Na ribnjaku u Gardinovcu u subotu, 27. lipnja, održano je ribolovno natjecanje KUP Općine Belica u organizaciji Športsko-ribolovnog društva Šaran Gardinovec. Natjecanje je okupilo ribolovce s područja općine Belica, koji su odmjerili svoje vještine u ugodnom sportskom ozračju.
Za naslov najboljega natjecali su se Josip Cerković, Igor Kolarić, Dino Kanižaj, Vlado Blažić, Darko Živković, Robert Lisjak, Miljenko Novosel, Ivan Lehkec, Dejan Volarić, Damir Lovrenčić i Mihael Čeh.
Nakon vaganja ulova, prvo mjesto i prijelazni pehar osvojio je Robert Lisjak, član domaćeg SRD-a Šaran, s ulovom od 3.125 grama ribe. Borba za pobjedu bila je neizvjesna do samoga kraja jer je drugoplasirani Ivan Lehkec iz SRD-a Linjak Palovec za pobjednikom zaostao svega 95 grama, završivši natjecanje s ulovom od 3.030 grama. Treće mjesto pripalo je još jednom domaćem predstavniku, Damiru Lovrenčiću, koji je ulovio 2.515 grama ribe.
Najuspješnijim natjecateljima pehare su uručili predsjednik SRD-a Šaran Stjepan Horvat i predsjednica Općinskog vijeća Općine Belica Jelena Krznar.
SRD Šaran Gardinovec danas okuplja oko 70 članova svih generacija, a upravo ovakva natjecanja potvrđuju da interes za sportski ribolov u ovom kraju ne jenjava te da društvo uspješno okuplja i povezuje ljubitelje prirode i ribolova.
Belica je u subotu bila domaćin ljubiteljima trčanja. Na 3. Utrci Općine Belica okupilo se više od 400 trkača iz Međimurja i brojnih drugih krajeva Hrvatske, čime je ova manifestacija potvrdila status najmasovnije utrke u Međimurju.
Unatoč visokim temperaturama koje su dodatno otežale nastupe, natjecatelji su pokazali iznimnu izdržljivost, a uz glasnu podršku brojnih gledatelja uspješno su svladali zahtjevne dionice ulicama Belice i njezine okolice.
Prije početka utrke sve sudionike pozdravio je načelnik Općine Belica Petar Janušić, poželjevši im puno sreće i uspješan nastup, uz poruku da izdrže zahtjevne vremenske uvjete.
Sportski dan otvorili su najmlađi natjecatelji koji su nastupili u dječjim utrkama podijeljenima po dobnim kategorijama. Njihova borbenost i veselje na cilju ponovno su izazvali brojne osmijehe i pljesak okupljenih roditelja i gledatelja.
Glavna utrka započela je u 10 sati na atletskoj stazi u Belici, a natjecatelji su mogli birati između dionica od 4,2 i 7,2 kilometra. Utrka se bodovala i za Kup Međimurja, a odlična organizacija i veliki broj volontera omogućili su da sve protekne bez poteškoća.
Na dužoj dionici od 7,2 kilometra među muškarcima slavio je Matej Lesar iz TK Međimurje Runners, drugo mjesto osvojio je Davor Breški iz AK Varaždin, a treće Danijel Katalenić.
Kod žena najbrža je bila Valentina Cirkvenčić iz TK Međimurje Runners, ispred Alenke Horvat iz AK Varaždin i Valentine Lisjak.
Na utrci od 4,2 kilometra među muškarcima prvo mjesto osvojio je Ivan Matković iz TK Međimurje Runners, drugi je bio Saša Horvat iz AK Međimurje/BK Prelog, dok je treće mjesto pripalo Petru Ružiću iz TK Međimurje Runners.
U konkurenciji žena najbrža je bila Ivana Zeljko iz AK Međimurje/BK Prelog, druga je kroz cilj prošla Gabriela Benjak iz AK Varaždin, a treća Silvija Šebrek.
Medalje najboljim natjecateljima po kategorijama uručili su načelnik Općine Belica Petar Janušić i predsjednik Trkačko-rekreacijskog kluba amatera TRKA Belica Kristijan Mihalec.
