Home Blog Page 894

FOTO Čakovečki plivači uspješni na domaćem Memorijalu Anto Dragić

0

Čakovečki plivački klub minule je subote, 25. listopada, na Gradskim bazenima Marija Ružić Čakovec organizirao 9. po redu Memorijal Anto Dragić u spomen njegovom osnivaču, velikom profesoru Anti Dragiću.

Na čakovečkim bazenima i ove se godine okupilo mnoštvo zaljubljenika u plivanje, što plivača, njihovih trenera, roditelja i sportskih prijatelja. Odaziv prijavljenih natjecatelja premašio je sva očekivanja, što je potvrda da Memorijal iz godine u godinu raste. Plivalo je rekordnih 372 plivačica i plivača iz šesnaest hrvatskih, tri slovenska i jednog mađarskog kluba. Natjecanje je podržano i iz gradskog vrha. Memorijal je otvorila čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini, a svečanosti su ponosno nazočili i članovi obitelji Dragić, zahvalni što se Memorijal redovito organizira u čast njihovom Anti.

Pod vodstvom trenera Luke Dodleka, mag. cin., Tina Furdija i Marte Horvat za ČPK je plivalo 38 plivačica i plivača. Boje kluba na domaćem bazenu dostojno su branili: Oleg Jeđut, Domagoj Janušić, Timon Mrazović, Jura Holetić, Martin Vučenik, Roko Kokić, Eduardo Pigac, Filip Pintarić, Leon Boj, Mihael Martinec, Nikola Škvorc, Jakov Lisjak, Lukas Belošević-Strbat, Krsto Sokolić, Luka Taradi, Maxim Lindić, Noel Marković, Vito Novak, Borna Magić, Davor Braniša, Luka Brežnjak, Žan Holetić, Franka Radek, Tena Horvat, Hana Dolar, Dora Kovačević, Ida Levačić, Elena Barić, Lucija Jović, Mia Dolar, Tena Horvat, Rea Požgaj, Julija Stanić, Lara Novinić, Nika Toplek, Nikol Preložnjak, Rebeka Pigac i Tara Horvat.

– Budućnost Čakovečkog plivačkog kluba sedam se puta penjala na postolja. Nedostajali su milimetri i stotinke kako bi taj broj bio nešto veći, no sigurni smo da je to samo još dodatna motivacija za naše plivače. Vjerujemo kako će iduće godine rezultati biti još zapaženiji budući da je sada većina plivačica i plivača ulazno godište te su plivali s godinu dana starijim protivnicima.

Posebno treba istaknuti Hanu Dolar i Olega Jeđuta koji su osvojili po dvije medalje, Hana je na 50 m prsno osvojila 2. mjesto, dok je u disciplini 100 m prsno bila treća. Oleg je u disciplinama 50 m i 100 m prsno osvojio medalje srebrnog sjaja. Tena Horvat i Franka Radek osvojile su po jednu srebrnu medalju, Franka je na 50 m prsno, a Tena na 50 m leptir. Šlag na tortu stavila je štafetna ekipa ČPK-a (Dora, Hana, Timon i Domagoj) koji su, zahvaljujući timskom duhu, zauzeli 3. mjesto i u vitrine kluba stavili još jedan pehar. Osvojene medalje i rezultati mogu samo biti još dodatni vjetar u leđa sjajnim plivačicama i plivačima – javljaju iz Kluba.

Osim osvojenih medalja, organizatori iz Čakovečkog plivačkog kluba pohvaljeni su od ostalih predstavnika klubova te plivačkih sudaca na vrhunskoj organizaciji kojoj bi pozavidjeli i mnogo veći klubovi.

– Na kraju možemo zaključiti da je to još jedan u nizu odličnih dana za naše plivanje. Čestitke svim sudionicima i veliko hvala svima koji su svojim doprinosom omogućili da Memorijal Anto Dragić i ove godine bude natjecanje za pamćenje – napisali su.

Djelatnici Srednje škole Prelog na predavanju Yuvala Noaha Hararija u Zagrebu!

