Javni poziv za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na jednokratnu božićnu pomoć u obliku poklon bonova u vrijednosti od 50,00 eura, koji se mogu iskoristiti u poslovnicama Konzuma d.d.
1. Pravo na pomoć imaju:
umirovljenici s prebivalištem na području Općine Donja Dubrava, bez obzira na godine starosti, čiji ukupni iznos svih mirovina za mjesec rujan ili listopad 2025. godine ne prelazi 400,00 eura,
osobe s prebivalištem na područjuOpćine Donja Dubravastarije od 80 godina koje ne primaju mirovinu.
2. Način ostvarivanja prava:
Pravo se ostvaruje podnošenjem zahtjeva Općini Donja Dubrava, uz prilaganje sljedeće dokumentacije:
Popunjen i potpisan zahtjev koji sadrži: ime, prezime, adresu, OIB i izjavu o privoli za obradu i provjeru podataka,
Dokaz o visini mirovine za mjesec rujan ili listopad 2025. (odrezak mirovine, izvod iz banke i sl.),
Preslika osobne iskaznice.
Napomena: Prilikom podnošenja zahtjeva, obavezno je priložiti podatke o svim mirovinskim primanjima, bez obzira iz koje države dolaze.
U slučaju sumnje u potpunost dostavljene dokumentacije, Općina će zatražiti dopunu zahtjeva potvrdom Porezne uprave o visini dohodaka i primitaka za 2024. godinu, koju je podnositelj dužan dostaviti u roku od 5 dana.
3. Način predaje zahtjeva:
Zahtjevi se mogu dostaviti na sljedeće načine:
osobno u Općinski ured (radnim danom u uredovno vrijeme od 8:00 do 13:00 sati),
putem pošte na adresu: Općina Donja Dubrava, Trg Republike 16a, 40328 Donja Dubrava.
4. Rok za podnošenje zahtjeva:
Zahtjevi se zaprimaju od ponedjeljka, 3. studenog 2025. do zaključno petka, 28. studenog 2025. godine do 13 sati. Naknadno pristigli zahtjevi neće se razmatrati.
Za sve dodatne informacije možete se obratiti Općini Donja Dubrava na broj telefona 040/688-919 ili putem e-maila [email protected].
Hrvatska će ove godine biti prisiljena uvoziti više krumpira nego ranijih godina.
Razlog? Loša sezona. Suša u razdoblju kad je krumpiru trebalo najviše vlage. A većina naših proizvođača ovisi o božjoj volji, kak’ bi rekli u Gruntovčanima, jer nemaju sustave navodnjavanja.
Proteklih pet godina sve je manje površina pod krumpirom, pa je i sve veći pad proizvodnje. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, danas smo na oko 130.000 tona krumpira godišnje, što je gotovo 25 posto manje nego tijekom 2020. godine, piše Danica.hr.
Najviše krumpira proizvede se na području Međimurja gdje je tom kulturom zasijano oko 2000 hektara zemljišta. To je otprilike 35 posto svih površina pod krumpirom u Hrvatskoj. No, i njih je poogodila suša, pa će godina biti slaba.
Podaci Ministarstva otkrivaju i kako smo tijekom 2023. godine proizveli tek 47 posto vlastitih godišnjih potreba za krumpirom. Sve drugo morali smo uvoziti, prije svega iz zemalja EU koje nam redovito isporučuju svoje tržne viškove.
Tako će, po svemu sudeći, biti i ove godine. Jer Hrvatska – očito je – ni krumpir ne zna proizvoditi. Pa ćemo onda morati jesti poljski, francuski, egipatski, ciparski. I čuditi se zašto je ta gomoljasta namirnica odjednom tako skupa.
Prema podacima tržišnog informacijskog sustava Ministarstva poljoprivrede, protekli je tjedan cijena kilograma krumpira na hrvatskim tržnicama dosezala i 3 eura. Lani u istom, 43. tjednu u godini najviša je cijena bila 2 eura.
KOPRIVNIČKI IVANEC, 29. listopad 2025.: Na lokaciji budućeg Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica održan je obilazak gradilišta kojem su prisustvovali župan Koprivničko-križevačke županije Tomislav Golubić, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, zamjenik župana Međimurske županije Mario Medved, načelnik Općine Koprivnički Ivanec Zoran Vrabelj, direktor RCGO Piškornica Mladen Ružman te Ivan Puđa, predstavnik tvrtke Kostak – izvođača radova.
