Danas, u nedjelju, na prostoru MESAP-a u Nedelišću održava se tradicionalni Sajam malih životinja, koji je i ove godine privukao velik broj izlagača i posjetitelja.
Na sajmu se mogu vidjeti razne vrste kunića, peradi, golubova i ptica, a mnogi posjetitelji uživaju u bogatoj ponudi domaćih proizvoda i rukotvorina.
Organizatori ističu kako je cilj sajma promicanje uzgoja malih životinja te poticanje interesa mladih za bavljenje ovom vrijednom tradicijom. Uz izložbeni dio, posjetitelji mogu razgovarati s uzgajivačima o načinima uzgoja i njege životinja.
Kako je u Nedelišću, pogledajte u našem videu i fotogaleriji Stjepana Hranilovića.
Na posljednjoj sjednici Vijeća Općine Donja Dubrava, pod točkom Razno govorilo se o pismu kritike na račun ovogodišnje manifestacije „Dani ljuka“ u Donjoj Dubravi, koje je u općinu poslao, sa zamolbom da se pročita svim vijećnicima i načelniku javno na vijeću, začetnik i prvi organizator „Dana ljuka“ Josip Sabol (pismo prilažemo na kraju).
„ORGANIZACIJA ‘DANA LJUKA’ BILA JE NUŽNO ZLO!“
Tako je predsjednik OV-a Romeo Čituš pročitao cijeli sadržaj pisma, u kojem je Sabol istaknuo kako je prva takva manifestacija prije 18 godina bila isključivo na teret njega i njegove obitelji te se hrana pripremala u njegovu domu, ali je kasnije zbog obima poslova organizacija prenesena na općinu, uz suradnju s njim, koji je zaslužan i za priznanje dobravskog ljuka kao sorte te kako pripremi svakog događanja prilazi ozbiljno i studiozno. Međutim, Sabol je organizaciju ovogodišnjih, 18. po redu „Dana ljuka“ organizacijski prozvao „nužnim zlom“.
Romeo Čituš
Istaknuo je nonšalantnost i neodgovornost ljudi koji vode općinu i ukazao kako se osjeća kao da je postao „višak“ organizaciji ovog događaja, ukazao je na nedostatak kulturnog poslijepodnevnog programa, nedolazak načelnika na sastanak i preferiranje Mažoretkinja Kotoriba umjesto domaćeg KUD-a za nastup. Rekao je i da općinski djelatnici nisu imali vremena uručiti poklon mažoretkinjama te da se Željku Sobotki poklon predao prije predavanja te kako se nakon manifestacije nije održao zajednički sastanak na kojem bi se sve raspravilo, tzv. „večera za pet“, koja je otkazana odlukom načelnika.
‘OVO JE NAPISALA NEPISMENA OSOBA’
Načelnik Damir Vidović na sjednici je odgovorio na ove kritike na način da se, očito pogođen ovom pismom, u prvom redu obrušio se na mnogobrojne pravopisne greške, tipfelere te greške u pisanju imena u ovom dopisu, a zatim i na sam sadržaj, odnosno činjenice iznesene u pismu.
– Ovo pismo je napisao netko tko je napola pismen ili nepismen, kad pogledate riječi, kao što su slaga, pozitiv stvari, Tamar… Nisam znao da u općini imamo nekoga tko se zove „Tamar“…. Nadalje, sastanak nije bio 8.8. već 7.8. i na njemu nisu sudjelovali Romeo Čituš i Tamara već Romeo Čituš i Monika. To je samo još jedan pokazatelj kako gospodin Sabol pristupa „ozbiljno i studiozno“ ovome, kad ne zna ni kad je točno bio sastanak niti tko je uopće prisustvovao. Također, napisao je da sam mu na njegov upit o tome zašto nisam bio na sastanku odgovorio da imam drugih 1650 problema osim njega. To nije istina, rekao sam 5 milijuna i 555 problema, koliko vrijedi i Palača Međimurske popevke – rekao je načelnik i nastavio:
– 25.8. sastanak Vidović – Monika… Gospodin Sabol nigdje ne piše da je na njegov prijedlog organizirana podjela zahvalnica izlagačima, koju su odradili Vidović i Monika. Nigdje ne piše ni da je gospodinu Sabolu dogovorena i plaćena radijska emisija. Nadalje, nastup mažoretkinja dogovorila je predsjednica Odbora za turizam. Poklon koji je dao Anđelko Peranec, uz njega je bila djelatnica općine Monika Žinić, a to što gospodin Sabol nije gledao pa ne zna, je njegov problem. Nastup KUD-a Podturen dogovoren je naknadno prilikom dolaska, no KUD Podturen nije nastupao, a ni to ne zna gospodin Sabol!
