Kao uvod u blagdansku sezonu, klizalište kod Macanovog doma u Čakovcu otvara svoja vrata u subotu, 29. studenoga 2025.
Sezona klizanja trajat će do kraja zimskih školskih praznika, odnosno do 11. siječnja 2026. godine, pod natkrivenim klizalištem. Naime, po prvi put ove godine prostor klizališta će u cijelosti biti natkriven šatorom, kako bi se osiguralo nesmetano odvijanje programa, bez obzira na vremenske uvjete.
U organizaciji Zajednice sportskih udruga Grada Čakovca, tijekom sezone klizanja kao i u sklopu Zimskih sportskih praznika održavati će se posebni sportski sadržaji za djecu i mlade.
Klizati će se moći svakoga punog sata, u terminima koji traju 45 minuta, nakon čega slijedi 15-minutna pauza za održavanje leda. Cijena pojedinačne ulaznice iznosi 5 eura, najam klizaljki 3 eura, a najam pomagala za djecu također 3 eura.
Sve informacije o cijenama, programima, terminima te pravilima i uvjetima korištenja bit će dostupne uskoro na službenim web stranicama Grada Čakovca, kao i na blagajni klizališta od dana otvorenja.
Nakon viralnih interpretacija i goleme podrške publike, Jakov napokon predstavlja pjesmu koja otkriva njegov najintimniji glazbeni izraz i najzreliji emocionalni trenutakNakon viralnih interpretacija i goleme podrške publike, Jakov napokon predstavlja pjesmu koja otkriva njegov najintimniji glazbeni izraz i najzreliji emocionalni trenutak.
Regionalna glazbena scena upravo je dobila trenutak koji će se pamtiti. Jakov Jozinović, vokal koji je u posljednjih godinu dana postao jedno od najprepoznatljivijih mladih imena na na ovim prostorima, predstavlja svoj prvi autorski singl „Polje ruža“, pjesmu koju je publika čekala s neviđenim nestrpljenjem. Nakon što su njegove interpretacije skupljale milijune pregleda i postajale viralne u tren oka, napokon dolazi ono što svi žele: Jakov u svojoj najosobnijoj, najiskrenijoj i najmoćnijoj verziji do sada.
Stvoren u suradnji s vrhunskim timom – Matijom Cvekom (tekst & glazba), te Filipom Vincekom i Markom Palametom (aranžman & produkcija) – „Polje ruža“ nosi sav emocionalni naboj, vokalnu eleganciju i glazbenu zrelost zbog kojih je Jakov u rekordnom roku postao jedno od najvećih novih imena. Ovo nije samo singl. Ovo je izjava. Početak zvuka koji će obilježiti njegovo umjetničko putovanje.
Jakov ne skriva koliko mu pjesma znači:
„Ova je pjesma za mene veliki iskorak jer prvi put dijelim nešto što je u potpunosti moje. ‘Polje ruža’ nosi emociju i iskustvo koje sam dugo čuvao. Publika me vodi od prvog dana i osjećam veliku zahvalnost — vjerujem da će osjetiti iskrenost koju smo utkali u svaki detalj.“
Singl prati vizual koji dodatno pojačava emociju pjesme. Spot, sniman u Zagrebu pod redateljskom palicom Danka Šimunovića i Pave Eleza, minimalistički je, ali izuzetno snažan. Svaki kadar, svaka boja i svaki pokret dizajnirani su da naglase ono najvažnije — priču koju Jakov prvi put iznosi do kraja, bez filtera i bez kompromisa.
Objavom prvog singla Jakov ulazi u najveće razdoblje svoje karijere do sada. U tijeku su pripreme za prvu regionalnu turneju, a nekoliko novih projekata već je na putu. Ako je „Polje ruža“ uvod, onda ono što slijedi obećava biti glazbena eksplozija.
Pjesma “Polje ruža” dostupna je na svim streaming servisima.
Ako je suditi po reakcijama, ovo je tek početak priče koju će pratiti cijela regija.
Na konferenciji za novinare u prostorijama Općine Sveta Marija u petak, 21. studenoga 2025. godine, predstavljen je veliki prekogranični projekt iz programa INTERREG Mađarska-Hrvatska 2021. – 2027. – 3. faza projekta „Two Rivers one Goal“ (Dvije rijeke, jedan cilj).
