Home Blog Page 890

Osvojila me prekrasnom dugom kosom, vragolastim pogledom i zanosnim osmijehom!

0

Danas, u subotu, 10. kolovoza, u čakovečkom restoranu “Međimurska hiža” Franciska i Franjo Vargek iz Črečana slavili su “zlatnu svadbu”. U Crkvi Presvetog Trojstva u Nedelišću vjenčali su se 3. kolovoza 1974. godine, a u matičnom uredu dva tjedna ranije.

Franciska (72) rođena Goričanec, potječe iz Miklavca, a u Nedelišće je došla sestri čuvati djecu. S druge strane, Franjo (73) iz Črečana, već je tih godina radio u Njemačkoj i na jednom dopustu sreli su se “kod Loparića”. U toj popularnoj krčmi u središtu Nedelišća u ono doba organizirale su se nadaleko poznate zabave i plesnjaci.

Zlatni mladenci na današnjoj veselici u Međimurskoj hiži

-Odmah sam ga primijetila. Bio je ozbiljan, naočit, potpuno drugačiji od drugih. Imala sam tada 20 godina i s kolegicama smo došle na ples. Nekoliko pogleda i prišao mi je – kaže Franciska.

Franciska i Franjo kad bili cura i dečko

-Imala je prekrasnu dugu kosu, vragolast pogled i zanosan osmijeh. Normalno je da zapela za oko svima, ali ja sam bio uporan i više je nisam puštao – kaže ponosno Franjo.

Ovako izgledaju danas…

Ljubav se rasplamsala, ali je on morao natrag u Njemačku. Dolazio je redovno doma, a ona je čekala i maštala o vjenčanici. I doista, vjenčali su se dvije godine kasnije.

Tako su Franciska i Franjo izgledali prije točno 50 godina

Poveo ju je sobom u inozemstvo, zaposlila se i ona… Život se brzo odvijao. Bilo je lijepih, ali i manje lijepih trenutaka u tih 50 godina braka. Francisku je zakačila i bolest, srećom, sve je dobro završilo. U međuvremenu su dobili i dva sina: Kristijana (48) i Danijela (39). Unuke još nemaju, ali im se nadaju.

Sinovi Kristijan i Danijel te snaha Lisa

Danas su u mirovini. Pol godine žive u Njemačkoj, gdje im sinovi i snaha Lisa rade, a ljetnu polovicu provode u Črečanu. Tu imaju lijepu obiteljsku kuću s velikom okućnicom, koju Franjo primjereno uređuje i kosi, a Franciska uzgaja cvijeće i obavlja sve druge “ženske” kućanske poslove. I uživaju. Lijepo im je kad dođu susjedi, kumovi ili druga rodbina na čašicu razgovora. Vole popričati, izmijeniti novosti.

Kumovi Posavec sa zlatnim mladencima i njihovom djecom

I danas su bili posebno sretni kad su se u “Međimurskoj hiži” okupili “zlatni svatovi”. Svi su došli, svi im čestitali i poželjeli još puno zdravlja i lijepih godina zajedničkog života.

Današnji čestitari rodbina, prijatelji, kumovi, susjedi…

Nek ‘ im se ostvari. Zavrijedili su.

Čestitkama se pridružuje i naš portal Medjimurski.hr.

FOTO Opuštene Međimurke i Međimurci na čakovečkoj špici, ipak je sezona godišnjih odmora

0

Međimurke i Međimurci koji ovih dana nisu otišli put morskih krajeva iskoristili su subotnje prijepodne ne bi li prošetali čakovečkim trgom.

Mogla su se vidjeti dobro raspoložena lica, jer ipak je sezona godišnjih odmora.

Dobro usklađene modne kombinacije također ne mogu se ne primijetiti.

Kako je bilo u Čakovcu, pogledajte u našoj fotogaleriji.