Josip Sabol
„SOBOL JE SJEDIO ZA STOLOM S VARGOM I NIJE NAM NI PRIŠAO“
Josip Sabol je u dopisu napisao i da ga je iznenadio „propust djelatnika predaja poklon košarice profesoru Željku Sobotki“, što je načelnik Vidović komentirao:
– Sobotka je došao sa suprugom i sjedio sa mnom za stolom, dok je gospodin Sabol sjedio za stolom s gospodinom Vargom i nije pristupio gospodinu Sobotki, s kojim sam ja razgovarao sat vremena. S obzirom na obveze kasnije, poklon mu je bio tada uručen.
Sobol je napisao i „Ove negativne stvari je trebalo raspraviti na zajedničkom druženju voditelja i napravljenom rezimeu i predajom zahvalnica zaslužnima, „takozvana večera za 5“ otkazan vašom odluku jer nemam nikavu ljudsku poruku“. Načelnik Vidović je ovo komentirao:
„DONESITE MI DOKAZE ZA ‘VEČERU ZA 5!“
– Svima su zahvalnice bile predane na Danima ljuka, isto kao i gospodinu Sabolu. Pozivam javno gospodina Sabola neka dostavi moju odluku kojom sam otkazao „večeru za 5“, ako je uopće trebala biti. U općini nema ni jednog zapisa o zajedničkom druženju i rezimeu od prijašnjih 17 ovih manifestacija. Pozivam ga javno da tu donese zapisnike o dosadašnjim zajedničkim druženjima i rezimeima što je trebalo napraviti i popraviti. Za mjesec dana bit će sjednica vijeća i nadam se da će moju odluku i zapisnik s tzv. „večere za pet“ dostaviti općini, kao što je dostavljeno ovo pismo!
Načelnik Damir Vidović
– Ovo pismo gospodina Sabola puno je laži i neistinitih stvari jer je 90 posto odrađeno od strane općine. Neću više ništa komentirati – na kraju je zaključio načelnik Damir Vidović.
Načelnik Damir Vidović, župan Matija Posavec i osnivač Dana ljuka Josip Sabol na Danima ljuka 2025.
MARIJAN VARGA: „NAČELNIČE, POZOVITE GA NA JEDAN LIJEPI RAZGOVOR’
Za riječ je zamolio vijećnik i bivši načelnik Marijan Varga, koji je naizgled pokušao izgladiti situaciju:
– Ja sam sa Sabolom ovo počeo raditi, a Sabol je zaista dao cijelog sebe u to. Izvisili smo u jednom segmentu s obrtničkim sajmom i trebali smo se posložiti. Sabol je našao Sobotku, koji je to posložio i da dobravski ljuk bude certificirani proizvod po nutritivnoj vrijednosti to je bila Sabolova ideja i uz pomoć Duge, čiji je bio prije predsjednik, realizirani su naši Dani ljuka. Ovo su teške riječi i ne treba ih koristiti netko tko je bio u tome i koji nije od toga imao previše koristi, ili čak i trošak… Sabol je uvijek htio tu da idemo, napravimo nešto i da Dobrava po nečemu bude prepoznata…
Dobravski ljuk
Ne podržavam vas načelniče previše u kritikama oko pravopisa i datuma. Sabol je zaljubljen u to i pisao je s emocijama, a kad pišeš s emocijama nastaju greške… A to nije nepismenost, to je druga priča. Predlažem da se sjednete s njim, da ga pozovete na jedan lijepi, kulturan razgovor i da se zadrži i dalje. Najmanje 50 posto ljudi ovdje dolaze radi njega, a ako on njima kaže to je bedastoća, morat ćemo zatvoriti Dane ljuka, što je velika šteta. Također, ističe nam licenca za dobravski ljuk i trebalo bi razmišljati da se ona produži. Po meni, malo emocije smanjite, načelniče i otiđite se porazgovarati s njim – zaključio je Varga.
