Peta sjednica Općinskog vijeća Općine Šenkovec, održana 13. studenog 2025. godine, započela je aktualnim satom na kojem je vijećnik Marko Zeko otvorio temu nedavno objavljenih i potom poništenih natječaja za zapošljavanje u općinskoj upravi.
Zeko je tražio pojašnjenja o natječajima za radna mjesta višeg referenta za računovodstvo, nabavu, provedbu projekata i arhivu, te domara. Kako je naveo, nije bio utvrđen ni koeficijent radnog mjesta, što bi, prema njegovim riječima, moglo značiti proceduralne propuste.
Posebno ga je zanimalo tko će snositi troškove objave poništenih natječaja u Narodnim novinama, a zatražio je i pismeno objašnjenje o okolnostima poništenja. Na kraju sjednice, raspravljalo se i o mogućnostima i razlozima zapošljavanja dodatne osobe u općinskoj upravi zbog povećanja obujma poslova.
Predsjednik Općinskog vijeća Saša Horvat naglasio je potrebu da vijećnici ubuduće s pozivima za sjednice dobiju sve materijale, kako bi rasprave bile učinkovitije i temeljene na relevantnim podacima.
Kaznena prijava protiv bivšeg načelnika
U nastavku sjednice Horvat se osvrnuo i na kaznenu prijavu koja je ranije podnijeta protiv bivšeg načelnika Roberta Meglića, zbog sumnje na nezakonite radnje. Prema odgovoru Općinskog državnog odvjetništva, predmet je ustupljen Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK).
Cijene otpada rastu
Među točkama dnevnog reda našle su se i odluke o Planu rasvjete te najmu prostora SRC Gorčica i Kulturnog centra Knezovec, no najviše rasprave izazvao je Cjenik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada.
Načelnik Zoran Kolar je pojasnio da je, prema odluci tvrtke ČAKOM, došlo do povećanja cijena od oko 60 posto, na što Općina, kako je rekao, nema utjecaja. – Netko mora smeće voziti – istaknuo je, dodajući da su do sada usluge ČAKOM-a bile najpovoljnije, a sada su izjednačene s ostalim koncesionarima na području županije.
Vijećnica Biserka Andrašec upozorila je kako bi bilo potrebno da ČAKOM dostavi detaljne materijale s obrazloženjem novih cijena, dodavši da se ‘odluke o poskupljenju ne bi trebale donositi jednostrano’.
Sjednica je završila donošenjem Pravilnika o stipendiranju te Odluke o oslobođenju plaćanja komunalne naknade. Iako su vijećnici Ivana Krajner i Robert Meglić izostali zbog opravdanih razloga, potvrđeno je kako su sve donesene odluke pravovaljane.
U srijedu, 12. studenoga 2025. godine, Udruga Ana – udruga za pomoć djeci i obiteljima, u suradnji s Osnovnom školom Domašinec, održala je edukativno-kreativnu radionicu pod nazivom „Vitez Petar od Damasa – čuvar međimurske zemlje”.
Povijesna priča kao nadahnuće
Radionicu je vodio magistar socijalne politike Teodor Sabolić, koji je inspiraciju pronašao u povijesnim izvorima prema kojima se Domašinec prvi put spominje još 1244. godine kao posjed plemića Petrina – terra Damasa.
Djeca su kroz zanimljivu priču i razgovor otkrila tko su bili prvi „vitezovi” međimurskih ravnica – ljudi koji su svoj kraj čuvali ne oružjem, nego poštenjem, mudrošću i zajedništvom. Upoznali su lik viteza Petra, plemića koji je pomagao susjedima, dijelio vodu u suši i hrabro branio svoj kraj ne mačem, nego riječima mira i dobrote.