Tom prilikom održana je i konferencija za medije na kojoj su predstavljene najnovije informacije o tijeku izgradnje ovog strateškog projekta. Konferenciji za medije, uz velik broj članova Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije, prisustvovali su i nadležni pročelnici Koprivničko-križevačke, Međimurske i Varaždinske županije te predstavnici Općinskog vijeća Općine Koprivnički Ivanec.
Direktor Piškornice d.o.o. Mladen Ružman, napomenuo je: „Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica projekt je od strateške važnosti ne samo za Koprivničko-križevačku, već i za sve četiri županije sjeverozapadne Hrvatske. Ukupna vrijednost samog centra Piškornica procijenjena je na 88.910.271, a riječ je o jednom od najvećih infrastrukturnih ulaganja u području zaštite okoliša na sjeveru Hrvatske. Prema Odluci, najveći dio sredstava – 62,35% – osigurat će se iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok će se preostali dio financirati nacionalnim izvorima i doprinosima korisnika.“ Ružman spominje i kako se trenutno grade i pretovarne stanice čiji je planirani završetak u prvom kvartalu 2026 g. godine. Pretovarne stanice služit će za prikupljanje otpada, koji će se zatim prešati, te prevoziti na daljnju obradu u RCGO Piškornicu.
Radovi napreduju prema planu
Predstavnik izvođača radova Kostak d.d. – Ivan Puđa, najavio je kako će završetak izgradnje centra biti 2027. godine, a radovi na izgradnji RCGO Piškornica trenutačno se odvijaju prema planiranoj dinamici. Cijeli RCGO Piškornica zauzimat će prostor od ukupne površine od 440 tisuća kvadrata, što je u usporedbi veličina 75 nogometnih igrališta. Gradi se ukupno 35 objekata, a naglasak je svakako na objektima koji će služiti za zbrinjavanje i obradu otpada. Kad govorimo o napretku radova, na hali za mehaničko-biološku obradu otpada dovršeno je gotovo sve nasipavanje i zbijanje terena, izvedena je većina temeljnih stopa i čašica te dio temeljnih greda. U hali za dozrijevanje biootpada završeni su pripremni radovi i većina temeljnih stopa, dok je u tijeku priprema za izgradnju temeljnih greda. Na upravnoj zgradi izvedeni su temelji i prizemni armiranobetonski zidovi, a uređeno je i zemljište s pristupnim putovima. Na odlagalištu neopasnog otpada izveden je glineni sloj i postavljena geomembrana sa zaštitnim geotekstilom, dok su na odlagalištu inertnog otpada uklonjeni površinski slojevi tla i započeta izrada obodnog nasipa. Spominje također da je posebnost ovog projekta u tome što ni prihvatna ni izlazna skladišta nisu na otvorenom, već se sve radi unutar objekata koji su pod tlakom.
Zoran Vrabelj, načelnik Općine Koprivnički Ivanec naglasio je važnost projekta RCGO Piškornice za lokalnu zajednicu, ali i šire. Pozdravio je napredak radova i spomenuo kako je važno da centar bude izgrađen prema najnovijoj tehnologiji, te da se napuste zastarjeli sustavi odlaganja otpada.
Jedna od najznačajnijih investicija na sjeveru Hrvatske
Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak naglasio je kako je riječ o jednom od najznačajnijih projekata, odnosno investicija na sjeveru Hrvatske. „Alternative nema. Upravo zbog toga me raduje što prvi put obilazimo ovo gradilište. Gospodarenje otpadom je top tema ne samo kod nas, nego i u svim državama svijeta – svi težimo što čišćem i zdravijem okolišu. Upravo zato su naši prethodnici, župani Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Krapinsko-zagorske županije još 2009. godine, u suradnji s Općinom Koprivnički Ivanec, počeli promišljati o ovom projektu. Radovi su se intenzivirali i, kao što možemo primijetiti, gradnja napreduje. U iduće dvije do tri godine očekujemo da ćemo doći i do samog cilja – izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom. To, naravno, ne znači da se u razdoblju od 2009. do 2022. nije radilo. Naprotiv, trebalo je sve dobro osmisliti, ishoditi potrebne dozvole i suglasnosti, riješiti imovinsko-pravne odnose, utvrditi razmjere zahvata u prostoru te osigurati financijska sredstva bez kojih se ovakav projekt ne bi mogao realizirati. Ukupna vrijednost investicije iznosi 118 milijuna eura, od čega čak 85 posto sredstava dolazi iz državnog proračuna i europskih fondova. Bez tih 85 posto, teško da bi sve četiri županije uspjele iz svojih proračuna osigurati potrebna sredstva.Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u ovom projektu, a najviše našim prethodnicima koji su nam omogućili da se danas okupimo ovdje i obiđemo gradilište“ – zaključio je župan Stričak.
„Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica najveći je okolišni projekt u našoj županiji, ali i šire – on predstavlja iskorak prema održivom razvoju, modernom sustavu gospodarenja otpadom i dugoročnoj zaštiti okoliša za sve stanovnike sjeverozapadne Hrvatske. Zajedno sa svim dionicima radimo sve moguće napore kako bi ostvarili zajednički cilj, a to je da uspostavimo održivog gospodarenja otpadom na području 4 županije. Danas nam preostaje praćenje dinamike radova kako bi centar bio završen unutar planiranog vremenskog okvira.“ – Dodao je župan Koprivničko-križevačke županije Tomislav Golubić.
RCGO Piškornica predstavlja jedno od najvećih ulaganja u sustav gospodarenja otpadom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Centar je namijenjen za oko 500.000 stanovnika s područja 110 gradova i općina u četiri županije, a njegovim otvaranjem zatvorit će se sva postojeća odlagališta otpada. Time će se unaprijediti procesi odvojenog prikupljanja, obrade i recikliranja, uz smanjenje količine otpada koji završava na odlagalištima, u skladu s europskim standardima zaštite okoliša.
Više informacija o projektu RCGO Piškornica možete pronaći na www.rcgo-piskornica.hr
Vjetruša i Međimurska priroda odlično surađuju. Osobito u videozapisima i dokumentarističkom serijalu Što je vjetruša vidjela?. Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode predstavlja dvanaestu epizodu navedenog serijala u kojoj su leteće kamere zabilježile detalje akcije uklanjanja invazivne strane vrste, žljezdastog nedirka (Impatiens glandulifera). Djelatnici Međimurske prirode odradili su je na bari u blizini Domašinaca.
Videozapise i dokumentarne sadržaje na temu zaštite prirode realizirane pod dirigentskom palicom djelatnika Međimurske prirode, ali i pomagača u prirodi, zainteresirana javnost može pronaći na YouTube platformi i besplatnom kanalu Međimurske prirode.
Đurđica (59) i Branko Njari (63) iz Donjeg Vidovca važne trenutke u svom životu pamte po – putovanjima. Tako su na poseban način obilježili i svoj bračni jubilej. Naime, povodom svoje 40. godišnjice braka, koja im je u studenome 2025. godine, krajem listopada otputovali su na tri dana u jedno od najpoznatijih europskih svetišta, Fatima u Portugalu.
S njima su išli i njihovi prijatelji iz Međimurja koji također rade u Ljubljani, a rado se vraćaju u svoj rodni kraj: Marija iz Kotoribe i Josip Horvat iz Donjeg Vidovca – koji je slavio 70. rođendan, pa su mu kao poklon poklonili ovo putovanje, zatim prijatelji iz Podturna Marija i Đuro Hranilović, kao i Đurđičina sestra Ivanka Fabić s partnerom Antonom Čukolicem.
Išli su do Venecije autobusom i zatim avionom do Lisabona, što je bilo puno povoljnije. Vrijeme im se nasmiješilo – 3 krasna sunčana dana, a u Portugalu, naglasili su, vlada neka smirenost i ugodan ambijent, nema napetosti i nervoze, vozači automobila ne pritišću trube, ljudima se nikud ne žuri…. Fatima je, kažu, pomno uređeno svetište na svjetskoj razini, s trgom koji može primiti do milijun ljudi i dvoranom u koju stane do 15.000 vjernika.
– Svi smo vjernici, pa nas odlasci u hodočašća jednostavno vuku. Za Brankov 50. rođendan bili smo u Rimu, za moj 50. rođendan u Lurdu, a već smo bili i u Međugorju, pa sad smo se povodom 40. godišnjice braka odlučili za Fatimu – kaže Đurđica, koja sa suprugom Brankom danas stanuje na relaciji Donji Vidovec – Ljubljana – Medulin i Savudrija.
Đurđica i Branko Njari u Fatimi
U Donjem Vidovcu su često, jer ljubav prema rodnom kraju, obitelji i prijateljima iz Međimurja nešto je što će zauvijek biti u njihovim srcima. U Ljubljani rade, imaju obiteljsku tvrtku za klimatizacije i centralno grijanje, u koju je uključena cijela obitelj, a u Medulinu i Savudriji imaju kuće i iznajmljuju apartmane. Imaju dvije kćeri, Irenu i Ines i petero unučadi: unučice Melani (11), Milu (8) i Lorin (7) te unuka Karla (2).