Organizatori iz TRKA Belica, uz potporu Općine Belica i brojnih volontera, ponovno su dobili brojne pohvale sudionika za besprijekornu organizaciju, sigurnost na stazi i gostoprimstvo. Posebno su istaknuti brojni volonteri koji su na visokim temperaturama brinuli o okrjepnim stanicama, usmjeravanju natjecatelja i sigurnosti svih sudionika.
Svi rezultati utrke dostupni su na mrežnoj stranici utrka.com.
Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Belica, održanoj 26. lipnja 2026. godine, najviša priznanja, Grb Općine Belica, uz Nogometni klub „Radnički“ Gardinovec povodom 80 godina djelovanja kluba, primila su i dva prijatelja: pokojni Josip Prekupec– Joža (posthumno) iz Gardinovca i Zlatko Furdi iz Belice.
Zlatko Furdi primio je Grb Općine Belica
Nagradu su primili za promicanje i unaprjeđenje sredine u kojoj su živjeli, a posebno mjesta Gardinovec i izuzetnog angažmana u Udruzi građana Gardruža Gardinovec, čiji je Josip Prekupec, suprug današnje predsjednice te udruge Marije Prekupec, bio jedan od osnivača i član sve do svoje prerane smrti 12. kolovoza 2024. godine, dok je Zlatko Furdi postao njezin član nedugo nakon osnivanja udruge i član je već 15 godina. Njihov dvojica su sa svojim suprugama zajedno bili motor ove udruge i srce i duša društvenog života i lijepo uređenog Gardinovca.
Josip i Marija Prekupec
U ime svih nagrađenih na sjednici, zahvalio je Zlatko Furdi, kojem su Grb uručili načelnik Općine Belica Petar Janušić i predsjednica Općinskog vijeća Jelena Krznar.
‘OVA NAGRADA NE PRIPADA SAMO MENI’
– Ova nagrada ne pripada samo meni, već i svakoj osobi koja je na bilo koji način uložila svoj trud za ovu zajednicu – rekao je Zlatko, koji se s velikom emocijama i suzom u oku prisjetio svog pokojnog prijatelja Josipa Prekupca – Jože, uz koje ga je vezala ova udruga i neraskidivo prijateljstvo, a istaknuo je kako mu je najveća podrška u njegovom angažmanu bila supruga Ljiljana, također članica Gardruže.
– Nadam se da će naš primjer potaknuti i druge da se uključe i odvoje bar malo svog vremena za boljitak zajednice. Hvala vam svima još jednom od srca i čestitam svima! – poručio je na dodjeli nagrada.
Zlatko i Ljiljana Furdi
ŽIVE U BELICI, ALI ŽIVE I ZA GARDINOVEC
Iako rodom iz Domašinca, a živi sa suprugom Ljiljanom (63), koja je rodom iz Gardinovca, u Belici, Zlatko (65) se zajedno sa suprugom prije 15 godina učlanio u Udrugu građana Gardruža Gradinovec te su godinama nesebično, zajedno s Josipom i Marijom Prekupec ulagali svoje vrijeme za ljepši Gardinovec. Sve je počelo uređenjem centralnog parka u Gardinovcu.
– Kažu da muž mora biti od tamo odakle mu je i supruga – rekli su. Ovaj par je dugo godina radio i živio u Švicarskoj, a prije 16 godina vratili su se u Belicu. Zlatko je radio na građevini, a Ljiljana kao kuharica. Imaju sva sina, Tomislava i Nikolu, te četvero unučadi.
VEĆ 15 LIJEPIH GODINA U UDRUZI GRAĐANA GARDRUŽA GARDINOVEC
– Ovih 15 godina u Gardruži bili su nam prekrasni. Ništa nam nije bilo teško napraviti, bila su to i lijepa druženja. Josip Prekupec i ja smo bili najbolji prijatelji i većinu instalacija, od Valanetinova do Božića, smo sami napravili, uz pomoć supruga, sve je uvijek bilo dotjerano i ukrašeno. Ova nagrada mi jako puno znači i ona je poticaj za dalje – rekao nam je Zlatko.
SJEĆANJE NA JOSIPA UZ CIJELU NJEGOVU OBITELJ
Grb Općine Belica za pokojnog Josipa Prekupca preuzeo je njegov unuk Lukas, a na svečanost su došli i njegova supruga Marija Prekupec i svi njegovi sinovi: Marijan, Marko, Ivan i Jurica, sa snahama i unucima (Lukas, Jakov, Roko i Ema).