0

Djelatnici Srednje škole Prelog sudjelovali su 23. listopada 2025. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog na predavanju poznatog filozofa i povjesničara Yuvala Noaha Hararija.

Harari je govorio o temi „Izgradnja povjerenja u doba dezinformacija“ osvrćući se na izazove modernog društva, tehnologije i obrazovanja. Sudionici su imali priliku pratiti i panel diskusiju sa stručnjacima iz područja komunikacija, umjetne inteligencije i medija.

„ Ovaj posjet pružio nam je vrijedne uvide i ideje koje ćemo moći primijeniti u svakodnevnom pedagoškom radu uz odgovorno korištenje informacija „, zaključili su djelatnici SŠP-a po završetku predavanja.

Srednja škola Prelog ponosna je što je bila dio ovog događaja i zahvaljuje tvrtki GDi i Inspire Institutu na prilici da sudjeluje u ovom događaju. Nikad ne smijemo izgubiti sposobnost slušanja – snažna je poruka koju bi stalno trebalo imati na umu.

FOTO “Domašanjska” domaća repa prodavana po 8 eura 10 kg, a lešnjaci, orasi i mađarska kobasica po 10 eura kg…

0

I danas se okupilo relativno puno kupaca i prodavača na čakovečkom sajmu srijedom. Sve je bilo u znaku cvijeća za Sve svete, drva za loženje, zelja, crvene paprike i graha. Uz to, sve se više tražila zimska odjeća i obuća. Na dijelu sajma gdje se prodaje stara krama danas smo zabilježili odličnu ponudu seksi filmova, raznih pomagala, časopisa… Temperatura oko 15 stupnjeva Celzijusa i sunčan dan pogodovali su trgovanju.

Kesteni su po 4 i 5 eura kilogram, a maruni po 7 i 8 eura kg. Mljevena crvena paprika nuđena je čak po 30 eura kg.

Danas je grah u vreći prodavan po 2,50 eura kg! Očišćen mladi pak je bio po 10 eura kilogram, a moglo ga se kupiti i po 5 eura. No, ostale sorte suhoga opet su cijenom otišle u nebo: keber bajs je po 20 eura kg, sivček po 18, zelenček po 18, a trešnjar i niski suhi po 10 eura kg.

Zelena salata je po 1 eura glavica, a žute mahune po 5 eura kg. Poriluk je nuđen po 3 eura kg.

Hren je po 4 eura kilogram, kelj 2 eura, bijelo zelje po 0,80 i 1 euro kg. Cikla je bila po 1,5 i 2 eura kg, slatki feferoni po 3 i 4 eura kg, ljuti po 6 eura kilogram, brokula 5, a cvjetača po 2 eura kg. Vezica mladog luka je po 1 euro.

Patliđan je nuđen po 1 euro kg. Paprika različite veličine, boje i sorte, mogla kupiti od 1,5 do 3 eura kilogram, a krastavci, ovisno o veličini od 0,50 do 4 eura kg.

Domaći češnjak je prodavan po 6 i 8 eura kilogram, a luk po 1 euro kg. Zabilježili smo i dobru ponudu repe, pgotovo “Domašanjske domaće”: 10 kg 8 eura. Tikvice zelene bile su po 2 eura, a ukrasne po 0,50 i 1 eura komad. Ukrasni klip kukuruza u boji prodavan je po 0,50 eura komad.

Krumpir je nuđen po 0,50 i po 1 euro kg, a rajčica od 1 do 3 eura kg. Kilogram celera je po 4 eura, peršina 5 eura kg, mrkve po 2, dok je batat nuđen po 1,5 i 2 eura kg. Presadnice raznih zelenih salata bile su po 0,40 eura komad.

Očišćeni orasi nuđeni su čak po 10 eura kilogram, kao i lješnjaci.. Breske su po 3 eura kg. Marelice su nuđene po 1 euro, šljive po 2 i 3 eura, jabuke stare po 1 euro kg, a ovogodišnje do 1,50 eura kilogram, limun po 3, grožđe po 2 i 3, kruške po 3, a datulje, suhe šljive i suhe smokve po 5 eura kilogram.

