Home Blog Page 943

VIDEO Nastavlja se financiranje izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Piškornica vrijednog više od 85 milijuna eura

0

Vlada Republike Hrvatske osigurava nastavak financiranja izgradnje četiri centra za gospodarenje otpadom, među kojima je i RCGO Piškornica

ZAGREB, 16. listopada 2025. – Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj u četvrtak, 16. listopada, donijela je Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o nastavku financiranja projekata izgradnje četiri centra za gospodarenje otpadom, među kojima je i Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske – Piškornica.

Odlukom se potvrđuje nastavak financiranja strateških projekata gospodarenja otpadom, čime se osigurava kontinuitet provedbe i daljnje korištenje sredstava iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021.–2027.

Ukupna vrijednost projekta Piškornica procijenjena je na više od 85 milijuna eura, točnije 85.156.253,76 eura, a riječ je o jednom od najvećih infrastrukturnih ulaganja u području zaštite okoliša na sjeveru Hrvatske.

Prema Odluci, najveći dio sredstava – više od 53 milijuna eura ili 62,35% – osigurat će se iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok će se preostali dio financirati nacionalnim izvorima i doprinosima korisnika. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije sudjelovat će ravnomjerno s 11,32% sredstava u pokrivanju obveza koje se odnose na državni proračun i proračun FZOEU-a.

Tvrtka RCGO Piškornica, zajedno s osnivačima (županije Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska, Varaždinska i Općina Koprivnički Ivanec), sudjelovat će u financiranju s iznosom od 12.773.438,06 eura (15%).

RCGO Piškornica od iznimne je važnosti za sustav gospodarenja otpadom jer će omogućiti smanjenje količina otpada koji završava na odlagalištima, a do 2035. godine količine odloženog otpada moraju se smanjiti na 10%. Obradom otpada najboljom raspoloživom tehnologijom koju će primijeniti Centar znatno će se smanjiti emisije stakleničkih plinova u okoliš, povećati stope recikliranja te će time sjeverozapad Hrvatske doprinijeti ostvarenju regionalnih, nacionalnih i EU ciljeva zacrtanih u politikama kružnog gospodarstva.

Izgradnjom ovog Centra dugoročno se osiguravaju uvjeti za ekološki, okolišno i ekonomski održiv sustav gospodarenja otpadom u svim lokalnim zajednicama, te se istodobno osnažuju kapaciteti države u području zelene tranzicije i zaštite okoliša.

Donošenje ove odluke predstavlja snažnu potvrdu opredijeljenosti Vlade Republike Hrvatske za realizaciju strateških investicija koje doprinose održivom razvoju. Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom Piškornica korak je prema modernizaciji sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj i podizanju ekoloških standarda u skladu s europskom praksom.

Odlukom je osigurano stabilno financiranje i daljnja realizacija projekta, a Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije dano je ovlaštenje za sklapanje ugovora o sufinanciranju i dodjeli bespovratnih sredstava. Time je stvoren pravni i financijski okvir za sigurno vođenje projekta sve do 2028. godine.

Josip Glasnović osvojio zlato u trapu – do najvećeg uspjeha trenirao u Međimurju!

0

Hrvatski strijelac Josip Glasnović osvojio je zlato na Svjetskom prvenstvu u trapu održanom u Ateni! U finalu je pogodio 44 od 50 meta, ispred Španjolca Andresa Garcije (39) i Indijca Zoravara Singha Sandhua.

Ovim uspjehom Glasnović je kompletirao zlatni trojac – svjetsko, europsko i olimpijsko zlato, nakon što je 2013. bio europski, a 2016. olimpijski prvak. Hrvatska je imala još jednog finalista – Antona Glasnovića, koji je nakon svjetskog rekorda u kvalifikacijama završio četvrti.

Zanimljivo, novi svjetski prvak pripremao se upravo u Međimurju, na Olimpijskoj streljani u Draškovcu, kojom upravlja Lovačko društvo Fazan.