Obitelj pokojnog Josipa Prekupca
– Zlatko i Josip radili su razne „muške“ poslove za udrugu i uređenje mjesta, dok su žene sve finiširale. Njih su dvojica bili nerazdvojni prijatelji, uvijek su bili jedan uz drugoga i jedan drugome podizali moral, odlično su se slagali i nikad se nisu svađali – rekla je Marija Prekupec i priznala da, iako je ova svečanost bila lijepa i u znaku zasluženih nagrada, sve skupa je i u znaku tuge.
PONOS, ALI I VELIKA TUGA
– Svaka zajednička aktivnost danas, bez njega, kao i ova nagrada, ujedno nam je i bolno sjećanje na to da Josipa više nema. Zajedno smo skupljali i sve predmete za Etno kuću u Gardinovcu, čistili ih, prali i veselili se otvorenju Etno kuće (koja će se otvoriti u nedjelju, 28. lipnja), a sad ostaje ponos, ali i velika tuga – rekla je Marija Prekupec, koja je na svečanoj sjednici kao predsjednica Udruge građana Gardruža Gradinovec preuzela Zahvalnicu Općine Belica za 25 godina djelovanja te udruge.
Lukas i Marija Prekupec
U nedjelju, 28. lipnja, u Gardinovcu će se nakon svete mise u 11 sati svečanom procesijom i otvorenjem Etno kuće obilježiti 25 godina Udruge građana Gardruža Gardinovec, koja predstavlja srce i dušu ovog mjesta.
Neke rane nikad neće zacijeliti, ali oni koji ostaju, nastavljaju dalje, pronalazeći novu snagu, zbog drugih i zbog zajednice. Hvala im od srca!
Četvrtaši su na nacionalnim ispitima ove godine najviše problema imali sa zadatkom pisanja iz hrvatskog, odnosno sastavljanjem izvješća od podataka sa slike. Na tom zadatku čak 37,5 posto učenika nije ostvarilo ni bod, što znači da nisu napisali dovoljan broj riječi ili su pogriješili temu, pišu s portala Srednja.hr.
Međutim prosječna točna riješenost tog zadatka bila je 50,6 posto, što je značajno bolje od prošle godine, kad je prosječna točna riješenost zadatka pisanja bila samo 26,8 posto, a 39,6 posto učenika nije ostvarilo ni bod. Prosječna točna riješenost ispitne knjižice bila je 60 posto, a ukupna prosječna točna riješenost ispita 48 posto.
Što se tiče rezultata osmih razreda prosječna riješenost ispitne knjižice bila je 61 posto, zadatka pisanja 53,6 posto, a ukupna prosječna riješenost ispita 58,4 posto. Učenici su Engleski napisali nešto bolje, ukupno u prosjeku 59 posto ispita.
Kad se uzmu u obzir rezultati državne mature, vidi se da je godinama prosječna riješenost mature iz Engleskog na obje razine bolja nego riješenost ispita iz Hrvatskog, koji se piše na jednoj razini. Tako je školske godine 2024./2025. na ljetnom roku prosječna riješenost mature iz Hrvatskog bila 53,6 posto, mature iz Engleskog na osnovnoj razini 66,4 posto, a na višoj razini 71,5 posto.
O tome da učenici sustavno nacionalne ispite i državne mature iz Engleskog pišu bolje nego iz Hrvatskog, iz portala Srednja.hr razgovarali su s profesoricom Hrvatskog i Engleskog jezika Majom Labaš Horvat. Ona trenutačno u Srednjoj školi Prelog predaje Engleski jezik, ali se Hrvatskim aktivno bavila tijekom kurikularne reforme, u kojoj je i aktivno sudjelovala.
– Tvrdnja da učenici ‘bolje znaju’ engleski nego materinski jezik česta je zabluda koja proizlazi iz površnog gledanja na postotke riješenosti. Ključ odgovora leži u značajno različitim razinama i vrstama znanja koje ovi ispiti provjeravaju, kao i u samoj prirodi ishoda unutar kurikuluma, odgovara Labaš Horvat.