Ovaj projekt, ukupne vrijednosti 973.157,62 eura, od čega je Europski fond za regionalni razvoj osigurava čak 80 posto sredstava, napravljen je u partnerstvu Općine Donja Dubrava kao vodećeg partnera, Općine Sveta Marija, mađarskih općina uz Muru, Lokalne akcijska grupa (LAG) Mura-Drava i Europske grupacije za teritorijalnu suradnju Regija Mura (EGTS Regija Mura).
Ekipa koja stoji iza projekta Two Rivers one Goal
Projekt su predstavili Leonarda Krsinik, direktorica tvrtke Leota, koja je kandidirala projekt; predsjednik LAG-a Mura Drava Mario Moharić, predsjednik EGTS-a Regija Mura Josip Grivec, načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek i načelnik Općine Donja Dubrava Damir Vidović.
– Izuzetno smo zadovoljni što je naš natječaj prošao. Ovo je pokazatelj da se potiče razvoj turizma u cijelom Donjem Međimurju. Općina Donja Dubrava ovim projektom je kandidirala izgradnju modernog vidikovca na obali koja spaja derivacijski kanal i stari tok rijeke Drave te nabavu 10 kajaka čime će se moći uživati u ljepotama starog toka rijeke Drave te popratne opreme – rekao je Damir Vidović.
Damir Vidović
Đurđica Slamek istaknula je kako ju izrazito veseli što je ovaj projekt, koji je od iznimne važnosti ne samo za Općinu Sveta Marija već i za cijelu ovu regiju, prošao i nabrojala što sve uključuje projektna dokumentacija koju je izradila Općina Sveta Marija za ovo još 2019. godine.
– Temeljem ovog projekta na kupalištu u Svetoj Mariji, koje je i početak spusta starim tokom rijeke Drave, izgradit će se dječje igralište, dva odbojkaška igrališta, dva stola za stolni tenis, boćalište, 30-ak klupa sa stolovima i roštilj, tako da ćemo imati jedan prekrasan prostor za aktivni turizam. Naime, Općina Sveta Marija taj je prostor počela uređivati već prije desetak godina i sada smo ga dovelu u fazu da je u potpunosti spreman za realizaciju ovog projekta. Svi se veselimo projektu, a posebno naši mladi, jer će ovaj projekt omogućiti pravo, uređeno kupalište i privlačit će još više ljudi iz cijelog Međimurja, a omogućavati i pravi turistički angažman koji će moći ponuditi vođene turističke ture – rekla je Đurđica Slamek, ističući kako će turizam u Donjem Međimurju ovime dobiti zaista velik zamah.
Đurđica Slamek
– Sve se spaja. Imamo spust u Svetoj Mariji, kajake u Donjoj Dubravi, viseći most, vidikovac…
Josip Grivec je ukratko predstavio rad EGTS-a Regija Mura, osnovanog 2015. godine s ciljem povezivanja ovog dijela Međimurja i mađarskih JLS-a uz rijeku Muru, a grupaciji se pridružio i Legrad, te, ove godine i Martijanec i Varaždinske Toplice iz Varaždinske županije, te su dosad realizirali niz projekata. Spomenuo je i projekt „Heritage 2“ (Baština 2), koja uključuje čak 14 gastronomskih i kulturnih manifestacija s obje strane Mure.
Đurđica Slamek
Mario Moharić je istaknuo kako mu je, kao novom predsjedniku Odbora za suradnju s pomorskim Hrvatima Međimurske županije, posebno drago što su u ovaj projekt uključene općine na mađarskoj strani s većinskim hrvatskim stanovništvom.
– Zahvaljujući i odobrenom projektu „Heritage 2“, gdje je vodeći partner LAG Mura-Drava, imamo razloga za dvostruko slavlje i možemo biti prezadovoljni! – naglasio je Moharić, zahvalivši tvrtki Leota, koja je projekte stavila na papir i kandidirala na natječaje.
Mario Moharić
– Treća faza nastavak je kontinuiranog ulaganja u postojeću infrastrukturu i daljnji razvoj Donjeg Međimurja i prekograničnih mađarskih općina. Od 2017. godine do danas u ovu regiju, na razvoj turizma temeljenog na rijekama Muri i Dravi i promociju Donjeg Međimurja i područja Mađarske će se sveukupno uložiti oko 2,7 milijuna eura – istaknula je Leonarda Krsnik.
