoga svijeta” uz predavanje “Osam svjetskih čuda”.

Glavni protagonist večeri bit će Edo Toplak, liječnik iz Zagreba, putnik, kvizaš, obiteljski čovjek koji je autor knjige. Večer će moderirati Tomica Jakopec. Te večeri će se govoriti o borbi protiv raka jer danas gotovo da nema obitelji koja se nije susrela s dijagnozom raka. Možda ste i vi nekome bili podrška u bolesti, možda ste prošli kroz to iskustvo osobno. Znamo koliko je teško i koliko je u tim trenucima važna svaka pružena ruka.

Zato večer u srijedu neće biti samo promocija knjige, već će to biti prilika da se zabavite, nasmijete, inspirirate i otputujete barem u mislima u više od 40 zemalja svijeta kroz živopisne fotografije i Edine duhovite priče.

Sav prihod od prodaje knjige po promotivnoj cijeni od 20 € bit će doniran Udruzi Budi dobro za pomoć osobama oboljelima od raka. Udruga za prevenciju raka i pomoć oboljelima Budi dobro osnovana je 2019. godine u Samoboru sa sjedištem u Rudama. Udrugu je osnovalo petero liječnika. Ciljevi udruge su: prevencija raka te unapređivanje kvalitete života oboljelih i liječenih od raka i njihovih obitelji pružanjem profesionalne i volonterske pomoći te psihološke, psihosocijalne i duhovne pomoći.

“Edo s ovoga svijeta” nije samo knjiga jer autor je odlučio sav prihod od prodaje donirati Udruzi Budi dobro za pomoć oboljelima od raka za nastavak projekta sveobuhvatnog oporavka osoba oboljelih od raka na otoku Lošinju. Program oporavka na otoku Lošinju odvija se već četiri godine i u njemu je sudjelovalo više od 200 bolesnika i bolesnica oboljelih od raka.

– Vaša prisutnost i vaša podrška znače puno više nego što možete zamisliti. Jer svaka kupljena knjiga nosi sa sobom dio topline, snage i ohrabrenja za one kojima je to najpotrebnije.

Ulaz je besplatan. Vaše srce – neprocjenjivo. Dođite, budite dio priče koja mijenja živote.

Zajedno činimo dobro. Zajedno možemo vratiti osmijehe – poruke su organizatora.

U 103. godini života preminuo August Košak

By

medjimurski.hr

-

15.10.2025 16:10

0

Tužna vijest stigla je iz Vukanovca — u subotu, 11. listopada 2025. godine, u 103. godini života, preminuo je August Košak, voljeni otac, djed i pradjed.

Posljednji ispraćaj dragog pokojnika bit će u utorak, 14. listopada 2025. godine, u 14:00 sati, na mjesnom groblju u Gornjem Mihaljevcu.

U tuzi za njim ostaju kćeri Ivanka i Zdenka, zet Franjo, unuke Natalija, Sanja i Melita, praunuci Marin, Hana, Neva, Filip, Živa i Maks, te ostala tugujuća rodbina.

Iskrena sućut obitelji i prijateljima.

Počivao u miru.