Na odlagalištu otpada u Totovcu pokraj Čakovca danas, 16. kolovoza, je izbio požar.
Iznad tog odlagališta u Međimurju visok je stup gustog dima, a vatrogasci gase požar. Na terenu je naš reporter pa ćemo vam javljati stanje.




Na odlagalištu otpada u Totovcu pokraj Čakovca danas, 16. kolovoza, je izbio požar.
Iznad tog odlagališta u Međimurju visok je stup gustog dima, a vatrogasci gase požar. Na terenu je naš reporter pa ćemo vam javljati stanje.
Policijski službenici Postaje prometne policije Čakovec u noći sa subote na nedjelju, 17./18. kolovoza od 23 do 5 sati provest će aktivnosti iz akcije “Alkohol”.
– Tijekom najavljene akcije aktivnosti policijskih službenika prvenstveno će se usmjeriti na suzbijanje prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola i/ili droga. Ujedno, utvrđivat će se i prekršaji upravljanja nepropisnom i/ili neprilagođenom brzinom, uz pojačani nadzor korištenja sigurnosnog pojasa te mobilnih uređaja za vrijeme vožnje. Također, suzbijat će se svako grubo kršenja prometne discipline, kao i ostali prekršaja koji su u uzročno posljedičnoj vezi s nastankom prometnih nesreća, posebice s najtežim posljedicama. Posebna pozornost posvetit će se sudionicima u prometu mlađe životne dobi, a koji su i najčešći počinitelji navedenih prometnih prekršaja – stoji u najavi.
U zavjetnoj procesiji s kipom sv. Roka danas (15. kolovoza 2024. godine) u Draškovcu, koji je među ostalim zaštitnik i pasa te su psi dobrodošli u procesiji, samo je jedan čovjek u povorci sudjelovao s psom, odnosno sa dva psa. Bili su to ljepotani Bonnie i Clyde vlasnika Zdravka Jeđuda iz Čehovca.
Bonnie i Clyde su zlatni retriveri stari 9,5 mjeseci i ovo je njihovo prvo sudjelovanje u procesiji u Draškovcu.
– Bili su jako dobri i ići će sa mnom svake godine na Rokovo u Draškovec – rekao je ponosni Zdravko Jeđud, inače umorivljeni policajac kojeg se mnogi možda sjećaju po njegovom prijašnjem psu, zlatnom retriveru naziva Ledeni Roko, s kojim je godinama dolazio na ovu procesiju.
Inače, pas svetog Roka bio je tako odan slavnom svecu da je, prema legendi, nakon njegove smrti i sam umro i sveti Petar ga je čak pustio sa svetim Rokom u raj. Zdravkov Roko bio je također pas za poželjeti.
– Ledeni Roko je bio prekrasan pas. Rođendan mu je bio na Rokovo i svake smo godine bili ovdje u Draškovcu zajedno na procesiji. Nažalost, 5. srpnja 2023. godine, 40 dana prije njegovog 12. rođendana, Roka je zgrabilo za srce i više nije na ovom svijetu – ispričao nam je Zdravko, koji je svom voljenom psu napravio i stranicu na Facebooku.
Nakon Ledenog Roka, u Zdravkovo srce uvukli su se braća iz istog legla Bonnie i Clyde, koji iako su još mladi i nestašni – ukrali su Nepalcima natikače, naganjali patke susjedima i slično – idu stopama Ledenog Roka. Dobri su, poslušni i prekrasni!
– Zlatni retriveri su posebni psi. Oni su zajedno s labradorima najbolji psi koji pomažu osobama s invaliditetom i djeci. Zlatni retriveri su svetinja! – ističe Zdravko.
Jučer, 15. kolovoza 2024. godine, u organizaciji DVD-a Podturen pod vodstvom Ivane Biber organiziran je plesnjak. Tom su se prilikom okupili i stari i mladi, a okupljene je zabavljao Trio Inn band.
Druženje se održavalo na nogometnom igralištu Podturen, a odužilo do dugo u noć. Kako im je bilo, pogledajte u fotogaleriji i videu.
U čakovečkoj Zgradi Sheier će u četvrtak 22. kolovoza u 19 sati biti otvorena izložba slika Emilije i Nede Horvat iz Čakovca. One su izložbu slika naslovile kao “Priče ispričane kistom”. Namjernici će izložbu moći razgledati tjedan dana, točnije do 29. kolovoza.