FOTO/VIDEO Cirkovljan svečano obilježio blagdan svog zaštitnika, sv. Lovre

0

Danas, 10. kolovoza 2024. godine, u Cirkovljanu se slavi Lovreče, blagdan sv. Lovre, zaštitnika Cirkovljana. Povodom toga, od srijede do petka održavala se trodnevnica, koju je svaki dan predvodio prečasni Stjepan Najman, župnik Župe sv. Nikole biskupa u Varaždinu, dekan Istočnovaraždinskog dekanata, dok se danas održalo centralno misno slavlje, svečana poldanjica koju je vodio prečasni Ivica Cujzek, župnik Župe sv. Fabijana i Sebastijana iz Varaždina te povjerenik za pastoral ministranata i duhovnih zvanja.

– Drago mi je da sam danas ovdje, u ovom posebnom mjestu. Kako su mi rekli, kaže se da svako mjesto ima svoje proštenje, samo Cirkovljan ima Lovreče! – rekao je vlč. Ivica Cujzek.

Na misnom slavlju sudjelovali su i brojni drugi svećenici, uključujući župnika Župe sv. Jakoba ap.st. iz Preloga Antuna Hoblaja te župnog vikara Dominika Cestara. Svečanosti, obilježenom i procesijom od parka Zdenci do crkve sv. Lovre u Cirkovljanu, gdje je održana misa na otvorenom, su sudjelovali i predstavnici udruga iz Cirkovljana, DVD-a Cirkovljan i Nogometnog kluba Naprijed, članovi Zrinske garde Čakovec, članovi Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“ Međimurske županije, predstavnici Grada Preloga s dogradonačelnikom Zdravkom Kvakanom, predsjednikom Gradskog vijeća Grada Preloga Đurom Ujlakijem i dugogodišnjim pročelnikom Željkom Poredošom, predsjednik Mjesnog odbora Cirkovljan Božidar Glavak, predsjednica Mjesnog odbora Prelog Anica Naranđa, vijećnici Grada Preloga, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina te mnoštvo mještana.

Misno slavlje pjesmama je uveličao Zbor župe sv. Lovre iz Cirkovljana. Cijeli dan u Cirkovljanu se održava proštenje sa štandovima, Gvircom, medenjacima i šatorima za osvježenje. U 16 sati na redu je večernjica i blagoslov. U sklopu Lovreča blagoslovljen je i novoobnovljeni pil u Cirkovljanu.

Kompletiran je vozni park DVD-a Mursko Središće pa građani sada mogu mirno spavati

0

Nakon što su početkom prošlog mjeseca vatrogasci Murskog Središća svečano dočekali autocisternu marke Volvo, zapremnine 7000 l vode, ovih su dana dočekali navalno vozilo marke Scania, a koje je od ožujka bilo van funkcije zbog kvara na pumpi.

Time je njihov vozni park konačno kompletiran pa danas raspolažu autocisternom, navalnim vozilom, malim navalnim vozilo VW Crafter i kombi vozilom Renault Traffic.

-Uz vozila i vrhunske vatrogasce koje društvo ima, stanovnici grada mogu mirno spavati – poručuju iz DVD-a.

Hrvati moraju uvoziti 55 posto povrća i čak 65 posto voća!

0

Nastavljen je osjetan pad domaće poljoprivedne proizvodnje u Hrvatskoj i ove godine, piše Danica.

Prema podacima potpredsjednika HGK-a za poljoprivredu i turizam Dragana Kovačevića, u prva četiri mjeseca ove godine bilježi se nastavak negativnih trendova iz proteklih godina.

“Izvoz nam gotovo stagnira, uvoz je rastao za 11 posto, a pokrivenost uvoza izvozom s lanjskih 68 pala je na 62 posto. Posebno brine struktura vanjskotrgovinske razmjene: 74 posto suficita čine uljarice i žitarice, a s druge strane uvozimo velike količine mesa, mlijeka, voća i povrća.

Hrvatskoj je potreban zaokret u vođenju poljoprivredne politike s jasnim prioritetima i boljom fokusiranošću potpora, što zahtijeva izmjene strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike”, poručio je Kovačević, kako piše portal JaTrgovac.