Pojašnjava da Hrvatski na nacionalnim ispitima i maturi ne provjerava samo bazičnu komunikacijsku kompetenciju, već zahtjeva poznavanje teorijske gramatike, povijesti jezika, poznavanje složenih stilskih i normativnih pravila te teorije književnosti. Od učenika se na Hrvatskom traži produktivno, analitičko i kritičko mišljenje na najvišoj kognitivnoj razini.
S druge strane Engleski se ispituje kao strani jezik, prema Zajedničkom europskom te su provjere usmjerene na komunikacijsku kompetenciju. Ispiti provjeravaju funkcionalnu pismenost, odnosno razumije li učenik smisao teksta (slušanjem i čitanjem) te može li se izraziti u zadanim okvirima.
– Engleski jezik na maturi (čak i na višoj razini koja cilja na B2) ne traži od učenika povijest engleskog jezika, analizu Shakespeareovih soneta u izvorniku niti poznavanje teorijske sintakse na način na koji se to traži iz Hrvatskog jezika. Dakle, ne radi se o tome da učenici bolje vladaju engleskom gramatikom nego hrvatskom, već o tome da su zahtjevi ispita iz materinskog jezika kognitivno i akademski znatno kompleksniji, objašnjava profesorica Labaš Horvat.
Međutim činjenica je da mladi danas u slobodno vrijeme engleski praktički koriste više od hrvatskog. To ima učinak brisanja standardnih granica materinskog i stranog jezika pa se zato čini kao da su ispiti iz Hrvatskog preteški, a iz Engleskog prelaki.
– Ispiti iz Engleskog nisu nužno ‘prelaki’ sami po sebi, već su standardizirani prema europskim normama (ZEROJ) koje točno propisuju što učenik na kraju osnovne škole (A2/B1) ili srednje škole (B2 na višoj razini) mora znati. Međutim, činjenica je da naša populacija učenika profitira od fenomena implicitnog usvajanja jezika. Današnja djeca ‘žive’ engleski jezik kroz digitalno okruženje – videoigre, streaming servise, društvene mreže i algoritme. Oni u učionicu ulaze s golemim pasivnim vokabularom i izvrsnim intuitivnim osjećajem za jezik (tzv. language awareness). Kada takva generacija pristupi ispitu koji je koncipiran da provjeri bazičnu funkcionalnost, postoci su logično visoki. S druge strane, izloženost formalnom, standardnom hrvatskom jeziku u slobodno vrijeme mladih je na povijesno najnižim razinama, pa stoga standardni hrvatski jezik u kognitivnom smislu njima u nekim segmentima počinje funkcionirati gotovo kao ‘strani’ jezik koji moraju svjesno učiti, tvrdi profesorica Labaš Horvat.
Općinski sud u Čakovcu proglasio je krivim 31-godišnjeg muškarca zbog nasilja u obitelji nakon što je pod utjecajem alkohola verbalno i fizički napao svog 15-godišnjeg sina te mu potom prijetio sjekirom. Zbog incidenta, koji se dogodio početkom veljače ove godine na području Međimurja, izrečena mu je kazna zatvora od pet dana, koju je već izdržao tijekom uhićenja i zadržavanja u pritvoru. Osim toga, mora platiti i 50 eura troškova postupka, a sjekira kojom je prijetio bit će trajno oduzeta i uništena.
Prema presudi, događaj se zbio 7. veljače 2026. godine oko 14.45 sati u obiteljskoj kući. Muškarac je u trenutku incidenta imao čak 2,82 promila alkohola u organizmu. Sud je utvrdio da je tijekom svađe vikao na sina i vrijeđao ga riječima: „Ti buš mi govoril, gamad jedan!“, nakon čega ga je uhvatio za jaknu, naguravao po kući i povlačio.
Maloljetnik je uspio pobjeći iz kuće u namjeri da pozove policiju. Međutim, njegov otac potrčao je za njim, u dvorištu uzeo sjekiru s drvenom drškom te njome mahao prema dječaku, pritom ponovno vičući i vrijeđajući ga riječima: „Gamad jedan, ti buš meni za muziku govoril.“ Sud je zaključio da je takvim ponašanjem kod dječaka izazvao osjećaj straha, uznemirenosti i povrede dostojanstva, iako nije došlo do tjelesnih ozljeda.