Ova streljana u Draškovcu stvarno je na svjetskoj razini. Ima sve što natjecatelju treba za vrhunske pripreme, a posebno mi se sviđa što koristi istu opremu kakva je na prvenstvima. Uvjeti su odlični i drago mi je što se ovako nešto nalazi u Hrvatskoj, izjavio je tada Glasnović.

Čestitke svjetskom prvaku – još jednom potvrdom da se i u Međimurju stvaraju veliki sportski uspjesi!

FOTO/VIDEO Dan Caroline Reaper u Nedelišću: ljuta atmosfera i dobra zabava na OPG-u Kristoš

0

U organizaciji OPG-a Kristoš, danas, 18. listopada, u Nedelišću je održan Dan Caroline Reaper, događaj posvećen najljućim papričicama na svijetu i svim ljubiteljima pikantnih okusa.

Posjetitelji su uživali u besplatnoj degustaciji brojnih sorti čili papričica različitih razina ljutine, kao i u bogatoj ponudi domaćih ljutih proizvoda – od umaka i suhomesnatih delicija, pa sve do ljutog piva i rakije.

Miris kuhanog graha i kotlovine širio se cijelim gospodarstvom, a oni s jačim živcima okušali su se u kušanju najljućih papričica, među kojima je i legendarna Carolina Reaper.

Uz dobru hranu i veselu atmosferu, mnogi su proveli ugodno poslijepodne na otvorenom, razgledavajući gospodarstvo i uživajući u druženju.

Na mjestu događaja bio je naš Stjepan Hranilović, koji je zabilježio najzanimljivije trenutke.

Zavirite u našu foto-galeriju i video i doživite djelić ljute atmosfere s OPG-a Kristoš!

VIDEO Tena Panić 1. put nastupila na Festivalu ‘Kre Mure i Drove’ i zaradila gromoglasni aplauz!

0

Na 22. Festivalu „Kre Mure i Drove“ održanom 17. listopada 2025. godine u prepunom Domu kulture u Prelogu, prvi put je nastupila i 16-godišnja Tena Panić iz Donjeg Mihaljevca, rastopivši srca publike i osvojivši veliki aplauz, a drukčiji scenarij nismo ni očekivali!

Ovu djevojku anđeoskog glasa imali smo naime prilike u posljednjih nekoliko godina mnogo puta čuti na raznim događanjima i prigodama u Donjem Međimurju, gdje je oduševljavala izvedbama Međimurskih popevki, u kojoj uživa. Ova djevojka pjeva od malih nogu i godinama je bila i članica Dječjeg crkvenog zbora Marijina djeca i vokalne skupine mladih u župi u Svetoj Mariji te pjeva i sakralnu glazbu u crkvama. U svakom slučaju, Tena je veliki glazbeni talent te mlada čuvarica međimurske kulturne baštine i rado je zovu da svojim pjevanjem uljepša različita događanja.

Tena Panić 1. je put nastupila na Festivalu Kre Mure i Drove

Na svom prvom nastupu na Festivalu „Kre Mure i Drove“ otpjevala je pjesmu „Vrtek moj“  za koju je tekst napisala Magdalena Vlah Hranjec, glazbu Martin Srpak, a aranžman napravio Branko Krušec. Nakon sjajne izvedbe, dočekao ju je gromoglasan i dugačak pljesak publike. Na nastup na Festivalu „Kre Mure i Drave“ odlučila se upravo iz razloga jer obožava Međimursku popevku.

– Ovi mi je bilo jako lijepo iskustvo. Prvi put sam nastupila uz pratnju tamburaškog orkestra, pa sam oduševljena sa svime i namjeravam se i dalje baviti pjevanjem – rekla nam je Tena.

Tena je učenica 3. razreda I. gimnazije Varaždin, a paralelno pohađa i 3. razred Glazbene škole u Varaždinu, gdje uči solo pjevanje, odnosno školuje se za opernu pjevačicu, uz niz i drugih glazbenih predmeta. U osnovnoj glazbenoj školi učila je i sviranje klavira.

U svemu ima veliku podršku svoje obitelji, mame Željke i tate Marka, sestre Tonke i brata Tina te bake i djeda. Svi su oni ponosni na Tenu i uvijek su tu za Tenu u njezinoj volji i želji za pjevanjem.