Đurđica i Branko u rujnu ove godine bili su s kćerima i unucima u Londonu, a već su dosta putovali općenito. Među ostalim, posjetili su i Kanadu i SAD, a putovali su puno i po Hrvatskoj, uključujući i obalu. Zajednička obiteljska ljetovanja, kao i putovanja općenito, već su tradicija za Đurđičinu užu i širu obitelj, koja je izuzetno povezana. To su i Đurđičini roditelji, Zlatica i Franjo, Đurđičina sestra Ivanka Fabić s obitelji te Đurđičin brat Siniša Lovrić s obitelji. Svi oni često putuju zajednički, a rado i na hodočašća.
Đurđica s unucima u Londonu
– Jako smo svi povezani i međusobno si pomažemo. Uvijek smo svi tu jedni za druge, sretni kad je sve dobro, žalosni kad nekome nije dobro. Putovanja nas samo još više zbližavaju, volimo ih i smatramo da treba iskoristiti vrijeme, koje tako brzo prolazi – kaže sestra Ivanka Fabić iz Donjeg Vidovca, dodavši kako je doživjeti Fatimu nešto zaista posebno.
– Mnogi skrivaju svoju vjersku naklonost, a tamo se mogu osjećati slobodno. Dio si tog mnoštva, tog zajedništva i topline, osjećaj je prekrasan. Ovdje se čovjek može u miru posvetiti vjeri, svojoj duhovnoj strani, napuniti baterije. Tu dolaze ljudi iz cijelog svijeta, i bolesni i zdravi, i stari i mladi, no svi su dio te velike zajednice i svi su jednaki – opisala je Ivanka, dodavši:
Anton, Ivanka, Đurđica i Branko u Fatimi
– Žalosno je da su neka braća jalna jedni na druge, jer kad imaju jedni, imaju svi, tako je barem kod nas. Đurđica i Branko su kao Caritas, tolikim ljudima, i iz obitelji i prijateljima, su pomogli! Njihov brak je divan i poželjela bih da ima više ovakvih brakova, jer toliko je sloge među njima!
Upitali smo Đurđica i Branka koja je tajna sretnog braka.
– U prvom redu međusobno povjerenje, poštovanje i tolerancija. Prihvaćamo jedno drugo i uvijek smo si podrška – rekli su.
Đurđica i Branko Njari
Ovaj par dokazuje i da isti interesi nisu uvijek nužni za skladan i uspješan brak. Primjerice, Đurđica obožava Dražena Zečića, dok Branko nije njegov ljubitelj, no bio je uz svoju Đurđicu na svim njegovim koncertima. Đurđica je velika podrška mužu kao aktivnom članu Međimurskog društva u Ljubljani, za njihove događaje peče kolače i u svemu podržava svog supruga.
Proslave važnih životnih događaja kroz putovanja, kakva prakticiraju Đurđica i Branko, možda potakne još koga da se više otvori prema svijetu koji nas okružuje i istraži nova mjesta. Čestitamo Đurđici i Branku na 40 godina braka i želimo im zdravlja, sreće i još puno lijepih putovanja!
Novembar/studeni je diljem svijeta prepoznat kao mjesec borbe protiv raka prostate, s ciljem podizanja svijesti o ovoj čestoj i potencijalno smrtonosnoj bolesti koja pogađa muškarce. Potrebno je istaknuti važnost ranog otkrivanja, prevencije te pravovremenog liječenja raka prostate kako bi se poboljšali ishodi liječenja i kvaliteta života oboljelih.
Zbog čega smo se fokusirali na rak prostate?
Zato što je rak prostate jedan je od najčešćih oblika raka kod muškaraca od kojih godišnje u našoj državi umire od 700 do 800 muškaraca. Najčešće se to odnosi na muškarce starijima od 50 godina. U Europi, svaki osmi muškarac suočit će se s ovom dijagnozom tijekom svog života. Iako je smrtnost od raka prostate značajno manja u usporedbi s drugim vrstama raka, zbog sporog rasta i učinkovitog liječenja u ranim stadijima, važno je naglasiti da je rana dijagnoza ključna i on je u 99 % izlječiv.