Kukuruz šećerac u klipu za kuhanje i pečenje prodavan je po 0,50 eura komad, a dinje 2 eura kilogram.

Domaći kuhani sir nuđen je po 8 eura kg. Šampinjoni su bili po 4 eura kilogram. Domaća jaja prodavana su po 2,5 eura 10 komada. Litra domaćeg crnog ulja od bundevskih koštica prodavana je od 10 do 16 eura. Med po 10 eura staklenka. Domaća mađarska kobasica peodavana je po 10 eura kg.

Žitarice također drže dobru cijenu. Tako je za 25 kg zobi, pšenice ili kukuruza trebalo je izdvojiti 10 eura, a za 25 kg tritikala 9 eura.

Vrlo dobra je bila ponuda i jednodnevnih pilića i patkica te zečeva.

Klafter narezanih drva za loženje je po 300 i 350 eura. Cvijeće za groblje tzv. špine u tegli prodavane su po 6 eura komad.

Fotoreporter Stjepan Štef Hranilović i danas je na sajmu puno toga snimio. Pogledajte!

Čakovec osmi put u finalu izbora za Najbolji grad – konkurira za naslov najboljeg velikog grada za život i obrazovanje

0

Čakovec je još jednom u finalu izbora za Najbolji grad i to u dvije kategorije – Obrazovanje, demografija, socijalne politike i mladi te Kvaliteta života. Dosad je dvaput odnio pobjedu, 2018. u prvospomenutom području, a 2020. godine proglašen je najboljim velikim gradom za život. Od tada ne propušta završnicu – osam puta bio je među najboljima u Obrazovanju i pet puta u Kvaliteti života, piše portal Gradonačelnik.hr.

Višestoljetno središte Međimurja, poznato po dugoj tradiciji školstva i gimnazijalcima koji redovito postižu vrhunske rezultate na ispitima državne mature, Čakovec se u izboru za Najbolji grad ponovno natječe u ovim dvjema savršeno komplementarnim kategorijama. U kategoriji Obrazovanja i mladih Čakovec se ove godine našao u društvu Pazina, Šibenika, Vukovara i Rijeke, a razloge plasmana među najbolje potvrđuju brojke: i 2023. i lani za te je svrhe izdvojeno čak 54,45 posto gradskog proračuna, među prvih pet Čakovec je i po iznosu stipendija i školarina s 9,29 eura koliko daje po stanovniku, a u top 10 uvrstio se po školskom standardu jer na jednog učitelja dolazi deset učenika.

Iza tih brojki stoje sustavna ulaganja u obrazovanje i mlade, što potvrđuju i rezultati naše mandatne analize koja pokazuje da je tijekom protekle četiri godine Grad Čakovec u te svrhe uložio više od 74 milijuna eura. Osobito veliki iskorak učinjen je pritom u jačanju obrazovne infrastrukture. Potpisan je ugovor o početku radova na rekonstrukciji II. osnovne škole Čakovec, vrijedan gotovo 2,8 milijuna eura (pretežno iz NPOO-a), kojim se dograđuje šest novih učionica, tri kabineta, sanitarni čvorovi i novi hol te stvaraju uvjeti za cjelodnevnu nastavu u jednoj smjeni. Najavljena je i predaja dokumentacije za osnovne škole u Ivanovcu i Kuršancu te dovršetak projekta rekonstrukcije III. osnovne škole. Grad je osigurao sredstva i za izgradnju Područne škole „Sjever“, vrijedne više od 20,7 milijuna eura, koja će imati 17 učionica, kabinete, knjižnicu, kuhinju i sportsku dvoranu, a bit će prilagođena nastavi u jednoj smjeni i kapacitetu do 400 učenika. Jedan od velikih projekata, osobito značajnijih zbog inkluzivnosti koju osigurava, novo je zdanje Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec, u koje je uloženo više od 16 milijuna eura. Riječ je o najmodernijoj školi u Hrvatskoj za djecu s teškoćama, već dovršenoj i u funkciji, opremljenoj sportskim dvoranama, vanjskim igralištem i didaktički uređenim prostorima, sa solarnom elektranom i energetski učinkovitim sustavima, a koje ujedno pruža i socijalne usluge poludnevnog boravka i rane razvojne podrške.