– Pružamo joj maksimalnu podršku, vozimo ju na nastupe i maksimalno se trudimo da joj omogućimo sve što treba, organiziramo se i uskačemo – rekla nam je njezina mama Željka.

Snimku njezina nastupa pogledajte na YouTube kanalu Studija M (Festival Kre Mure i Drove 2025 LIVE) ovdje (nakon 36:50 minute). Tena, bravooo!

FOTO Strahonincem mirisali pečeni kesteni, mamili vrući langoši, hladili razni sokovi…!

0

Središte Strahoninca ove subote, 18. listopada, opojno je mirisalo na pečene kestene. Vrijedni članovi tamošnjeg Dobrovoljnog vatrogasnog društva, na čelu s predsjednikom Vanjom Tomašićem i zapovjednikom Danijelom Pataftom, pripremili su tradicionalnu, 24. po redu, općinsku kestenijadu.

Za tu priliku pripremili su 150 kilograma kestena, koje su ispekli za mještane i njihove goste. Obišao ih je i načelnik Franjo Lehkec, koji je uživao u njihovim delicijama. Naime, dok je jedna grupa vatrogasaca pekla kestene, druga je bila zadužena za langoše. Uz to, vatrogasci su pripremili i napitke, kao i hladne nareske.

Lijepo, miršljavo i ukusno.

DARIO PAVIĆ: ‘Branim svoje naselje – nasip nije rješenje, nego nova nepravda’

0

Nakon što se povodom dovoženja zemlje i izrade nasipa u romskom naselju oglasio zamjenik načelnika Općine Pribislavac iz redova romske nacionalne manjine Rajko Kovačić, o istoj se temi oglasio i općinski vijećnik Dario Pavić, također predstavnik romske zajednice.

U nastavku prenosimo njegovo priopćenje u cijelosti.

Kao općinski vijećnik i predstavnik svoje zajednice, osjećam dužnost javno reagirati na događaje koji se ovih dana odvijaju u romskom naselju u Pribislavcu.

Općina je započela s dovoženjem zemlje i izradom nasipa uz Varaždinsku ulicu, uz objašnjenje da se time želi spriječiti ilegalno odlaganje otpada.

Međutim, taj nasip nema nikakvog stvarnog smisla ni opravdanja.
On neće riješiti problem smeća, samo će ga pogoršati i dodatno poniziti ljude koji ovdje žive.

Kakvog smisla ima taj nasip?

Realno, na koji način će on spriječiti da se baca smeće?

Ljudi koji žele baciti smeće, bacat će ga i dalje, samo preko nasipa, još bliže kućama. Nasip ne rješava problem, on ga samo pomiče nekoliko metara naprijed.

Ako je cilj Općine da spriječi ilegalna odlaganja, onda se treba uvesti nadzor, kamere, kazne i red. Zemlja neće riješiti ono što zakon, odgovornost i komunalni red trebaju riješiti.

To nije borba protiv smeća, nego samo pokušaj da se stvarni problem zatrpa zemljom.

Ako već dovoze zemlju, neka je poravnaju i urede prostor, a ne da nasipima zatvaraju ljude.
To nije rješenje, nego poruka da nas se želi odvojiti, a ne uključiti – zaključujem.

1. Nasip neće spriječiti bacanje smeća

Nasip od zemlje ne može zaustaviti one koji žele bacati otpad. Takvi ljudi jednostavno će prebaciti vreće preko njega ili će otpad odložiti na drugom mjestu, još bliže kućama. To znači da će nasip samo premjestiti problem, a ne riješiti ga.

Ako Općina stvarno želi spriječiti ilegalna odlaganja, treba:
• postaviti nadzorne kamere
• pojačati komunalni nadzor
• kažnjavati počinitelje
• edukacijom i suradnjom uključiti građane u rješavanje problema

Bez tih mjera, svaka lopata zemlje je uzaludna.

2. Nema poplavne opasnosti – nasip je besmislen

To područje nije poplavno, pa nema nikakvog razloga za nasip. Ako nema opasnosti od vode, čemu služi zemljani zid?