Nema ni mlijeka

Prema službenim podacima Ministarstva poljoprivrede, predlani smo uspjeli proizvesti 67,8 posto godišnje potrošnje mesa: goveđeg 66,8 posto (godinu ranije 70 posto), a svinjskog 57 posto (godinu ranije 61 posto).

Samodostatnost u jajima predlani je iznosila 80 posto, u mlijeku 53 posto, povrću 47 posto, a voću 39 posto, otkrivaju službene brojke Ministarstva.

Prve neslužbene procjene struke otkrivaju kako je pad nastavljen i lani: domaće svinjetine navodno imamo tek 50-ak posto, mlijeka manje od 50 posto, povrća manje od 45 posto, a voća oko 35 posto. To bi značilo da uvozimo 55 posto potrebnih količina povrća i čak 65 posto voća.

Dovoljno za vlastite potrebe i izvoz proizvedemo tek žitarica, uljarica i životinjskih iznutrica. Što je najgore, padu se ne nazire kraj i po tome smo najgori u EU.

U Murskom Središću održana sjednica gradskog vijeća, naglasak na brojne otvorene projekte

0

U petak, 9. kolovoza s početkom u 17.00 sati održana je 24. sjednica Gradskog vijeća Grada Mursko Središće. Na aktualnom satu bilo je rasprava o prometu i zahvatima na prometnicama te novoj južnoj zaobilaznici koja bi se trebala projektirati zajedno sa studijom utjecaja na okoliš već iza godišnjih odmora.

Raspravljalo se o brojnim projektima na području Murskog Središća koji se trenutno provode, a vijećnike je zanimalo i stanje u lovstvu i lovištima, pri čemu je naglašeno da je želja grada jedno lovačko društvo na području grada, a da bi budući lovački dom i streljana svoje trajno mjesto mogli naći na području parka saniranog odlagališta Hrastinka.

Saznalo se da će se izraditi i idejno rješenje za novu ogradu na groblju Križovec – Peklenica. Nekoliko pitanja bilo je vezano uz klimatske promjene, pri čemu je zaključeno da Mursko Središće ima dobru opremu za obranu od poplava, a grad će u nadolazećim godinama krenuti i u izradu zelenih oaza kako bi se stvaralo što više hlada.

Nova zgrada u vlasništvu Grada Mursko Središće svoju će svrhu pronaći kao rođendaonica i središte Murs Ekoma, a kompletno financiranje tražit će se iz nacionalnih sredstava. Po preseljenju Murs Ekoma, sadašnji će prostori biti nova psihološka ambulanta. Stanje u dobrovoljnim vatrogasnim društvima sjajno je, a uskoro će se održati i velika 90. obljetnica DVD-a Križovec.

Još jedna tema koja je došla na dnevni red aktualnog sata bilo je upozorenje skupljačima sekundarnih sirovina koji u neprimjereno vrijeme na razglas ulicama grada puštaju svoje reklame. Na to će se upozoriti i policija.

Na dnevnom redu našlo se pet točaka. Prva točka bio je Prijedlog Odluke o usvajanju Polugodišnjeg obračuna proračuna Grada Mursko Središće za razdoblje od 1.1.2024. do 30.6.2024. Zaključak je da je poslovanje stabilno i da je prenesenim viškom iz prošle godine Grad Mursko Središće s proračunskim korisnicima u plusu 399.400,61 eura.

Druga je točka bio Nacrt Strateškog razvojnog  plana Grada Mursko Središće za razdoblje 2024. do 2031. godine, pri čemu su vijećnici zamoljeni da se uključe s prijedlozima nadopune strateškog plana kako bi dobio što kvalitetniji konačni oblik.

Treća je točka bila informacija o stanju prometa s nacrtom Prijedloga mjera u svrhu veće sigurnosti svih sudionika u prometu, gdje je odlučeno da će se pričekati donošenje novog Zakona kojim bi jedinice lokalne samouprave imale veće ovlasti u donošenju mjera za sigurnost u prometu, čemu će uslijediti i donošenje sveobuhvatnog elaborata.