Teme izložbe slika su iz stvarnog života i apstrakcije, a nastale su tehnikama akrila, akvarela, ulja, suhog pastela, olovke i još nekih.
Slikarice su članice Likovnog udruženja Čakovec pa su kao takve sudionice mnogih izložbi i likovnih kolonija. Emilija (71) je umirovljena ekonomistica, dok je Neda (70) arhitektica, a slikanje im popunjava njihove slobodne trenutke.
Emilja se intenzivnije bavi slikarstvom od 2010. godine kada je otišla u mirovinu, a Neda od 2000. godine. U prilogu objavljujemo neke njihove radove.
Diljem Hrvatske danas se obilježava blagdan Velike Gospe kada mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta u čast Blažene Djevice Marije, zaštitnice hrvatskog naroda. Taj dio kulture i prakse u kršćanskoj crkvi svečano se slavi i u Međimurju. Diljem naše županije svetkovina Velike Gospe slavi se koncertima marijanskih pjesama, proštenjima i koncelebriranim svetim misama na otvorenom.
Jaka marijanska pobožnost u povijesti Međimurja odredilo je brojna mjesta kao hodočašća vjernika. Iako je nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio papa Pio XII. tek 1950.godine, tradicija je stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Svjedoči tome i stih jedne od najsvečanijih međimurskih pjesama „Međimurje kak si lepo zeleno“. (Tu me moja draga majka rodila, tu me ona prva v’cirkvu vodila, Boga molit, bližnjeg ljubit vučila, Boga molit, bližnjeg ljubit navčila).
Svečano u Svetoj Mariji, Belici i Svetom Martinu na Muri
Posebno svečano danas je bilo u Svetištu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Svetoj Mariji jednom od najstarijih svetišta u Međimurskoj županiji gdje se okupio najveći broj hodočasnika da se poklone Mariji u svome duhovnom miru i molitvi. Dan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u Svetoj Mariji započeo je petodnevnom duhovnom obnovom. Dan uoči blagdana večernju svetu misu predslavio je generalni vikar Varaždinske biskupije msgr. Antun Perčić nakon čega je mjestom krenula procesija sa svijećama. Jutarnju svetu misu na sam blagdan predslavio je župnik vlč. Mirko Pilaj dok je središnje misno slavlje predslavio prečasni Antun Štefan, župnik u Štefancu.
Svečano je bilo i u Belici gdje je središnje misno slavlje predslavio vicekancelar Zagrebačke biskupije vlč. Dario Kral uz koncelebraciju brojnih župnika iz međimurskih dekanata. I u Belici su pripreme za blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo počele trodnevnom duhovnom obnovom kako bi se vjernici duhovno pripremili za najvažniji marijanski blagdan u godini, a dan uoči blagdana održana je večernja sveta misa koju je predslavio fra Franjo Jesenović, župni vikar župe sv. Antuna Padovanskog Čakovec nakon čega je mjestom krenula procesija sa svijećama.
Blagdan Velike Gospe, proštenjem i koncelebriranom svetom misom proslavljen je i u Općini Sveti Martin na Muri.
Sve je spremno za još jedan Međimurec U-14, kratka je poruka poslana iz redova organizatora jednog od najjačih europskih nogometnih turnira za mlađe kategorije.
Turnir koji će i ove godine okupiti respektabilnih 16 ekipa iz 12 europskih država bit će održan u subotu i nedjelju (17. i 18. kolovoza) na terenima u Dunjkovcu/Pretetincu i doživjet će svoje 26. izdanje. „Imamo puno iskustva, dobro smo kadrovski i organizacijski posloženi te ćemo sigurno biti na razini zadatka“ poručio je predsjednik NK Međimurec i predsjednik Organizacijskog odbora turnira Mišel Ganzer.
Priča o nogometnom turniru kojeg je osmislio i godinama već uspješno provodi Nogometni klub Međimurec iz Dunjkovca/Pretetinca velika je posebnost na nogometnoj karti Europe. Govoreći o prošlosti, od prvih početaka daleke 1999. godine, Ganzer je izjavio kako su na turniru igrala kasnije brojna poznata nogometna imena koja su ostavila zapaženi trag na europskoj klupskoj i svjetskog reprezentativnoj nogometnoj sceni. „Ako gledamo posljednju vrijednost s transfermakta ukupna vrijednost prvih 11 koji su igrali na ovom turniru iznosi 325 milijuna eura“ naglasio je.