Ne štiti ništa, osim što vizualno odvaja ljude od ostatka sela.

Takav potez ne daje poruku o brizi za okoliš, nego o isključenju i odvajanju jedne skupine stanovnika, što je neprihvatljivo u demokratskoj zajednici.

3. Zemlja je višak – nasip je izgovor

Prema svemu što se vidi na terenu, ova zemlja dolazi s drugih lokacija, gdje su se obavljali radovi.

Umjesto da se zbrine propisno, jednostavno se dovozi ovdje – „da ne smeta“.

Dakle, nasip nije planski projekt, nego odlagalište viška zemlje. To je nepoštivanje naselja i njegovih stanovnika.

4. Nasip ugrožava zdravlje i okoliš

Ako se smeće i dalje bude bacalo, nasip će samo zadržavati otpad bliže kućama, stvarajući veći smrad, onečišćenje i opasnost za djecu.

Umjesto da se prostor očisti, on se zatrpava i guši. To nije zaštita okoliša, to je degradacija prostora u kojem ljudi žive.

5. Nasip dijeli ljude umjesto da ih povezuje

Nasip fizički i simbolički odvaja romsko naselje od ostatka Pribislavca. Time se šalje poruka da su Romi „iza zida“ i da ih treba odvojiti, a ne uključiti u zajednicu.

Takav pristup nije u duhu ravnopravnosti, suživota ni ljudskog dostojanstva.

Mi ne tražimo povlašten tretman, nego jednaka prava i poštovanje.
Tražimo da se s nama razgovara, a ne da se odluke donose bez nas.

6. Komunalno redarstvo mora odgovarati

Dok se novac troši na nasip, komunalno redarstvo se bavi sitnicama – pišu se kazne za parkiranje ispred kuće, za zvono na vratima, dok se pravi problemi – smeće, zapuštene kuće i javni nered – ignoriraju.

Službenici su plaćeni našim novcem, novcem mještana, i zato moraju raditi u interesu svih.

Kako je moguće da građani dobivaju kazne za svaku sitnicu, a da službenici koji ne rade svoj posao nikad ne snose posljedice?

Red mora biti jednak za sve – i za građane i za institucije.

7. Incident na terenu – neprihvatljivo ponašanje komunalne redarke

Tijekom jučerašnje rasprave u romskom naselju, gdje sam kao vijećnik izražavao zabrinutost zbog dovoženja zemlje i izrade nasipa, došlo je do neprimjerenog i uznemirujućeg ponašanja komunalne redarke Općine Pribislavec.

Prilikom verbalnog razgovora između mene i redarke, ona je – pred više svjedoka – viknula vozaču kamiona: „Kipaj na njega!“, misleći na mene osobno.

Takvo ponašanje smatram krajnje neprofesionalnim, uvredljivim i opasnim, osobito jer dolazi od službene osobe koja bi trebala održavati red, sigurnost i poštovanje prema svim građanima.

To nije način na koji bi se bilo koji službenik smio obraćati građanima, a pogotovo ne izabranom predstavniku ljudi.

Od komunalnih službi očekujem dostojanstveno, pristojno i odgovorno postupanje, u skladu sa zakonom i pravilima službe.

Pozivam Općinu Pribislavac da ispita ponašanje komunalne redarke i poduzme odgovarajuće korake kako se slični incidenti više ne bi ponovili.
Svi građani, bez obzira na nacionalnost, političku pripadnost ili mjesto stanovanja, zaslužuju jednak i pravedan tretman.

8. Umjesto nasipa – stvarna rješenja

Ako Općina želi uredan i čist Pribislavac, rješenja postoje:

• Redovan i organiziran odvoz otpada
• Postavljanje nadzornih kamera
• Uključivanje građana kroz edukaciju i dijalog
• Provedba zakonskih kazni za one koji ne poštuju pravila

Samo suradnjom i poštovanjem možemo stvoriti zajednicu u kojoj će svi živjeti dostojanstveno – bez nasipa koji razdvajaju, nego mostova koji povezuju.