Marijan Varga
„NEĆU DOPUSTITI DA ITKO VRIJEĐA DJELATNIKE OPĆINE!’
Načelnik Vidović mu je rekao da zna da je taj čovjek dao sebe za Dane ljuka i svaka mu čast, ali:
– Neću dopustiti da djelatnike općine naziva nesposobnima, kakve god bile njegove emocije! Niti sam ja savršen, niti je gospodin Sabol savršen i svi možemo griješiti, ali kad počne s riječima kao što su „ne želim sudjelovati u vašim nesnosnostima“ i sl.? Moje teške riječi? Morate znati da je to pismo došlo nakon što je gospodin Sabol dobio obavijest od komunalnog redara da počisti svoje zemljište. Neću dozvoliti da bilo tko proglašava nesposobnima djelatnike općine, jer su oni odradili 90 posto stvari. Tamara je došla, imala hodogram i išla „to, to i to“, gospodin Sabol je to odobrio i na njegovu inicijativu Monika i ja smo radili zahvalnice. Sve smo prihvatili! A onda dođe ovakvo pismo. Sori, ali to je neprihvatljivo!
OPĆINA I DALJE PODRŽAVA MANIFESTACIJU „DANI LJUKA“
Vijećnica Renata Vučenik pitala je namjerava li općina, bez obzira na nesuglasice Sabola i većine djelatnika, i dalje podržavati Dane ljuka, na što je načelnik rekao kako nikad nije bila riječ da se Dani ljuka ukidaju te će naravno podržati njihovo daljnje održavanje. Jedino o čemu su razmišljali, istaknuo je, bilo je kamo će staviti sve veći broj posjetitelja.
Dani ljuka 2025
Predsjednik OV-a Romeo Čituš je istaknuo kako su djelatnici uložili jako puno truda u organizaciju Dana ljuka te se ne slaže u ovakvom pristupu gospodina Sabola. Pročelnica Monika Žinić je samo naglasila i kako je ove godine bilo najviše izlagača u odnosu na prijašnje godine te kako su, kad su im dijelili zahvalnice, svi izrazili zadovoljstvo i želju za ponovnim dolaskom.
Monika Baranić iz Gradinovca uskoro će proslaviti svoj 32. rođendan, no prije toga jučer je obilježila poseban datum – svoj šesti rođendan života. Na torti je zapalila samo jednu svijeću, koju je zamislila kao simbol nade, zahvalnosti i novog početka.
Dan koji joj je promijenio život
„Bio je to dan kada sam prije šest godina dobila dijagnozu karcinoma debelog crijeva“, započinje Monika. „Otišla sam u bolnicu misleći da nije ništa strašno, a onda sam čula one najgore riječi koje nijedno dijete ne bi smjelo čuti. Rekli su mi da se oprostim od svojih jer možda neću preživjeti operaciju – da se radi o zloćudnom tumoru.“
No, umjesto da se preda, Monika je tada odlučila boriti se.