Četvrta je točka bila Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na području Grada Mursko Središće, a posljedna Prijedlog Odluke o osnovici i koeficijentu za obračun plaće gradonačelnika Grada Mursko Središće.

Tijekom prijepodneva lagano ušetao u obiteljsku kuću u Šenkovcu pa ‘maznuo’ tisuće eura

0

U petak, 2. kolovoza u prijepodnevnim satima u Šenkovcu, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću u Ulici Augusta Šenoe, odakle je ukrao novac.

Materijalnu štetu 46-godišnja vlasnica procijenila je na nekoliko tisuća eura, javlja međimurska policija.
 
Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

Nikolina Ban iz Donjeg Mihaljevca već godinama niže nagrade za svoju izvrsnost

0

U ponedjeljak 8. kolovoza 2019. godine Nikolina Ban iz Donjeg Mihaljevca na svečanoj sjednici OV-a dobila je općinsku nagradu za prosjek 5,0 stečen u Srednjoj medicinskoj školu u zagrebačkoj Mlinarskoj ulici.

Na tome joj je posebno čestitao međimurski župan Matija Posavec, a isto je to učinio i jučer na istoj svečanosti, ali ovoga za ostvareni prosjek veći od 4,5 koji je ostvarila u akademskoj godini 2022./2023. kao redovna studentica sestrinstva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu.

Nikolini su danas 24 godine, a nagrade Općine Sveta Marija dobiva već osam godina kada je krenula kao učenice  generacije.

Nikolina sutra ?

– Upisat će magisterij, a zanima je područje vezano uz kirurgiju, anesteziju ili intenzivnu njegu – rekla nam je umjesto nje njezina mama Ksenija Bartolić koja je također zdravstvene struke.

INTERVJU Veliki Pavao Markač: ‘Svećenik se mora istrošiti za Boga, ali i za čovjeka!’

0

Umirovljeni svećenik Pavao Markač, rođen 7. rujna 1948. godine u Goričanu, će u nedjelju, 11. kolovoza 2024. godine, pred Veliku Gospu, u Župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Svetoj Mariji proslaviti svoju Zlatnu misu. Iza njega je 50 godina svećeništva, od čega je duge 22 godine proveo živeći i za župljane Svete Marije. Porazgovarali smo s njim povodom njegove Zlatne mise u mjestu uz kojem je proveo duge 22 godine i ostavio neizbrisiv trag u srcima mještana. 

Jeste li oduvijek znali da ćete biti svećenik, kako ste se odlučili za to?
Drago mi je da ste mi postavili to pitanje. Već odavno, od djetinjstva nešto me uvijek vuklo prema oltaru i stalno sam bio i ministrant, sudjelovao u molitvama, svetim misama, krunicama… Nisam mogao odoljeti, a da ne bih bio blizu crkve. Tako da sam to osjećao od malena. Kad ne bih bio svećenik, bio bih najnesretniji jer svećenik je poziv, ne zvanje. To je nezasluženi božji dar.

Gdje ste se školovali?
Završio sam osnovnu školu u svom rodnom Goričanu, a zatim sam u Zagrebu na Šalati pohađao 4 godine Međubiskupijsko sjemenište, gdje sam maturirao i zatim išao 6 godina na Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu. U međuvremenu sam išao i u vojsku i bio na Vršcu (Banat). Zaredio me dragi nadbiskup, kasnije kardinal Franjo Kuharić. Bili smo najbrojnija generacija, zvali su nas zlatna generacija. Tako da sam jako radostan, presretan i u duši nisam dostajan toga što sam doživio i što jesam. 

Što je najvažnije u pozivu svećenika?
Treba se dati bez pridržaja, sve za ljude. Jer, čovjek je na prvom mjestu nakon Boga. Istrošiti se za Boga, ali i za čovjeka.