Podsjetimo, samo neke od dobrobiti 1. i 2. faze projekta „Two Rivers one Goal“ bili su izgradnja Etno kuće i uređenje Sportsko-rekreacijskog parka Šuderica u Goričanu, etno kućice u Donjem Vidovcu te izgradnja vidikovca s odmorištem za bicikle na kupalištu u Svetoj Mariji.
Leonarda Krsnik
Dodajmo i da će se u sklopu projekta „Two Rivers one Goal“ u Mađarskoj urediti i sadržaji na tri umjetna jezera u Totszerdahelyju s nadstrešnicom, drvenim kućicama za čamce i opremom te četiri nova plutajuća pristaništa, kao i spremište za čamce u Muraratki i obnova prosvjetiteljskog centra u Molnarima.
Međimurska županija započela je isplatu jednokratne potpore od 80 eura svim srednjoškolcima s našega područja, bez obzira pohađaju li obrazovne ustanove na Međimurju ili izvan njega. Radi o 4051 učeniku, među kojima je 3837 srednjoškolki i srednjoškolaca iz naših ustanova, a 214 ih pohađa škole izvan naše Županije.
Za ovaj novi ciklus povećanih jednokratnih potpora srednjoškolcima, u županijskom proračunu osigurano je 324.080 eura.
Međimurska županija time nastavlja niz direktnih potpora građanima iz proračuna kojima direktno utječe na kvalitetu života i, u ovom slučaju, olakšava svakodnevicu brojnim roditeljima. Paralelno s ovom podrškom, teče najveći investicijski ciklus u obrazovanju ikada, u kojem se obnovilo ili se obnavlja na desetke školskih zgrada uz gradnju sportskih dvorana matičnih škola koje takve objekte još uvijek nemaju. Cilj je u što kraćem vremenu stvoriti uvjete za jednosmjensku nastavu u svim školama kojima je Županija osnivač. Za kapitalne investicije, kvalitetnim prijavama Županija povlači europska sredstva, što u proračunu ostavlja prostor za niz potpora, poput ove, kako bi podrška Županije stigla u svaki međimurski dom.
Proteklog tjedna na području Međimurja rođeno je samo 11 beba: 7 djevojčica i 3 dječaka. Vjenčana su 2 para. Preminulo je 8 osoba!
Na traženje naših čitatelja, portal Medjimurski.hr će svakog tjedna objaviti izvješće matičnih ureda Međimurske županije o tjednim upisima rođenih, vjenčanih i umrlih u državne matice. Na podacima smo zahvalni Upravnom odjelu za Skupštinu, opću upravu i pravne poslove Međimurske županije, Odsjeku za osobna stanja građana.
MATIČNI URED ČAKOVEC ROĐENI: Heda Hajdinjak, kći Kristine i Marsela Greta Novak, kći Ivane i Filipa Dea Goricaj, kći Mateje i Davida Adrian Mehanović, sin Sare i Fadila Toma Lončarić, sin Barbare i Danijela Fiona Grmek, kći Tatjane i Tomislava Ian Jakšić, sin Barbare i Marka Kiara Baldar, kći Lane i Davida Roko Žnidar, sin Romane i Denisa Eva Hajdinjak, kći Sindy i Davida Elena Carević, kći Marine i Daria UMRLI: Zlatko Prelog r. 1960. Dražen Palfi r. 1972. Ružica Hodžić r. Novak r. 1938. Stjepan Kamenić r. 1943. Kristijan Grula r. 1989.
MATIČNI URED MURSKO SREDIŠĆE VJENČANI: Martina Karlovčec i Ivan Šegović Katarina Škvorc i Filip Horvat UMRLI: Ana Murk r. Šantek r. 1944.
MATIČNI URED PRELOG: UMRLI: Katarina Beti r. Siča r. 1938.
MATIČNI URED ŠTRIGOVA UMRLI: Stanko Cmrečnjak r. 1964.
Općina Gornji Mihaljevec objavila je da će redovnim studentima s područja Općine dodijeliti jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 150 eura, kao potporu studentima i njihovim roditeljima u troškovima obrazovanja.
Svi zainteresirani studenti koji ispunjavaju uvjete pozivaju se da dostave svoje zamolbe s pripadajućom dokumentacijom najkasnije do 25. studenoga 2025. godine.
Zahtjevi se podnose isključivo elektronički, putem sustava HRcity na ovoj poveznici.
Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec s ponosom je objavila lijepu priču o vrijednom poklonu koji je obogatio školsku folklornu skupinu. Gospođa Branka Ciglarić, baka maturanta, folklornog plesača i koreografa Vite Ciglarića, izradila je ručno heklane bijele poculice te ih darovala folklorašicama škole.