„Sjećam se suza i pogleda mog tate koji je govorio mami o mom ‘podstanaru’, misleći na zlo u meni. Sjećam se i suza svog djeteta koje odlazi bez zagrljaja. Tada sam si rekla samo jedno: Neću odustati!I nisam. Uspjela sam. Kirurg je uspio. I oni gore, koji su me čuvali. Zato slavim svoj rođendan, ali ne onaj kada sam se rodila, nego onaj kada sam se ponovno probudila i rodila – dan kad sam pobijedila ono što su rekli da je nepobjedivo“, ponosno kaže Monika.
Život nakon pobjede
„Buđenjem su stigle i moje stome, moj ožiljak – moja medalja hrabrosti i dokaz da sam preživjela. Mjeseci i godine prolazili su, bolnički hodnici postali su moj drugi dom, sestre moja obitelj, a kirurzi najbolji prijatelji. Znala sam ono što oni nisu – da nema bolesti jače od mog duha“, dodaje.
Unatoč svemu, Monika je ostala snažna. „Bilo je trenutaka kad je sve bilo nepodnošljivo, ali odustajanje nikada nije bila opcija. Imala sam ono što mi dijagnoza nije mogla oduzeti – vjeru, ljubav, prijatelje, obitelj i svoje dijete.“
Šest godina kasnije, Monika ne slavi samo sebe – slavi život. „Zato ne gasim svijeću na torti, nego palim svjetlo nade. Za sve nas. Za one kojima su rekli da nemaju šanse, a sami su je stvorili. Za one koji misle da su slabi, a u sebi nose snagu koju još nisu otkrili. Nikada ne odustaj. Neka govore brojeve i statistike, ali ti budi iznimka. Ti budi priča o pobjedi“, poručuje Monika.
Danas – simbol nade i inspiracija drugima
„Tu sam, smijem se i volim. Živim zbog sebe, zbog onih koje volim i onih koji vole mene. Kad pogledam iza sebe, vidim put prekriven ožiljcima, ali i svjetlom. Svaki korak, svaka suza i svaka borba dio su priče zbog koje danas stojim uspravno. Dišem, volim, postojim, putujem i plešem. Sretan mi šesti rođendan! Život je moj najljepši poklon“, zaključuje Monika.
Danas je Monika predsjednica ILCO kluba Županijske lige protiv raka Čakovec. Aktivna je, vedra i uvijek spremna pomoći drugima koji prolaze kroz slične borbe. Svojim primjerom, osmijehom i optimizmom pokazuje da se i iz najtežih trenutaka može roditi novi život.
Mladi međimurski glazbenik Emanuel Srpak, rodom iz Donjeg Kraljevca, i njegov bend La Manch doživjeli su u petak vjerojatno najposebniji trenutak u karijeri nastupivši kao predgrupa legendarnom Plavom Orkestru u prepunoj Areni Varaždin.
Svojim izvedbama poznatih hrvatskih hitova oduševili su publiku koja ih je pratila pjesmom i nagradila velikim pljeskom.
Energičan nastup i zarazna atmosfera pokazali su da Emanuel i njegov bend imaju karizmu i scenski šarm koji osvaja. Za La Manch ovaj nastup bio je velik korak naprijed i sjajna prilika da se predstave široj publici.
Kako se približava 15. studenoga, datum od kojeg je u Hrvatskoj obvezna zimska oprema na zimskim dionicama javnih cesta, vulkanizeri diljem Međimurja počinju imati sve više posla. Zimske gume, lance i pripremu vozila za zimske uvjete mnogi vozači još uvijek ostavljaju za zadnji trenutak, iako stručnjaci savjetuju raniju zamjenu – pogotovo dok su temperature još ugodne i gužve podnošljive.
Posjetili smo Božidara Međimurca iz Donje Dubrave, koji je nedavno otvorio vlastitu vulkanizersku radnju. Kaže da je sezona polako krenula, ali pravi val tek se očekuje.
– Ima vozača koji dođu ranije, bez žurbe i nervoze. No, uvijek su tu i oni koji dođu praktički u zadnji čas. Kako se približava 15. studenoga, tako se i gužve povećavaju. Uvijek savjetujem – bolje ranije nego kada već padne prvi snijeg – kaže Božidar.