Kreativnost kao most između prošlosti i sadašnjosti
U stvaralačkom dijelu radionice djeca su izrađivala viteške štitove s vlastitim amblemima hrabrosti, prijateljstva i obitelji. Na štitovima su se našli simboli sunca, srca, plamena, rijeke i djeteline s četiri lista, kao znakovi koji povezuju prošlost i sadašnjost Domašinca te odražavaju vrijednosti zajedništva i topline doma.
Voditelj radionice, Teodor Sabolić, istaknuo je važnost ovakvih aktivnosti:
„Djeca kroz igru i priču uče o svom kraju, ali i o vrijednostima koje traju – hrabrosti, prijateljstvu i dobroti.”
Vrijednosti koje ostaju
Predsjednica Udruge Ana, Ana Duga, dodala je:
„Kada djeca kroz priču i stvaranje upoznaju svoj kraj, uče voljeti i čuvati ono što im pripada. Na taj način odgajamo generacije koje razumiju svoje korijene i cijene vrijednosti zajedništva.”
Zahvala i podrška
Radionica je dio programa „Radionice za djecu”, koje Udruga Ana provodi diljem sjeverne Hrvatske s ciljem poticanja kreativnosti, emocionalnog razvoja i povezivanja djece s tradicijom i zavičajem.
Udruga Ana zahvaljuje Općini Domašinec i Osnovnoj školi Domašinec na suradnji i podršci u očuvanju kulturne i povijesne baštine kroz dječju kreativnost i zajedništvo.
Hrvatska reprezentacija do 21 godinu ostvarila je drugu pobjedu u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2027., svladavši Litvu s visokih 4:0 u susretu odigranom u Velikoj Gorici.
Iako je Hrvatska u utakmicu ušla kao favorit, uvjeti za igru bili su daleko od idealnih jer gusta magla otežavala je vidljivost.
Unatoč tome, izabranici Ivice Olića pokazali su ozbiljnost i kvalitetu te sigurnom izvedbom stigli do bodova. Hrvatska je povela u 27. minuti preko Fabijana Krivaka, a prednost je u nastavku povećao naš Međimurec Lovro Zvonarek u 73. minuti. U završnici susreta Leon Grgić je s dva pogotka, u 82. i u četvrtoj minuti sudačke nadoknade, potvrdio visoku pobjedu hrvatske selekcije.
Ovim trijumfom Hrvatska je zadržala priključak vrhu skupine i potvrdila dobru formu na početku kvalifikacijskog ciklusa. Sljedeći ispit mlade reprezentacije slijedi u utorak, 18. studenoga, kada će u Budimpešti gostovati kod Mađarske. Mađari su nakon tri odigrana kola bez poraza, no još uvijek čekaju prvu pobjedu te imaju tri osvojena boda.
Izabranici Ivice Olića u nastavku kvalifikacija tražit će kontinuitet dobrih rezultata i novi korak prema plasmanu na Europsko prvenstvo koje će se 2027. godine održati u Albaniji i Srbiji, javlja HNS.
Na zagrebačkoj smotri učeničkih radova Aronia Cup, održanoj ove godine s temom pistacije, sudjelovala je i entuzijastična ekipa Srednje škole Prelog. Učenici i njihovi mentori predstavili su se slanim i slatkim jelima te koktelom, pri čemu su pokazali visoku razinu kreativnosti, maštovitosti i timskog rada.
Učenik Matej Glavina (3. KU) pod mentorstvom Anice Naranđe pripremao je jelo „Biček na međimurski s pistacijom“.
Učenica Nina Novak (3. SK) uz mentorstvo Vlade Tureka izradila je slastice „Torta od pistacije i malina“ te „Pistacijin užitak u čašici“.
Koktelu „Pistachio Martini“ autor je učenik David Kalšan (4. THK), uz vodstvo mentora Gorana Žižeka.
Uz natjecateljski dio, mentori su sudjelovali i na edukativnom predavanju „Zeleno zlato – priča o pistaciji i proizvodnja i uporaba mikrobilja“, dodatno proširujući svoje znanje i iskustvo.