Uz infrastrukturne projekte, Grad je značajno povećao i financijsku podršku učenicima i studentima. Dodjeljuju se stipendije u iznosu od 650 eura za studij u Čakovcu, 800 eura za Varaždin te 1.500 eura za studij u drugim hrvatskim gradovima i inozemstvu, a potpore su osigurane i za srednjoškolce koji se obrazuju za deficitarna obrtnička zanimanja. Kontinuirano se ulaže u školski nadstandard: uveden je produženi boravak za više od 80 učenika, osigurani su pomoćnici u nastavi za svu djecu s rješenjem, kupljene su radne bilježnice, a školski programi obogaćeni su građanskim odgojem i pristupom Oxford online knjižnici.

Briga za djecu i mlade u Čakovcu obuhvaća i niz izvanškolskih programa i potpora. Ljetni sportski kampovi „Svaki tjedan sport jedan“, koji se održavaju već 21 godinu, uključili su više od 460 djece kroz 21 kamp i 18 sportova, uz sudjelovanje više od 100 trenera. Vrijedni su 26.000 eura i u cijelosti ih financira Grad, a više od četvrtine polaznika kasnije se uključuje u sportske klubove. Gradonačelnica Ljerka Cividini istaknula je kako su sportski kampovi postali „zaštitni znak ljetnih praznika za čakovečke školarce, čiju su ideju preuzeli mnogi diljem Međimurja i šire“. Posebno je naglasila važnost kampova ne samo za razvoj sportskih vještina, već i kao podršku roditeljima u aktivnom i kvalitetnom provođenju slobodnog vremena djece. „Bavljenje sportom mlade priprema za životne izazove, uči ih suradnji i zdravom nadmetanju, a istodobno ih odvaja od ekrana i potiče na druženje i kretanje“, poručila je.

Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.

Lovački savez Međimurske županije: „Nema govora o ‘ratnoj zoni’, već o zakonom uređenom lovu“

0
07.02.2016., Davor - Lovci u akciji odstrela cagljeva koji su se zadnjih godina nekontrolirano namnozili i unistavaju svu divljac, srne, kosute, zeceve, a nerijetko se priblizavaju i seoskim dvoristima u potrazi za hranom i love domace zivotinje. Lovci se pribojavaju da bi copori cagalja lako mogli napasti cak i ljude, djecu, pa je akcija i te kako opravdana. Prije ih na ovom podrucju nije bilo pa pretpostavljaju da su za iznimnmo niska vodostaja Save proteklih godina u potrazi za hranom dosli iz Bosne."nPhoto: Ivica Galovic/ PIXSELL

Lovački savez Međimurske županije demantira navode iz više članaka objavljenih na lokalnim portalima koji, prema njihovom mišljenju, netočno i senzacionalistički prikazuju lov kao „ratnu zonu“:

“Poštovani,

Kao ovlašteni lovac i tajnik Lovačkog saveza Međimurske županije , želim se javno očitovati prema tekstovima objavljenom na slijedećim portalima: „Muralist“ pod naslovom „Ratna zona u Međimurju – Dok mještani šeću sa djecom, lovci pucaju-tko ima pravo na prirodu?” (objavljeno 26.10.2025).

>>> Dok mještani šeću s djecom, lovci pucaju – tko zapravo ima pravo na prirodu?

Međimurski HR“ pod naslovom „RATNA ZONA“ U MEĐIMURJU – Dok mještani šeću sa djecom, lovci pucaju-tko ima pravo na prirodu?” (objavljeno 27.10.2025).

e-medjimurje“ pod naslovom „SKANDALOZN0“- ŠOKANTNO SVJEDOČANSTVO-Čitateljica opisuje što ju je dočekalo na šetnji (objavljeno 27.10.2025) Smatram da su u tim člancima pod gore navedenim naslovima iznesene tvrdnje koje su netočne ili nedovoljno potkrijepljene te koje mogu narušiti ugled lovačke zajednice, stoga molim da ovaj demanti bude objavljen u cijelosti.