Zamjena guma nije samo formalnost, već i pitanje sigurnosti. Razlika u ponašanju vozila na cesti s ljetnim i zimskim gumama značajna je već kada temperatura zraka padne ispod 7 stupnjeva.
Vozačima se preporučuje provjeriti i tlak u gumama, stanje felgi te, ako je potrebno, balans kotača, jer sve to utječe na stabilnost vozila i sigurnost u vožnji.
Dakle, vrijeme je da se razmisli o pripremi automobila za zimske uvjete – dok još ima vremena i bez nervoze u redovima.
Zima možda još nije pokazala zube, ali prometna pravila i sigurnost ne čekaju.
“Je li netko imao slučaj da se ljude zove doma da je bliski član obitelji nastradao i te fore?”. Ovo je pitanje danas privuklo pažnju među članicama FB grupe Međimurske mame i trudnice koje su o nečemu sličnom raspravljale i prije dva dana. Tada se u istoj grupi pojavila objava sljedećeg sadržaja: “Samo upozorenje, možda kome pomogne. Ljude se naziva i govori da im je nastradao bliski član obitelji i da se nalazi u bolnici. Naravno da je sve sa skrivenog broja. Ne znam koje su namjere dotičnih, ali pretpostavljam da nisu baš časne”, navodi jedna od članica. Neki od odgovora potvrdili su takvu situaciju. “Evo i našu baku je neko zval danas, jadna je cijela u panici bila i nazivala nas sve dal’ smo dobro”, kaže se u jednom, dok i drugi kratko poručuje “Zvali su baku i sestru”. Da se ne radi o izoliranom incidentu govori i odgovor u kojem se kaže: “Mene 20x dnevno zovu nepoznati brojevi, sve blokiram, svaki put sa drugog. Čak sam stavila i blokiraj pozive s nepoznatih brojeva i opet uspiju zvati, ne znam kako”, pita se jedna članica, dok druga ukazuje da se radi o široj temi: “Bila je ta priča na Provjerenom pred par mjeseci. Traže novce za hitnu operaciju”, navodi se u njezinoj objavi.
S ovom situacijom upoznati su i u Policijskoj upravi međimurskoj te je na njihovim stranicama danas objavljeno sljedeće priopćenje:
“Međimurska policija zaprimila je više prijava građana o prijevarama u kojima nepoznate osobe traže novac za liječenje rođaka ili drugih bliskih osoba. Prevaranti uglavnom putem telefona kontaktiraju osobe starije životne dobi te se ponekad predstavljaju i kao liječnici. U jednom slučaju prijevare 72-godišnjakinja zaprimila je nekoliko telefonskih poziva sa skrivenih brojeva telefona. Tijekom razgovora nepoznati muškarci predstavili su se kao poznanici njenog sina te zatražili novac za njegovo hitno liječenje. Oštećena im je je povjerovala te jednom od prevaranata predala nekoliko tisuća eura. Upozoravamo građane da ne nasjedaju na pokušaje prijevara jer službena tijela, pa tako ni bolnice, nikada na ovaj način ne traže novac. Savjetujemo da prije nego što podignete i predate nekome novac, dobro provjere sa svojim bližnjima radi li se o mogućem pokušaju prijevare. Ujedno, savjetujemo ukoliko zaprimite ovakav ili slični poziv odmah prekinite daljnji razgovor te o svemu obavijestite policiju na broj 192. Također, pozivamo ih da putem telefona ne otkrivaju svoje osobne podatke, npr. osobni identifikacijski broj (OIB), broj osobne iskaznice, broj bankovne kartice i druge osobne podatke. Ukoliko ipak postanete žrtva prijevare, nazovite broj 192 i događaj prijavite policiji, navodi se u priopćenju PUM, a kako doznajemo ovakve su situacije zabilježene na području cijele zemlje.