Čestitke učenicima i mentorima na uspješnom predstavljanju!
Dobro pripremljen, župan Međimurske županije Matija Posavec, detaljno je oslikao stanje i probleme u romskoj zajednici u Međimurju kao i predložio smjernice za njihovo rješavanje, kako nam se ne bi dogodila situacija kao u Novom Mestu u Sloveniji.
-Izražavam dobrodošlicu u Međimurje, po mom osobnom uvjerenju i iskustvu, vrlo otvorenu, tolerantnu, humanu i solidarnu sredinu, možda najviše u Hrvatskoj. Županiju koja radi, proizvodi i stvara, najviše vlastitom pameću i vlastitim žuljevima. I često puta ti žuljevi bole, ali ne od mukotrpnog rada, truda i angažmana, već od osjećaja nepravde. Upravo je nepravda najjači osjećaj koji imaju naši građani u suživotu s romskom nacionalnom manjinom, kazao je međimurski župan Matija Posavec, potpredsjedniku Vlade RH i ministru unutarnjih poslova DavoruBožinoviću na početku posjeta našoj županiji.
Nakon odlaska ministra Božinovića, župan Posavec odgovorio je i na nekoliko naših pitanja.
Kakva je to nepravda s kojom se suočavaju Hrvati u Međimurju u suživotu s romskom zajednicom?
-Većinski narod je prihvatio Rome kao dio zajednice i danas u površinom najmanjoj i najgušće naseljenoj hrvatskoj županiji svi naši ljudi i većinski i manjinski narod, žive svakodnevnicu i nemoćno gledaju kako se pred njihovim očima zloupotrebljava sustav, kako se krše zakoni i kako za to nema nikakvih sankcija.
Na primjer?
-Ako si radno sposoban, a ne radiš nego radije koristiš socijalnu pomoć – onda nešto u sustavu ne štima. Ako imaš djecu koju ne šalješ u školu, a osnovna škola je prema zakonima obavezna, s time da je sve u toj školi besplatno – onda nešto u sustavu ne štima. Ako živiš od socijalne pomoći koju trošiš na kocku, kladionice i alkohol, i nikakve sankcije nemaš – onda nešto u sustavu ne štima. Ako gradiš kuću bez ikakvih dozvola na zemljištu koje nije tvoje – onda nešto u sustavu ne štima. Ako si u stanju u mjesec dana na javnu površinu dopremiti 50 tona otpada i nitko te zbog toga ne kazni – onda nešto u sustavu ne štima. Kad pucnjavom iz vatrenog oružja, rafalnim paljbama, paljenjem guma i plastike, glasnom glazbom iz zvučnika teroriziraš svoje susjede, a to ne prestaje nego se ponavlja svaki vikend – onda nešto u sustavu ne štima. I ako to radiš godinama, bez ikakve odgovornosti, i sustav ti to dozvoljava, država tolerira, a oni koji državi plaćaju porez to nemoćno gledaju, onda ne štima ni u sustavu, a ta osoba ili osobe koje to rade su sami sebe diskvalificirali iz utakmice u životu jer više nisi ravnopravan, ne ispunjavaš temeljni uvjet za traženje posla i uvjet za kvalitetan život sam sa sobom i svojim sugrađanima. I to je problem o kojem uvijek treba na ovakav način razgovarati. Otvoreno, iskreno i jasno. Kako to radimo godinama sa željom i nadom da će nas jednom netko čuti.
Zar se dosad ništa nije učinilo po tom pitanju?
-Republika Hrvatska već gotovo 30 godina donosi i provodi politike s ciljem uključivanja Roma u društvo, no uza sve uloženo, još uvijek nije postignut zadovoljavajući stupanj uključenosti. U romskim je naseljima još uvijek oružje, djeca odrastaju u visokorizičnom okruženju, gotovo svakodnevno svjedočeći raznim oblicima nasilja i ovisničkim ponašanjima, stopa nezaposlenosti je još uvijek visoka, a obrazovni rezultati nedostatni.