Zahvalivši na podršci i Općine i Županije, nacionalnom i županijskom nogometnom savezu, kao i Ministarstvu turizma i sporta podsjetio je kako su igrači poput Kovačića, Perišića, Kramarića, Pjace, Gvardiola i mnogih drugih ovdje započeli svoj nogometni put.
„Ovaj turnir će izazvati pozornost naših ljudi, ali i gostiju te će još jednom prekrasne slike iz naše sportske regije otići u cijeli svijet“ poručio je. Dan uoči turnira neke ekipe su već stigle dok će većina ipak doći direktno sutra na svoje prve susrete.
Za brojne posjetitelje osmišljene je i popratni program, a neće nedostajati ni ugostiteljska ponuda. Na turnir će nastupiti: Udinese (ITA), Aston Villa (ENG), Sparta Prag (CZK), Tromso (NOR), Crvena zvijezda Beograd (SRB), CSKA Sofia (BUG), Malmo i IF Djurgandens (SWE), Rapid Beč (AUT), Slovan Bratislava (SLK), Ferencvaros Budimpešta (HUN), Maribor (SLO) te hrvatski sastavi: Dinamo, Hajduk, Varaždin i domaćin Međimurec.
Manifestacija ‘Rokovo u Međimurju’ u čast sv. Roka župe u Draškovcu, koja je počela nizom vjersko-kulturnih događanja u utorak (13. kolovoza) danas, 16. kolovoza 2024. godine, doživljava svoj vrhunac.
Nakon dvije jutarnje svete mise, kroz centar mjesta, od nogometnog igrališta do crkve sv. Roka prošla je velika, tradicionalna hodočasnička procesija s kipom sv. Roka i uz Limenu glazbu Goričan, na čelu s voditeljem Zlatkom Matićem – Lakijem, koja je vjerni pratitelj ove velike procesije već 32 godine.
Svečanosti su, uz članove Udruge „Prijatelji svetog Roka“, pripadnike DVD-a Draškovec, župnika župe sv. Rok vlč. Krunoslava Kefelje, sudjelovali i brojni župnici i posjetitelji iz okolnih međimurskih župa te čak iz Mađarske, a također i gradonačelnik Grada Preloga i saborski zastupnik Ljubomir Kolarek, predsjednik Mjesnog odbora Draškovec Nino Marđetko, načelnik Općine Goričan Emanuel Sinković, župan Matija Posavec, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina i mnogi drugi.
Na misnom slavlju, koje se održalo na otvorenom prostoru uz crkvu sv. Roka, sve je pozdravio župnik Krunoslav Kefelja, dok je misu predvodio varaždinski biskup, mons. Bože Radoš.
– Sveci su ljudi iz naroda, ali posebno drago bogu. Sveti Rok je jedan od nas koji dobro poznaje Božji put i prati nas na tom putu – rekao je mons. Bože Radoš, govoreći o sv. Roku, zaštitniku Draškovca i svecu poznatom kao zaštitniku od zaraznih bolesti, zaštitniku hodočasnika, bolesnih, pasa… velikom humanitarcu i liječniku.
Mnaifestaciju “Rokovo u Međimurju” organizirala je župa sv. Roka i Udruga „Prijatelji svetog Roka“ iz Draškovca, uz pokroviteljstvo Grada Preloga i Turističke zajednice Grada Preloga, a u sklopu manifestacije još se danas u dvorani OŠ Draškovec mogu pogledati izložbe slika Franje Mustača Medarova, umjetničkih djela o drva Rudolfa Stančina i slika Likovne udruge Donjeg Međimurja, a uz prostor crkve održava se proštenje na kojem se možete osvježiti uz Gvirc i počastiti finim langošima, te tzv. Draškovski sejem s proizvodima lokalnih proizvođača.
Bogatstvo međimurskog svakodnevnog govora i kajkavskog izričaja inspiriralo je Sinišu Goluba prikupiti, zabilježiti i objaviti u zbirci četverorječne umotvorine međimurske kajkavštine. Kaj si boksa hrdal?, I unda neš pil?, Niti bu, niti be, Dimo boš se ženijo!, tek dio je od gotovo 400 često izgovaranih frazema u Međimurju i Podravini, koje je objavio u svojoj novoj autorskoj knjizi Eli kaj, eli nikaj. Frazeme je svrstao u 17 poglavlja, koje je stvorio prema intimnom nahođenju. Na dvjesto stranica donosi prije svega sočnu međimursku kajkavštinu u vidu četverorječnih umotvorina, koje su, kako ističu prvi čitatelji, vrijedan dokument svakodnevnog govora malog međimurskog čovjeka.