U sklopu provedbe projekta „Zlatarske avanture“ LAG-a Mura – Drava nabavljeno 15 električnih bicikala

0

Ovih dana napravljen je novi korak u provedbi projekta „Zlatarske avanture“. U Donji Vidovec stiglo je petnaest električnih bicikala koji su nabavljeni u okviru ovoga projekta vrijednog više od 1,2 milijuna eura.

– Lokalna akcijska grupa Mura – Drava dobro napreduje u provedbi projekta Zlatarske avanture, kojim obogaćujemo turističku ponudu područja LAG-a, područja uz rijeke Muru i Dravu, izuzetne krajobrazne ljepote, koje ima veliki razvojni potencijal upravo u turizmu i održivoj turističkoj ponudi. Već smo završili više od polovice javnih nabava u okviru ovoga projekta, koji LAG Mura – Drava provodi u partnerstvu s Općinom Donja Dubrava i Turističkom zajednicom Međimurske županije te s partnerima iz Slovenije – općinama Zavrč i Duplek i Razvojnom agencijom Slovenske gorice. Nabava električnih bicikala je novi, značajan korak u provedbi ovog projekta – naglasio je Mario Moharić, predsjednik Lokalne akcijske grupe Mura – Drava.

Predsjednik LAG-a Mura – Drava na primopredaji električnih bicikala osvrnuo se i na dinamiku provedbe ovoga projekta koji je ova lokalna akcijska grupa prijavila na  program Interreg Slovenija – Hrvatska 2021.-2027.

-Naš LAG kod nabave je precizirao da električni bicikli moraju biti vrhunske kvalitete i opremljeni isključivo najkvalitetnijim dijelovima. Danas smo preuzeli upravo takve bicikle i nastavili provedbu ovoga vrijednoga projekta čije je trajanje dvije i pol godine. Projekt napreduje jako dobro i s hrvatske i sa slovenske strane, tako da možemo biti jako zadovoljni – rekao je predsjednik ove lokalne akcijske grupe.

Električne bicikle isporučila je zagrebačka tvrtka Adria Sport Servis.

– Riječ je o petnaest električnih bicikala koji su opremljeni s najnovijom tehnologijom, s Bosch električnim motorima i ojačanim amortizerima, koji su prilagođeni upravo za potrebe ovog turističkog projekta – naglasio je Ivan Sunara, direktor Adria Sport Servis.

U Murskom Središću na simpatičan način obilježen Dan kravate

0

Priča o kravati vodi nas u 17. stoljeće, za vrijeme Tridesetogodišnjeg rata (1618.–1648.), kada su hrvatski vojnici u sastavu francuske vojske nosili rubce oko vrata, često u živim bojama. U francuskim izvorima nazivaju se “a la Croate”, čime nastaje riječ cravate — i tako je modni detalj postao oznaka porijekla. Mladi francuski kralj Luj XIV. počeo je već 1646. nositi kravatu, postavljajući standard plemstvu, a običaj je uskoro postao dio francuske visoke mode.

Kravata i rudarstvo – simbolika, kontrast i snaga identiteta

Na Dan kravate, koji se u Hrvatskoj obilježava 18. listopada od 2008. godine kao dan posvećen jednom od najpoznatijih hrvatskih kulturnih simbola, gradonačelnik Dražen Srpak je simbolično vezao kravatu “rudaru Iveku na Šetnici svete Barbare u Murskom Središću”. Ovaj čin, naizgled neobičan, nosi duboku simboliku spajanja ponosne rudarske baštine s hrvatskim nacionalnim identitetom utkanim u kravatu.

Obilježavanje Dana kravate ima važnu društvenu ulogu — podsjeća na identitetsku vezu, kreativnost i vrijednost kulturne baštine. To što gradonačelnik Dražen Srpak pridaje tako veliko simboličko značenje činu vezivanja kravate rudaru pokazuje da taj simbol i danas ima snažnu prisutnost i važnost u hrvatskom društvu.

Rudarstvo je simbol rada, snage, izdržljivosti i rizika — duboko ukorijenjeno u industrijskoj povijesti našeg grada. Rudari su ulazili u tamu, izlagali se teškim uvjetima, opasnostima, često zaboravljeni u društvenim narativima. Ipak, u imenima gradova, spomenicima i folklornim tradicijama, rudarski rad dobiva dostojanstvo i poštovanje.