1. O pravilima i sigurnosti lova

Autorica članka tvrdi da se u području između Žiškovca, Zasadbrega i Merhatovca „pretvara u zonu krvoprolića” te da je „dozvoljena uporaba oružja na javnim površinama, šumama, livadama”.

U stvarnosti: lov se u našem društvu odvija sukladno važećim zakonskim propisima (Zakon o lovstvu, pravilnici, planovi lovišta), uz jasno definirane granice, dane, sate, udaljenosti i upozorenja. Ne postoji praktički niti pravno neregulirana situacija koju autor opisuje u takvom ekstremnom tonu.

2. Opisi navodnih incidenata

Članak sadrži opise poput „lovci zaustavljaju prolaznike”, „četiri lovca stoje na rubu šume s puškama uperenima prema šumi”, „vidno ozlijeđena srna koja šepa”.

Mišljenje: Ukoliko su se takve situacije doista dogodile – svaki je pojedinačni incident nepoželjan i treba biti istražen( najvjerojatnije ta srna nije zadobila ozljedu od lovačkog oružja jer je bio skupni lov na sitnu divljač). Međutim, predstavljati ih kao tipičnu, svakodnevnu praksu lovačke zajednice – bez konkretnih dokaza — stvara neprimjerenu generalizaciju i šteti većini lovaca koji djeluju profesionalno i u skladu s etikom.

3. Termin „ratna zona” i njegovo značenje

Članak sugerira da je područje „kao da ste usred ratne zone” zbog zvukova pucnjeva i prisutnosti lovaca.

Mišljenje: Takav jezik stvara snažnu asocijaciju s ratnim stanjem, zračnim napadima ili nasiljem koje nije analogno zakonski uređenom lovu. Kao lovac osjećam se povrijeđeno takvom retorikom — jer, iako razumijem strah građana, smatram da je moguće opisati stanje na mirniji i uravnoteženiji način — uz poziv na komunikaciju, informiranost i poštivanje svih korisnika šume i prirode.

4. Povezanost s ratom i nacionalnim vrijednostima

U tekstu se navodi ili implicira da bi lovci – kao ratnici – trebali „ići u Ukrajinu da pucaju oružjem”. Smatramo da je taj sadržaj neprikladan i uvredljiv za lovačku zajednicu.

Dodatno: Lovci su svoju „Ukrajinu” imali u Hrvatskoj 90-ih godina – u obrani neovisnosti Republike Hrvatske u velikoj većini i sa vlastitim oružjem. Ta činjenica podsjeća na ozbiljnost i posvećenost koju smo iskazali. Metaforičko povezivanje s današnjim ratnim sukobima, u kontekstu lova, smatramo neprimjerenim i degradirajućim za naš poziv.

Zaključak i poziv na suradnju

Lovstvo u Međimurskoj županiji ima važnu ulogu u održavanju prirode, gospodarenju divljači, očuvanju okoliša i zajedničkoj sigurnosti. Većina lovaca radi u skladu s propisima, s poštovanjem prema lokalnoj zajednici i prirodi.

Smatramo da predstavljanje lova kao nekontrolirane „ratne zone” ne odgovara činjenicama te pozivamo uredništvo portala da:

objavi ovaj demanti u cijelosti;

-ukoliko raspolaže konkretnim dokazima navedenim u članku (ime lovišta, datum, sudionici, izvještaj lovočuvara) — da ih dostavi javnosti;

-pokrene dijalog između lovaca, građana i općinske vlasti kako bi se stanje u lovištu razjasnilo i eventualno unaprijedila sigurnost i komunikacija.

Rado stojim na raspolaganju za zajednički sastanak, razmjenu informacija i pronalaženje rješenja koja će zadovoljiti i lovačku zajednicu i građane, a autorici teksta upućujem poziv da me kontaktira radi dogovora oko zajedničkog uklanjanja smeća koje je uočila odbačeno u prirodi, da bismo zajednički doprinijeli očuvanju međimurske prirode.