Jesmo li krivo odredili prioritete, imamo li dovoljnu podršku, razumijemo li kompleksnost uzroka današnjeg stanja?
Kad govorimo o Romima, pozivamo se na akcijske planove, strategije, zakone, pravilnike i to one usko vezane uz prava Roma, pritom ne uzimajući u obzir činjenicu kako jedan sustav utječe na drugi sustav.
Sve dok romska zajednica ne počne mijenjati strukturu financijskih prihoda, ponajprije na temelju intenzivnijeg zapošljavanja, za očekivati je zadržavanje visoke razine nataliteta unutar romske zajednice.
Sve javne politike do sada nisu doprinijele integraciji romske zajednice, već suprotno – omogućile su i neizravno poticale ostanak u romskim naseljima, a trenutne politike koje se provode ne daju naznake da će se smjer promijeniti.
Kako onda integrirati Rome u društvo?
-Nastavak ulaganja u infrastrukturu u romskim naseljima doprinijet će njihovoj uređenosti, ali neće doprinijeti integraciji. Integracija je stanje svijesti, a život u getu, sa specifičnim načinom života, ne može doprinijeti razvoju svijesti i težnji za integracijom. Za integraciju je potrebno stvoriti preduvjete – jačati kapacitete za uključivanje u društvo, u obrazovanje, u socijalni i zdravstveni sustav, na tržište rada, za izlazak iz romskog naselja, imajući pritom na umu i širu zajednicu. No, bez želje i motivacije Roma, kao i njihove aktivne uloge, uvažavajući vrijednosti zajednice u koju se žele integrirati, to nije moguće. Integracija je dvosmjerni proces.
Sat i pol s Davorom Božinovićem razgovarali ste iza zatvorenih vratiju. O čemu je bila riječ?
– Puno toga sam rekao, ali u naseljima u kojima žive pripadnici romske zajednice, posljednjih godina zabilježen je porast sigurnosnih izazova povezanih s nezakonitim posjedovanjem oružja, trgovinom i zlouporabom opojnih sredstava te pojavama nasilja.
Dotaknuli smo se problema ilegalne gradnje na uzurpiranom zemljištu u vlasništvu države, lokalne samouprave ili privatnom vlasništvu pri čemu se vrijedi zapitati kakva se poruka šalje kad se raznoraznim programima ulaže u infrastrukturu u nelegaliziranim naseljima
Osnovna škola je u RH obavezna. Nedovoljno se sankcioniraju roditelji koji djecu ne šalju u školu, koji ne opravdavaju izostanke, koji ne brinu o djeci. Korisnici socijalne pomoći naknadu nenamjenski troše, zbog čega imamo višečlane romske obitelji koje ovise o socijalnim naknadama, a ta se ovisnost, kao način života, prenosi na mlađe generacije.
Da ne govorimo o dovođenju raznog otpada, stvaranju divljih deponija i čestoj sanaciji mahom na teret javnog proračuna.
Iznijeli ste ministru Božinoviću i niz prijedloga kako takvo stanje prevazići.
-Da. Prijedlozi nisu novi, mi na njih ukazujemo već godinama, i sada još jednom vrlo jasno ponavljam: uključivanje romske djece u vrtićke programe od treće godine uz uvođenje obvezne dvogodišnje predškole za djecu koja nisu uključena u dobi od 3. godine; uvođenje e-platnih kartica; adekvatno sankcioniranje roditelja koji ne brinu o djeci, imenovanje posebnog skrbnika za isplatu doplatka za djecu; mogućnost ovrhe socijalnih naknada osobama koje imaju izrečene prekršajne i kaznene sankcije; jačanje školskih stručnih službi; osnivanje međuresorne radne skupine zaduženu za koordinaciju svih uključenih dionika i redovno praćenje aktivnosti, tražimo da u njemu participiraju ljudi iz Međimurja; mjere za desegregirano stanovanje; inspekcijske službe se moraju očitovati hoće li ili neće raditi svoj posao; strogo kažnjavanje stvaranja divljih deponija otpada…
Je li prihvatio bar neke od prijedloga?