Nasuprot tome, kravata priziva slike uredske elegancije, odijevanja za svečane prilike, civilizacijskog napretka. Ona nosi simboliku stila, umijeća oblikovanja identiteta, pripadnosti višem izrazu. U javnim događajima — od sastanaka do diplomatskih ceremonija — kravata je znak ozbiljnosti, poštovanja i kulturnog suvereniteta.

Rudarska tradicija je dio našeg Grada,  kravata je nacionalni simbol. Spajanjem, kao da kažemo: “naše rudarsko nasljeđe jest dio hrvatskog identiteta.”

Učini i ti pravu stvar: Građanin u Štrukovcu dragovoljno predao automatsku pušku i streljivo

0

U petak, 17. listopada u prijepodnevnim satima kod Društvenog doma u Štrukovcu, preventivke iz Policijske postaje Mursko Središće provele su aktivnosti iz nacionalne kampanje “Manje oružja, manje tragedija” .
 

Tijekom spomenutih aktivnosti građanin je dragovoljno predao automatsku pušku s tromblonskim nastavkom, kalibra 7,62 mm. Ujedno, predao je i platnenu torbu u kojoj se nalazilo šest praznih spremnika za streljivo te 151 komad streljiva kalibra 7,62 mm. Predano oružje, streljivo i drugi predmeti su oduzeti te pohranjeni u skladištu oružja i streljiva Policijske uprave međimurske.
 
Kako se sutra ne bi dogodila tragedija, predaj oružje danas!

FOTO Humanitarnom kestenijadom u Čakovcu podignuta svijet o raku prostate

0

Slijedom tradicije, u subotu od 9 do 12 sati na Franjevačkom trgu u Čakovcu održana je humanitarno-edukativna akcija „Kestenijada“, u organizaciji Kluba liječenih od raka prostate, koji djeluje u sklopu Županijske lige protiv raka Čakovec.

Ovogodišnja akcija po prvi je put održana izvan užeg gradskog središta, što je donekle utjecalo na odaziv građana. Ipak, članovi Kluba, uz podršku Grada Čakovca i brojnih volontera, pobrinuli su se da atmosfera ostane vedra i pozitivna. Grad Čakovec donirao je 100 kilograma kestena, dok je poznati kestenjar Zvonko Knezić bio zadužen za njihovu pripremu.

U akciji su sudjelovali i učenici Srednje škole Čakovec medicinskog smjera sa svojim nastavnicama, a dodatni doprinos dali su donatori slastica. Humanitarnu manifestaciju obišli su i podržali najviši dužnosnici Međimurske županije – župan Matija Posavec, njegov zamjenik Mario Medved te predsjednik Skupštine Dragutin Glavina. Grad Čakovec predstavljale su gradonačelnica Ljerka Cividini i njezina zamjenica Lana Remar.

Od zdravstvenih djelatnika prisutni su bili prim. Hussein Saghir, dr. med., spec. radiolog, subspec. ultrazvuka, predsjednik Lige i stručni suradnik Kluba mr. sc. Antonio Plešnar, dr. med., spec. urolog, predstavnice Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije te članovi drugih klubova unutar Županijske lige.

Akcija je, osim humanitarnog karaktera, bila i prilika za razmjenu informacija o prevenciji i liječenju raka prostate, bolesti koja sve češće pogađa muškarce srednje i starije životne dobi. Prikupljena sredstva namijenjena su nastavku preventivnih aktivnosti i rehabilitaciji oboljelih.

Organizatori su se zahvalili svima koji su dolaskom i donacijama pokazali solidarnost i podršku oboljelima:
– Hvala vam što ste pokazali da naši članovi nisu sami! – poručili su.

Podsjetimo, Klub oboljelih od raka prostate osnovan je u prosincu 2010. godine u sklopu Županijske lige protiv raka Čakovec, s ciljem edukacije, prevencije i podrške osobama suočenima s ovom bolešću.