S poštovanjem,

Mladen Lacković ing. lovstva i zaštite prirode

Tajnik Lovačkog saveza Međimurske županije i stručna osoba za provedu Lovno gospodarske osnove”

Međimurje i Polet SMNM danas za zadnje mjesto u četvrtfinalu kupa

0

Nogometaši Međimurja i Poleta SMNM danas će odigrati posljednji susret osmine finala međimurskog nogometnog kupa. Susret se igra na stadionu  SRC Mladost Čakovec, pod svjetlima reflektora, od 18 sati.

Tradicionalni rivali posljednji puta su se susreli prije dva mjeseca, na početku trećeligaške sezone, kada je Polet slavio s 1:2. Time je momčad iz Svetog Martina na Muri nastavila seriju uspjeha u dvobojima s čakovečkim trećeligašem posljednjih godina. Gledajući kroz tu prizmu, gosti su favoriti i u večerašnjem dvoboju, ali u kupu je uvijek sve moguće.

Otkako je na klupu Međimurja sjeo Danijel Jagec momčad se bitno popravila u obrambenoj fazi. Potvrđuje to i činjenica da su u proteklih 180 minuta primili samo jedan gol. Vidljivo je, međutim, da Jagec iz ovog sastava izvlači maksimum, a za nešto više trebat će još poneko pojačanje.

S druge strane, Polet u Čakovec dolazi nakon visokog poraza od Nedelišća i sasvim se sigurno želi vratiti na pobjednički kolosijek. Nakon svojevrsnog “kadrovskog restrukturiranja” uoči sezone, Polet nije u najužem krugu kandidata za sam vrh prvenstvene tablice, ali u momčadi je još uvijek dovoljno kvalitete za visoke ciljeve.

Sve to najavljuje zanimljivu utakmicu, a večernji termin u kojem se igra mogao bi privući i dosta gledatelja. Pobjednik ovog susreta pridružit će se ostalim četvrtfinalistima, a to su: Sloga Čakovec, Sloga Štrigova, Graničar Kotoriba, Centrometal Macinec, Dinamo Domašinec, Sokol Vratišinec i Bratstvo Jurovec. Ždrijeb četvrtfinala je ovog petka u 12 sati u prostorijama MNS, a susreti se igraju na proljeće.

FOTO U Osnovnoj školi Belica održano edukativno predavanje na temu “Sigurnost djece na internetu”

0

Na poziv ravnateljice Osnovne škole Belica Martine Kolar, u ponedjeljak 27. listopada održano je edukativno predavanje na temu “Sigurnost djece na internetu”.

Predavanje je održano u dva termina, i to za učenike od 5. do 8. razreda. Tijekom predavanja učenicima je skrenuta pozornost na prednosti i nedostatke korištenja interneta. Naglašeno je da internet omogućava pristup velikoj količini informacija, brzu i jednostavnu komunikaciju te zabavu, ali i da nosi određene rizike – izloženost neprimjerenim sadržajima, općem i vršnjačkom nasilju, medijskoj manipulaciji i drugim oblicima zlouporabe.

Učenici su upozoreni na činjenicu da osobe koje vjeruju kako su na internetu anonimne, često zloupotrebljavaju tu anonimnost te misle da mogu nekažnjeno kršiti društvene norme i zakonske odredbe.

Najčešća kaznena djela na štetu djece koja se pojavljuju na internetu odnose se na vršnjačko nasilje, tzv. cyberbullying (prijetnje, uvrede, klevete, teško sramoćenje, povredu privatnosti djeteta i dr.), kao i na kaznena djela povezana sa seksualnim zlostavljanjem i iskorištavanjem djece (iskorištavanje djece za pornografiju, mamljenje djece radi zadovoljenja spolnih potreba, upoznavanje djece s pornografijom i dr.).

Učenicima su pruženi i praktični savjeti za sigurnije korištenje interneta i društvenih mreža, među kojima su:

  • poštivanje osnovnih pravila sigurnosti i privatnosti na internetu,
  • zaštita osobnih korisničkih podataka i lozinki,
  • prihvaćanje samo poznatih osoba kao prijatelja na mreži,
  • prijavljivanje neprimjerenih sadržaja i ponašanja,
  • blokiranje korisnika koji se neprimjereno ponašaju,
  • pohranjivanje dokaza o neprimjerenim sadržajima radi prijave policiji,
  • traženje pomoći i savjeta roditelja ili drugih odraslih osoba od povjerenja.