-Ministar Božinović me ugodno iznenadio, potpuno razumije naše probleme i mislim da će ubzo početi njihovo rješavanje. Obećao je novi sastanak već za dva tjedna gdje bi se neke stvari trebale konkretizirati i odrediti termini kako bi se rješavale.
Skupina Iskrice iz Dječjeg vrtića „Đelekovec“ posjetila je 12. studenoga 2025. godina, Dječji vrtić „Kockavica“ u Svetoj Mariji, gdje su zajedno proveli dan ispunjen učenjem, druženjem i veseljem.
Tijekom posjeta, djeca su imala priliku upoznati se s bogatom kulturnom i povijesnom baštinom Svete Marije. Posjetili su prostorije Udruge Svetomarske čipke, jedinstvenog simbola ovoga kraja, koju su im s puno znanja i ljubavi predstavile čipkarice Magdalena Kvakan i Gordana Hunjadi. Mališani su s velikim zanimanjem promatrali postupak izrade čipke i postavljali brojna pitanja o ovom tradicijskom umijeću koje se prenosi s koljena na koljeno.
Nakon toga, djeca su sa župnikom, vlč. Mirkom Pilajem, razgledala župni dvor i crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije, a zatim i izložbu slika leptira te mnoštva biljaka župnika, koja ih je jednostavno, kao i sve, oduševila.
Druženje je nastavljeno u prostorijama Dječjeg vrtića „Kockavica“, gdje su se djeca međusobno upoznavala, igrala i zajedno stvarala nova prijateljstva. Odgojiteljice su razmijenile iskustva i primjere dobre prakse, što je dodatno obogatilo suradnju između dvaju vrtića.
Ovakvi susreti dva vrtića iz različitih županija primjer su kvalitetne suradnje i razmjene iskustava među predškolskim ustanovama, a djeci pružaju dragocjeno iskustvo učenja kroz zajedništvo, igru i prijateljstvo.
Odlaskom dugogodišnje doktorice dentalne medicine Bernarde Miser u zasluženu mirovinu, Donja Dubrava neće ostati bez svog stomatologa.
Naime, od siječnja 2026. godine ordinaciju dentalne medicine u Donjoj Dubravi preuzima dr. Ivana Najman.
Dr. Najman rodom je iz Cirkovljana, a diplomirala je na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2017. godine. Tijekom studija bila je dobitnica Rektorove nagrade, a stručno se usavršavala i u inozemstvu – kroz program Erasmus+ imala je priliku boraviti na stručnoj praksi u Austriji, gdje je u Grazu i Beču stjecala znanja na području implantoprotetike. Svoje prvo radno iskustvo stekla je u ordinaciji dr. Helge Golubić u Kotoribi, nakon čega je sedam godina radila u Stomatološkoj poliklinici Percač u Čakovcu. Tijekom tog razdoblja dr. Najman stekla je bogato iskustvo u područjima protetike, implantologije i ortodoncije.
Poziv pacijentima na upis
Kako bi i dalje ostali pacijenti ordinacije dentalne medicine u Donjoj Dubravi, potrebno je doći u ordinaciju te ispuniti izjavu o izboru doktora dentalne medicine. Pozivamo sve sadašnje i buduće pacijente da pravovremeno obave upis i tako osiguraju kontinuitet svojih stomatoloških usluga.