Riječ je o tradicionalnom, finom i nježnom dodatku za glavu, a svaki je primjerak jedinstven jer je Vito na svaku poculicu ručno našio cvjetiće i ružice, pretvorivši ih u male umjetničke minijature. Ovaj zajednički rad bake i unuka unio je posebnu toplinu u školski folklor te dodao vrijednost koja nadilazi samu scensku upotrebu.
Iz škole ističu kako će ove poculice nositi ne samo folklorašice današnjih generacija, već i one koje tek dolaze, a svaka će biti podsjetnik na zlatne ruke gospođe Branke i veliko srce obitelji Ciglarić.
Gimnazija zahvaljuje obitelji na lijepoj gesti koja čuva tradiciju i njeguje zajedništvo.
Ovog vikenda očekuje nas značajnija promjena vremena uz zahlađenje, praćeno u početku kišom, a potom i snijegom, koji je osim u gorju, moguć i u nizinama. Takvi vremenski uvjeti podrazumijevaju kolnik prekriven snijegom te poledicu. Upravljanje vozilima u takvim je uvjetima otežano pa se vozačima preporučuje dodatni oprez jer se tada povećava i opasnost od prometnih nesreća. Stoga, iznimno je važno iz aspekta sigurnosti cestovnog prometa da se prilikom sudjelovanja u prometu na motornim vozilima koristi propisana zimska oprema.
Zimski uvjeti na cestama i obaveza korištenja zimske opreme na vozilima od 1. studenog do 15. travnja
Sukladno članku 193. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24) zimski uvjeti podrazumijevaju kolnik prekriven snijegom ili kad je na kolniku poledica.
Za vrijeme zimskih uvjeta na cestama zabranjuje se promet motornim vozilima koja nemaju propisanu zimsku opremu i teretnim automobilima s priključnim vozilom. Vozač motornog vozila dužan je, prije uključivanja u promet, očistiti zaleđena vjetrobranska stakla i snijeg, led ili vodu na vozilu.
Podsjećamo, da je sukladno Odluci o obaveznoj uporabi zimske opreme na zimskim dionicama javnih cesta u Republici Hrvatskoj („NN“ br. 121/20, 143/23, 36/25.), propisana obaveza korištenja zimske opreme u razdoblju od 15. studenog tekuće godine do 15. travnja iduće godine. Obavezna uporaba zimske opreme odnosi se na sve vrste motornih vozila bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika, izuzev vozila oružanih snaga Republike Hrvatske.
Ako policijski službenik zatekne vozilo koje se kreće cestom na kojoj je kretanje te vrste vozila zabranjeno ili se kreće bez zimske opreme na dijelu ceste i u vrijeme kada je zimska oprema obvezna, naredit će vozaču da odmah prekine kretanje vozilom ili da vozilom nastavi kretanje na cesti na kojoj je kretanje te vrste vozila dopušteno, odnosno da upotrijebi zimsku opremu. U suprotnom, vozaču prijeti novčana kazna od 130 eura.
Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cesti („NN“ br. 85/16.; 24/17., 70/19., 60/20, 79/23 i 6/25) propisano je sljedeće:
Zimskom opremom motornih vozila kategorije M i N čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 t smatraju se zimski pneumatici (M+S, M.S., M&S ili 3PMSF) na svim kotačima ili ljetni pneumatici s najmanjom dubinom profila od 4 mm na svim kotačima i s lancima za snijeg ili uređajima namijenjenima za povećanje učinka prianjanja kotača za površinu po kojoj se motorno vozilo kreće, koji se postavljaju na pogonske kotače.
Zimskom opremom motornih vozila kategorije M i N čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 t smatraju se zimski pneumatici (M+S, M.S., M&S ili 3PMSF) na pogonskim kotačima ili lanci za snijeg ili uređaji namijenjeni za povećanje učinka prianjanja kotača za površinu po kojoj se motorno vozilo kreće, koji se postavljaju na pogonske kotače.
Zimskom opremom autobusa smatraju se zimski pneumatici (M+S, M.S., M&S ili 3PMSF) na pogonskim kotačima ili lanci za snijeg ili uređaji namijenjeni za povećanje učinka prianjanja kotača za površinu po kojoj se motorno vozilo kreće, koji se postavljaju na pogonske kotače.