Koje su vam neke od najdražih uspomena u ovih 50 godina svećeništva?
Sve je lijepo, i krštenje, Prva pričest, Sveta potvrda, vjenčanje naravno… Ali onda dijelimo i trenutke kad duša ide k nebu, gdje sam također puno puta pokazivao emocije, hodao sam i u bolnicu k ljudima gdje god sam bio, a bio sam u župama Imbriovec, Legrad, Sveti Đurđ kraj Ludbrega, Nedelišće i Sveta Marija, gdje sam bio 22 godine po dekretu. Danas sam u Svećeničkom domu u Varaždinu i pun sam radosti jer ništa mi nije bilo teško učiniti za čovjeka i Boga.

Na što ste najviše ponosni u svojoj svećeničkoj karijeri?
Ponosan sam što milošću božjom jesam to što jesam. Taj poziv nisam mogao odbiti, to je jednostavno raslo u mojoj duši i mom srcu. Moja draga mama, koja je rodila devetero djece, dva puta po dvojčice su umrli i sad su na nebu, a onda sam došao ja, je prije toga rekla: ‘Bože, ako je dječak, ja ti ga darujem“, tako da je to povezano.

Kako provodite dane u svećeničkoj mirovini?
Jako lijepo. Ujutro u 7 molimo krunicu, u pola 8 je misa, pa doručak, šetnja i molitva… Pomažem i u župama u Varaždinu – Banfica i Trnovec Bartolovečki, a također i u Nedelišću i Pušćinama, idem gdje god treba i pomažem, tako da sam jako sretan. Sagradili smo i dvije nove crkve, u Pušćinama i u Svetom Đurđu, a 10-ak smo ih obnovili, s pomoću božjom.

Zdravlje vas dobro služi?
Odlično! Imam rezervirane zlatne meše skoro do Božića! 

Hvala na razgovoru, želimo vam još mnogo lijepih godina u svećeničkoj mirovini i vidimo se na vašoj Zlatnoj misi u nedjelju, 11. kolovoza, u Svetoj Mariji!

Dragica Benčik živi za to da se mladima s poteškoćama u razvoju osigura bolja budućnost

0

Iako je sezona godišnjih odmora u punom zamahu i misli većine su daleko od redovnih radnih obveza ima jedna žena koju godinama zaokupljaju misli bolje budućnosti djece i mladih s teškoćama u razvoju u Međimurju.

Riječ je o Dragici Benčik, ravnateljici Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec, koja je mislima i fizički vezana uz  gradnju novog Regionalnog edukacijsko-rehabilitacijskog centra za koji ona kaže da raste kao gljive poslije kiše. O investiciji budućnosti ona kaže:

-Centar za odgoj i obrazovanje iduće će godine preseliti u novu zgradu koja se gradi u Čakovcu. Lijepo je vidjeti kako iz dana u dan radovi na  spomenutom centru napreduju prema planu – rekla je sa zadovoljstvom ističući kako novim prostorima ova obrazovna ustanova dobiva najmodernije uvjete i predstavlja značajan korak naprijed za cijelo Međimurje, poglavito za Grad Čakovec.

Ovo nije samo investicija u poboljšanje uvjeta rada i boravka polaznika, već i u budućnost Čakovca kao inkluzivnog i prosperitetnog grada.

Novi centar će nuditi širok spektar usluga, uključujući rehabilitaciju i edukaciju, pružat će uslugu boravka za osobe s invaliditetom, usluge rane razvojne podrške djeci s poteškoćama u razvoju te psihosocijalnu podršku, a osim novih prostora Centar za odgoj i obrazovanje, imati će i prostorije, radionice i dvorane za provođenje dodatnih aktivnosti usmjerenih prema osobama s teškoćama, što će polaznicima i korisnicima pružiti i omogućiti resurse koji su im potrebni da postignu svoj puni potencijal.

Regionalni edukacijsko-rehabilitacijski centar Čakovec se gradi  na temelju sporazuma o sufinanciranju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Grada Čakovca i Međimurske županije.