-Upravo zbog toga, tijekom mjeseca novembra/studenog posvećujemo posebnu pozornost edukaciji o važnosti preventivnih pregleda i prepoznavanju rizičnih faktora. Svaki muškarac stariji od 50 godina trebao bi biti upoznat s mogućnostima preventivnih pregleda, a oni koji imaju obiteljsku povijest raka prostate trebali bi započeti s pregledima i ranije, oko 45. godine života- kažu u Klubu liječenih od raka prostate, djelatnog u sklopu Županijske lige protiv raka Čakovec. Oni su s prvom akcijom vezanom uz “muški mjesec” započeli jučer kada je HTV-Regionalni program snimala prilog o jednom njihovom članu koji je izliječio rak prostate jer se je pridržavao preporuka koje smo spomenuli u uvodu.U prilogu je bio i liječnik iz ŽB Čakovec mr.sc. Antonio Plešnar dr. med, specijalist urologije i subspecijalista urološke onkologije. koji je govorio što znači pravovremeno kucanje na vrata urologa, a i o tome kako po prvim simptomima zatražiti liječničku pomoć.
Članovi Kluba liječenih od raka prostate istoga su dana u Varaždinu zakucali na vrata Varaždinca, Zlatka Dalića, izbornika hrvatske nogometne reprezentacije i nogometnog trenera Branka Ivankovića koji je bio posrednik dolaska Međimuraca u njihovu sredinu. U Varaždin su došli:prim. Hussein Saghir, dr.med., spec.radiolog, subspec. ultrazvuka,predsjednik Županijske lige protiv raka Čakovec, Franjo Novak, predsjednik Kluba liječenih od raka prostate i Damir Remar, jedan od čelnika kluba. Nakon srdačnog prijema od strane gostoljubivih domaćina, gosti su ih upoznali s ciljevima i zadacima kluba i aktivnostima koje povode kada treba posebno animirati muškarce da se posvete zdravlju svoje prostate.- Vas kao utjecajne ljude,cijenjene među sportašima, molimo da populaciju nogometaša s kojima radite podsjećate na posebni segment njihova zdravlja, a to je prostata. Vaše riječi izgovorena među muškima, a usmjerna prema preventivi mnogo je snažnija od naših- rekli su Međimurci.
Dalić i Ivanković su izrazili zadovoljstvo što su članovi kluba prema njima izrazili povjerenje koje će nastojati opravdati kako bi svi zajedno bili jači od doktora.
Predsjednik Lige i članovi kluba darovali su svoje domaćine Monografijom Županijske lige protiv raka, prigodnom klupskom majicom s brojkom 15 koja označava broj klupskih godina, a Zlatko Dalić je dobio i njihovu klupsku majicu s brojem 101, a koji označava broj njegovih utakmica u vođenju reprezentacije.
Ovaj posjet uglednim sportašima ideja je hvale vrijedna jer u klubu godinama traže načine na kojima se približiti muškoj populaciji radi ukazivanja na čuvanje njihovog zdravlja.
Na rastanku, uz čvrsti stisak ruke, palo je obećanje za njihovu posebnu aktivnost u mjesecu koji nam predstoji.
Uređenje Ulice Vladimira Nazora u Prelogu posljednjih je mjeseci jedna od glavnih tema među stanovnicima grada, ali i vijećnicima Gradskog vijeća. O ovoj se ulici, jednoj od najstarijih u gradu raspravljalo i na aktualnom satu posljednje sjednice Gradskog vijeća, održane u rujnu. Više vijećnika tada je gradonačelniku postavilo pitanja vezana uz tijek radova i izrazilo nezadovoljstvo građana koji su, unatoč razumijevanju, već nestrpljivi zbog dugotrajnog zahvata.
Danas, 29. listopada 2025. godine, stanovnici su napokon mogli odahnuti – od jutarnjih sati u tijeku je asfaltiranje dijela ulice. Prema riječima radnika na terenu, do sutra bi trebala biti asfaltirana dionica od raskrižja s Ulicom Stjepana Radića do skretanja u jednosmjernu ulicu, dok će se ostatak asfalta polagati tijekom sljedećeg tjedna.
Rekonstrukcija Ulice Vladimira Nazora jedan je od većih ovogodišnjih projekata Grada Preloga. Riječ nije samo o novom sloju asfalta, već o cjelovitom uređenju prometnice. U sklopu radova postavljena je oborinska odvodnja, izgrađena kanalizacija, a dotrajale vodovodne cijevi zamijenjene su novima. Time je riješena dugogodišnja infrastrukturna problematika u jednoj od najstarijih ulica grada.