Općina Domašinec objavila je javni poziv za dodjelu stipendija učenicima srednjih škola koji se školuju za deficitarna zanimanja te redovnim studentima iz područja općine za školsku/akademsku godinu 2025./2026.
Cilj ovog poziva je potaknuti obrazovanje u zanimanjima u kojima postoji nedostatak kadrova te pružiti financijsku podršku studentima. U pozivu su definirani uvjeti, broj i visina stipendija, kao i obrazovni programi koji se smatraju deficitarnima.
Ukupno se dodjeljuje 10 učeničkih stipendija (srednja škola deficitarna zanimanja) u iznosu od 100,00 EUR, bez obzira na mjesto školovanja unutar Republike Hrvatske.
Ukupno se dodjeljuje 20 studentskih stipendija u mjesečnim iznosima:
160,00 EUR za studente koji studiraju u inozemstvu. 100,00 EUR za studente koji studiraju u Čakovcu, 130,00 EUR za studente koji studiraju u Varaždinu, 160,00 EUR za studente koji studiraju u Koprivnici, Zagrebu i udaljenijim gradovima unutar Republike Hrvatske,
Kandidati moraju ispuniti propisane uvjete, a obrasci za prijavu (za učenike i studente) kao i izjava o zaštiti osobnih podataka dostupni su uz poziv.
Stipendije ovakvog tipa važan su poticaj mladima iz lokalne zajednice, jer omogućuje smanjenje financijskog tereta studija i školovanja, posebno u sektorima gdje je potreban kadar.
Kada su jučer, na blagdan Svih svetih, i posljednji posjetitelji napustili kotoripsko groblje, ondje je ostao naš povremeni suradnik i foto-dron majstor Igor Novak. Kao i uvijek, tražio je poseban kadar — onaj koji otkriva ljepotu Kotoribe iz ptičje perspektive.
Ovoga je puta njegov objektiv zabilježio čarobnu atmosferu groblja obasjanog tisućama svijeća. Fotografije koje je snimio postat će vrijedan dio njegove bogate fotoarhive i trajni podsjetnik na mir i dostojanstvo blagdanskih trenutaka.
Na svetkovinu Svih svetih, vjernici su se okupili na župnom groblju u Svetom Jurju u Trnju i Hodošanu kako bi u zajedništvu vjere molili za sve svoje pokojne i blagoslovili grobove.
Obred blagoslova i molitvu predvodio je župnik vlč. dr. sc. Silvio Košćak, koji je podsjetio da ova svetkovina nije tek pogled unatrag, nego poziv da vjerom gledamo prema vječnosti, gdje smrt više nema posljednju riječ.
Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor s kantorom Nenadom Glavakom, dajući molitvi ton sabranosti i nade.
U molitvi i zahvalnosti, obnovili su nadu da nas Kristova ljubav povezuje i s onima koji su prešli u vječnost.
Na temelju članka 15. Odluke – Mjere za ostanak mladih u Općini Štrigova („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 18/25.) Općina Štrigova objavljuje
JAVNI POZIV za dodjelu potpore studentima u 2025. godini
Pravo sudjelovanja na temelju ovog javnog poziva imaju studenti koji imaju prebivalište na području Općine Štrigova.
Na javni poziv mogu se javiti studenti prve, druge, treće, četvrte i pete godine, upisani kao redovni i vanredni studenti (status studenta).
U svrhu dodjele potpore, potrebno je dostaviti sljedeću dokumentaciju:
potvrdu o upisu na veleučilište ili sveučilište (status studenta)
presliku osobne iskaznice (s OIB-om)
podatak o računu banke (IBAN)
kontakt (mobitel i email)
Prijave se podnose putem web obrasca objavljenog na web stranici općine od 27. listopada do 9. studenoga 2025.
Potpore studentima s područja Općine Štrigova isplaćivat će se u iznosu od 450,00 EUR i to jednokratno do kraja studenoga 2025.
Za ostale informacije možete se obratiti Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Štrigova ili na telefon 040/851-039 ili 099 735 8111.