Lanci za snijeg i uređaji namijenjeni za povećanje učinka prianjanja kotača za površinu po kojoj se motorno vozilo kreće iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka moraju biti tipno odobreni.
Pneumatici s čavlima ne smiju se postavljati na motorna vozila.
Vožnja s upaljenim svjetlima od 1. studenog do 31. ožujka
Podsjećamo vozače da je sukladno članku 102. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24) od 1. studenog do 31. ožujka i danju na motornim vozilima obavezno korištenje dnevnih ili kratkih svjetala.
Kod vozača motocikala i mopeda ovo pravilo vrijedi kroz cijelu godinu.
Obveza paljenja svjetala samo u razdoblju zimskog računanja vremena pravda se ekološkim razlozima (smanjenje ukupne potrošnje, a time i manja emisija CO2), dok prometni stručnjaci smatraju kako je svakako bolje imati upaljena svjetla tijekom svake vožnje, jer upaljena svjetla doprinose boljoj vidljivosti, a time i većoj sigurnosti prometa, odnosno smanjenju broja prometnih nesreća.
U čast Katarine Zrinski rođene Frankopan, hrvatske književnice i diplomatkinje, danas je obilježena 400. Obljetnica njenog rođenja koja se održala u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu. Tom prigodom Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu organizirala je predstavljanje učeničkih literarnih radova „Mladi o Katarini Zrinski“ uz nastup Kazališne družine „Štolcer“.
U obilježavanje obljetnice uključena su dva ogranka Matice hrvatske, ozaljski i čakovečki koji su prigodnim programima obilježili obljetnicu njezinoga rođenja (1625. – 1673.). Čakovec i Ozalj upravo spajaju dvije hrvatske velikaške obitelji Zrinski i Frankopani čiji su najpoznatiji sinovi Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan.
Program je započeo predstavom “Oproštaj” u izvedbi Kazališne družine “Štolcer” iz Čakovca pod vodstvom Dejana Buvača, nakon čega su predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Zoran Turk, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Ozlju Stjepan Bezjak i predsjednik Zrinske garde Čakovec Đuro Bel srdačno pozdravili sve prisutne te se zahvalili svim sudionicima na sudjelovanju.
Župan Međimurske županije Matija Posavec u svom obraćanju je istaknuo trajnu vrijednost i utjecaj ove iznimne obitelji: „Baštiniti, čuvati i s ponosom promicati našu slavnu i hrabru povijest dužnost je svakog od nas – onih koji živimo danas, onih koji su je gradili prije nas i onih koji će je nastaviti stvarati.“, poručio je župan Matija Posavec te čestitao svim mladim autorima koji su posvetili svoje radove Ani Katarini Zrinski i time njezin lik i djelo čuvaju živim.
Uslijedila su dječja izlaganja i recitacije u kojima su sudjelovali učenici Prve osnovne škole Čakovec pod mentorstvom profesorice Anite Novak. Učenici su svojim prezentacijama, plakatima, recitacijom vlastitih pjesama te pjesmama Katarine Zrinski dodatno obogatili program. Među sudionicima su bili Mila Mutvar, Lara Kovačić, Laura Smilović, Hana Slokan, Lea Janković, Kaja Drvoderić, Andro Štefulj, Leon Dokleja, David Kodba, Fran Nemec, Lorena Mlinarić, Ida Lajtman i Ivan Logožar. Poseban trenutak bio je nastup Dragutina Trstoglavca iz Zrinske garde Čakovec, koji je okupljenima pročitao oproštajno pismo „Moje drago serce“ a za kraj su posjetiteljima podijeljene šalice s likom Katarine Zrinski. Voditeljica programa bila je Anita Novak, glavna tajnica Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu.
O životu te iznimne žene u Ozlju je za vikend bilo riječi na okruglom stolu, gdje je prigodnom programu pridonijela i čakovečka kazališna družina „Štolcer“ te Družba Braća Hrvatskoga Zmaja čitanjem priča Tomislava Beronića Zmaja od Glagoljice.
Ana Katarina Zrinski bila je poznata po svojoj obrazovanosti, književnom radu i političkoj angažiranosti u doba Zrinsko-frankopanske urote. Pisala je pjesme i duhovnu literaturu, a najpoznatije joj je djelo “Putni tovaruš” (1661.), jedna od prvih tiskanih knjiga koje je napisala žena na hrvatskom jeziku. Nakon sloma urote bila je zatočena i ostatak života provela u samostanu u Grazu.