Uređenje obuhvaća i izgradnju nove pješačke staze – koja će se u početnom dijelu ulice nalaziti s lijeve strane, a nakon skretanja u jednosmjernu ulicu nastavljat će se desnom stranom.
Vrijednost radova veća od pola milijuna eura
Podsjetimo, Grad Prelog je u ožujku 2025. godine potpisao ugovor s tvrtkom Niskogradnja Huđek o kompletnoj rekonstrukciji Ulice Vladimira Nazora, nakon što su završeni radovi na kanalizaciji i oborinskoj odvodnji. Vrijednost ugovora iznosi 515.768,13 eura s uključenim PDV-om.
Za raskrižje s Ulicom Stjepana Radića te cestom koja spaja Nazorovu i Ulicu Kalmana Mesarića u planu je novo prometno rješenje koje će smanjiti brzinu ulaska u raskrižje. U početku radova bilo je riječi o kružnom toku, no on ipak nije izvediv zbog premalog prostora.
Rekonstrukcija Ulice Vladimira Nazora jedan je od značajnijih infrastrukturnih projekata ove godine u Prelogu, a kraj radova sada se napokon nazire – na zadovoljstvo svih njezinih stanovnika.
Većinu svog radnog vijeka Nevenka Kodba provela je upravo u Centru za kulturu Čakovec, među kolegama s kojima je dijelila svakodnevne trenutke rada, suradnje i zajedništva.
Zaposlenici Centra s tugom se opraštaju od svoje drage kolegice, uz iskrene riječi zahvalnosti za svu njezinu dobrotu, vedrinu i ljepotu kojom je oplemenila njihov radni i ljudski prostor.
Nevenkin osmijeh, srdačnost i profesionalnost ostat će trajno u sjećanju svih koji su je poznavali.
Danas od 10 do 16 sati na cestama diljem zemlje provodila se velika policijska akcija pojačanog nadzora prometa. Policija je, uz svu raspoloživu tehniku, koristila i dronove za praćenje ponašanja vozača iz zraka, a sve s ciljem povećanja sigurnosti i smanjenja broja teških nesreća, priopćili su iz Ravnateljstva policije.
Tijekom šestosatne akcije, najavili su iz Ravnateljstva policije, na ceste diljem Hrvatske izlazi maksimalan broj policajaca, sa svom raspoloživom opremom – od radarskih uređaja do bespilotnih letjelica. Dronovima, kojima upravljaju posebno obučeni službenici, nadzire se promet iz zraka kako bi se prekršaji uočili brže i preciznije, objavila je policija, piše index.hr
Koji su prekršaji u fokusu policije
Policija će se usredotočiti na sankcioniranje najčešćih i najopasnijih prekršaja koji dovode do teških nesreća. To uključuje prebrzu vožnju, vožnju pod utjecajem alkohola i droga, nekorištenje sigurnosnog pojasa i dječjih sjedalica te korištenje mobitela za vrijeme vožnje.
Posebna pozornost bit će usmjerena i na vozače mopeda i motocikala, prvenstveno zbog prekršaja poput prolaska kroz crveno svjetlo i nepropisnog pretjecanja, stoji u priopćenju.
Zabrinjavajuća statistika
Iz Ravnateljstva policije upozoravaju na zabrinjavajuće statističke podatke. Od početka ove godine na hrvatskim je cestama poginulo 228 osoba, što je za 24 više u odnosu na isto razdoblje lani. Riječ je o porastu od gotovo 12 posto, što je, kako navode, jasan signal da se sigurnosne mjere moraju pojačati.
“Pozivamo sve sudionike u prometu na odgovorno ponašanje i dosljedno poštivanje prometnih propisa kako bi se zaštitio svaki život na našim cestama”, poručili su iz policije.
Ovih dana simpatična Tara Zamuda (22) iz Pušćina ima pune ruke posla. Na prostoru ispred Doma umirovljenika u Nedelišću svakodnevno prodaje cvjetne aranžmane za groblje. Potražnja je velika, kao i uvijek uoči Svih svetih, a cijena im je od 40 do 80 eura.
Tara je iz poznate cvjećarske obitelji Sanje i Davora Zamude iz Pušćina, iz čijih plastenika godinama dolaze brojni aranžmani i cvijeće za ukras naših domova.
Tara voli taj posao, kao i posao na uzgoju cvijeća u plastenicima, među cvjetovima svih mogućih boja i oblika. Završila je Agronomski fakultet u Zagrebu, a voli sve što i drugi mladi: druženja i putovanja.