Ovih dana završila je rekonstrukcija Doma kulture u Svetoj Mariji. Napravljeni su gipskartonski radovi (spuštanje stropa izolacija) u jednoj prostoriji te ličilački radovi u tri prostorije i u hodniku. Također su zamijenjena rasvjetna tijela energetski učinkovitom rasvjetom, a izvedene su i termotehničke instalacije u sklopu kojih je zamijenjen stari bojler energetski učinkovitim kondenzacijskim bojlerom i postavljeni su novi ventilokonvektori u svim prostorijama na katu i u hodniku u prizemlju Doma kulture. Na sve sobe postavljena su i nova vrata.
Radove, ukupne vrijednosti 46.477,76 eura s PDV-om, napravila je tvrtka Lepen d.o.o. iz Podturna, a Općina Sveta Marija kandidirala je projekt Rekonstrukcija doma kulture u Svetoj Mariji na Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova te za isti od predmetnog ministarstva dobila 24.000 eura.
Načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek
– Realizacijom projekta unaprijeđena je javna i društvena infrastruktura, što će unaprijediti rad civilnih udruga i udruga koje djeluju u kulturi, a koje tu imaju svoje prostore. U konačnici, provedba ovog projekta pridonijet će podizanju kvalitete života stanovništva kroz pružanje većeg broja kvalitetnijih kulturnih i društvenih sadržaja – rekla je načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek.
Dodatno, pored ovoga u dvije prostorije i u hodniku su pobrušeni i polakirani podovi i zamijenjene lajsne na podovima.
Iako je Međimurje uz rijeke Muru i Dravu sve zaštićenije nasipima te se može pohvaliti pozitivnim iskustvima u borbi s prirodnim nepogodama, za takve situacije svi mi, a posebno nadležne službe, uvijek moramo biti spremni. S tim ciljem danas je kod Mlina na Muri u Žabniku održana vježba civilne zaštite „Obrana od poplava 2025.“ u sklopu projekta Safe-land. Bio je to svojevrsni nastavak radionice koju je, u ranim popodnevnim satima u Štrigovi, organizirala Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA kao dio projekta Odziv. Radi se o prekograničnim projektima koji su posvećeni povećanju sigurnosti i pravodobnoj reakciji u kriznim situacijama, osobito poplavama, u pograničnim područjima Hrvatske i Slovenije.
Sama radionica u Štrigovi održana je s ciljem razmjene iskustava projektnih partnera uključenima u upravljanje kriznim situacijama kako bi se oblikovao kvalitetan akcijski plan zajedničkog odazivanja na prirodne i druge nesreće u spomenutim prekograničnim područjima. Potom je uslijedila vježba u koju su se, prema riječima županijskog vatrogasnog zapovjednika Roberta Meglića, uključile sve hitne službe.
-Uz vatrogasce, sudjeluju i policija, HGSS, Crveni križ, Zavod za hitnu medicinsku pomoć, praktično sve žurne službe neophodne u ovakvim situacijama. Sama je vježba održana pod pretpostavkom da je naišao visoki vodni val te se zbog toga postavljaju zečji nasipi i tzv. brane vodom protiv vode, a uključen je i dron radi potrage pri spašavanju iz rijeke. Ovaj projekt provodimo sa slovenskim partnerima u sklopu Interreg programa. Pri tome je najbitnija dobra usklađenost i koordinacija kako bi učinkovito djelovali i u najzahtjevnijim kriznim situacijama, rekao je Meglić.
Alan Resman iz Međimurske županije istaknuo je da se ovi projekti provode i u suradnji s partnerima iz Italije i Crne Gore.
-Područje na kojem se nalazimo u prošlosti se pokazalo kritičnim, jer se na ovom mjestu Mura znala izlijevati sve do samog naselja. Iako je Međimurska županija, u suradnji s Hrvatskim vodama, u proteklom razdoblju uspostavila učinkovit sustav obrane od poplava kvalitetnim nasipima, uvijek moramo biti spremni na izazove pred koje nas može staviti priroda te su zbog toga ovakve vježbe kojima se podiže spremnost za takve situacije više nego dobrodošle, naglasio je Resman.