Nakladnik izdanja je Murania Mamut d.o.o, knjigu je uredila Srebrenka Peregrin, oblikovanje ovitka potpisuje Roberta Radović, a prijelom knjige Saša Bogadi. Knjiga u formatu 23 x 16 cm, tiskana je u 500 primjeraka u koprivničkoj tiskari Bogadigrafika d.o.o. u srpnju ove godine.
Pisac Kristian Novak na koricama knjige donosi ocjenu djela: – Siniša Golub je pjesničkom intuicijom skupio stotine petrificiranih sintagmi iz međimurskog kajkavskog. One povezuju taj divan jezik s tom divnom zemljom, a tu divnu zemlju s njezinim ljudima, njih pak sa samim svemirom mudrosti i metaforama kojima su ljudi med dvemi vodami stoljećima sami sebi objašnjavali svijet oko sebe. Autor nam ih ne nabraja taksativno, on daje svoje interpretacije, pune duha, stava i života. Osobnog, ali i kolektivnog, duboko međimurskog. Kad jednom ovu knjigu otvorite, dobra je šansa da je zatvoriti nećete nikada. Jer, autor otvara prostor za novo prikupljanje i nove interpretacije. Lalofka bu vam se raskapčila.
Eli kaj, eli nikaj na Matulovu gruntu
Autor Siniša Golub, u stilu kajkavštine i duha knjige, najavljuje i poziva zainteresiranu javnost na njezino predstavljanje na Matulovu gruntu u Frkanovcu u nedjelju 25. kolovoza s početkom u 16:30. Uz autora, o knjizi će govoriti nakladnica Mihaela Mesarić i urednica Srebrenka Peregrin.
Či nemate nikaj pametnejšega,
dojdite na predstavu knjige
Eli kaj, eli nikaj
na Matulov grunt, Frkanovec 30
vu nedelu, 25. augustuša na 16.30 uri
Govorili bojo:
Sino Golobof, un šteri je spisal knjigu
živo Srebro Peregrinovo, una štera je se lepo posložila
Mihaela Mesaričova, štera je se to skupa spelala do kraja.
Čak 33 međunarodna tima stižu u Hrvatsku i to iz Kanade i SAD-a, ali i Australije, Indije, Belgije, Austrije i Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, a naravno da i iz naših susjednih država, iz Sjeverne Makedonije i Slovenije. Čak tri pilota sa svojim timovima su domaćini, oni iz hrvatskog Balon kluba Zagreb! Rezervirajte svoje kalendare jer od 29. kolovoza do 1. rujna na obalama rijeke Drave traje Festival balona na vrući zrak!
Jedan od natjecatelja je tako i Igor Mikloušić, su-organizator festivala, pilot i predsjednik Balon kluba Zagreb: „Festivali balona prekrasna su prilika i za poletjeti balonom, ali i za uživanje u prizorima neba obojenog ovim nježnim divovima, no veselim se da ćemo ove godine naše posjetitelje upoznati i s natjecanjima u balonaštvu!“ U Hrvatsku tako pristižu ekipe iz cijelog svijeta, s čak četiri kontinenta, što Festival balona čini iznimno atraktivnim: „Stiže nam velik broj ekipa iz daleke Australije, momčadi iz SAD-a i Kanade, ali i po prvi puta nam dolaze ekipe iz Indije i Saudijske Arabije. Sve su to vrhunski piloti, timovi koji se uigravaju ovdje za Svjetsko prvenstvo u Mađarskoj i koji će zasigurno ostaviti gledatelje bez daha, jer pripremili smo mnogo zanimljivih atrakcija i natjecateljskih zadataka“ dodaje Igor Mikloušić.
Prvi baloni će u Prelog stići već u tjednu uoči samog festivala koji ove godine traje i jedan dan duže! Natjecateljski letovi bit će već i u četvrtak 29. kolovoza i to u jutarnjim i popodnevnim satima. „Uz same natjecatelje, na nebu iznad Preloga odvit će se i prava balonska Fiesta, odnosno rekreativni letovi balonaša, pa tako ćemo na nebu vidjeti i preko 30 balona“ dodaje Igor Mikloušić.