Predavanje je proteklo u pozitivnoj i poticajnoj atmosferi, uz aktivno sudjelovanje učenika koji su postavljali pitanja i iznosili vlastita iskustva vezana uz sigurnost na internetu.

Svađa zbog ubijene mačke na parkiralištu od Konzuma – Općinski sud u Čakovcu stao na stranu žene

0

Općinski sud u Čakovcu donio je oslobađajuću presudu u prekršajnom postupku protiv žene iz koja je bila optužena za narušavanje javnog reda i mira zbog verbalnog sukoba na parkiralištu trgovine „Konzum“. Sutkinja je presudila je da djelo, kako je opisano u optužnom prijedlogu, „po propisu nije prekršaj“, čime je okrivljenica oslobođena svih optužbi.

Prema navodima iz sudskog spisa, incident se dogodio 15. lipnja 2024. godine oko 20 sati na parkiralištu trgovine u Varaždinu. Okrivljenici se stavljalo na teret da je vikala i vrijeđala dvojicu muškaraca riječima neprimjerenog sadržaja, te ih navodno uznemirila i izazvala negodovanje prisutnih građana. Povod sukoba bio je, prema optužnici, spor oko životinja: okrivljenica je tvrdila da su psi muškaraca ubili njezinu mačku, dok je ona inače hranila mačke lutalice na obližnjoj livadi.

Policijska uprava varaždinska izdala je prekršajni nalog zbog kršenja članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, prema kojemu je zabranjeno vikati, svađati se ili na drugi način remetiti javni red na javnom mjestu. Nakon što je okrivljenica podnijela prigovor, slučaj je preuzeo Općinski sud u Čakovcu, jer je Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske ranije odredio taj sud kao nadležan za postupanje u predmetima varaždinskog prekršajnog odjela.

Sud je, razmatrajući optužni prijedlog, zaključio da opis događaja ne ispunjava bitne elemente prekršaja iz članka 13. Zakona. Ključno je bilo pitanje – je li mjesto događaja uopće imalo status javnog prostora u relevantnom trenutku. Sutkinja je navela da optužni prijedlog ne sadrži podatke o tome je li parkiralište bilo dostupno javnosti u vrijeme incidenta, odnosno je li se radilo o radnom vremenu trgovine. Kako parkiralište izvan radnog vremena nema obilježja javnog mjesta, izostao je konstitutivni element prekršaja.

„Takav činjenični opis prekršaja ne sadrži bit prekršaja po članku 13. Zakona, jer nije opisano da se djelo dogodilo za vrijeme radnog vremena kada parkiralište ima karakter javnog mjesta“, navodi se u obrazloženju presude. Zbog toga je sud, temeljem članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, donio oslobađajuću presudu bez provođenja daljnjeg dokaznog postupka.

Troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda, što znači da okrivljenica ne snosi nikakve financijske posljedice. Protiv presude dopuštena je žalba u roku od osam dana od primitka pisanog otpravka, a o eventualnoj žalbi odlučivat će nadležni prekršajni sud.

PU međimurska: javna prodaja bicikala – provjerite je li među njima i vaš

0

Iz PU međimurske obavještavaju građane da će u subotu, 8. studenoga s početkom u 9 sati  Policijska uprava međimurska održati licitacijsku prodaju bicikala i drugih predmeta.
 
Prodaja će se održati u dvorištu Policijske uprave međimurske u Čakovcu, Ulici Jakova Gotovca 7, dok je bicikle i druge predmete moguće razgledati od 8 do 9 sati.
 
Ujedno, pozivaju sve građane kojima je ukraden bicikl da svakog radnog dana od 8 do 14 sati u Policijskoj upravi međimurskoj provjere da li se eventualno nalazi među nađenim ili oduzetim biciklima.