Na sudu je muškarac odbacio optužbe. Tvrdio je da nije vrijeđao ni naguravao sina te da nije uzeo sjekiru niti njome prijetio. Ispričao je da je između njih došlo do nesporazuma jer mu je sin razbio mobitel, a potom ga, prema njegovim riječima, lažno prijavio policiji. Kazao je i da je dječak tražio novac za internet koji mu nije mogao dati te da je upravo zbog toga pozvao policiju. U svojoj obrani tvrdio je i da njegov sin ima problema s krađama po trgovinama i drugim imovinskim deliktima.
Sud, međutim, nije prihvatio takvu obranu. Ključnim je ocijenio iskaz maloljetnog sina, koji je saslušan u prisutnosti majke. Dječak je detaljno opisao kako ga je otac vrijeđao, naguravao i povlačio za jaknu te kako je, nakon što je pobjegao iz kuće, prema njemu mahao sjekirom. Ispričao je da se zbog očevog ponašanja jako prestrašio i odmah nazvao policiju. Dodao je kako se situacija nakon tog događaja smirila i da ga otac više nije napadao.
Sud je svoju odluku temeljio i na policijskoj dokumentaciji, zapisniku o alkotestiranju kojim je potvrđeno da je muškarac imao 2,82 promila alkohola u organizmu te izvješću o uhićenju. Zaključeno je da su iskaz dječaka i prikupljeni dokazi međusobno sukladni i vjerodostojni.
Tijekom postupka sud je djelomično izmijenio činjenični opis optužbe. Naime, nije dokazano da su nasilju bila prisutna ostala maloljetna djeca, pa je taj dio izostavljen iz presude. Ipak, utvrđeno je da je muškarac počinio nasilje nad sinom primjenom fizičke sile bez nanošenja tjelesnih ozljeda te psihičkim nasiljem koje je kod dječaka izazvalo strah i uznemirenost.
Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir njegove loše imovinske prilike i činjenicu da ranije nije bio kažnjavan za nasilje u obitelji, zbog čega mu je izrečena ublažena kazna zatvora od pet dana. Budući da je to vrijeme već proveo u uhićenju i zadržavanju, kazna se smatra u cijelosti izvršenom. Osim toga, sud je odlučio trajno oduzeti sjekiru korištenu tijekom incidenta kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja.
RTL Danas doznaje nove cijene goriva, koje će vrijediti od utorka, 30. lipnja.
Eurosuper će koštati 1,50 eura po litri, što predstavlja pojeftinjenje od sedam centi. Eurodizel će stajati 1,46 eura po litri, što znači da pojeftinjuje za 13 centi.
Plavi dizel plaćat ćemo 0,92 eura po litri, odnosno 14 centi jeftinije.
Cijene bi trebale vrijediti od utorka, nakon što ih Vlada na telefonskoj sjednici i službeno odredi.
Općinski sud u Čakovcu oslobodio je 61-godišnju vlasnicu psa optužbi da je bez nadzora držala svog samojeda koji je navodno pobjegao u susjedovo dvorište, kopao rupe i izazvao strah kod susjede. Sud je zaključio da tijekom postupka nije bilo dovoljno dokaza koji bi potvrdili navode iz optužnog prijedloga Policijske postaje Ivanec te je ženu oslobodio odgovornosti.
Prema optužnom prijedlogu, događaj se zbio 16. listopada 2024. godine oko 16.30 sati u na području Varaždinske županije. Policija je tvrdila da je vlasnica bez nadzora držala svog psa pasmine samojed, bijele boje, koji je pobjegao u dvorište susjede. Ondje je, prema prijavi, slobodno hodao po dvorištu, kopao grabe te kod susjede izazvao osjećaj straha. Zbog toga je protiv vlasnice pokrenut prekršajni postupak zbog navodnog kršenja Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Tijekom postupka vlasnica psa nije priznala prekršaj. Policiji je ranije izjavila da će svoju obranu iznijeti pred sudom, no na zakazana ročišta nije dolazila niti je preuzimala sudsku poštu. Sud je zato u spis uvrstio zapisnik njezina ranijeg ispitivanja u Policijskoj upravi varaždinskoj.
Ključni dio postupka odnosio se na iskaze svjedokinja. Jedna od susjeda, koja je ranije policiji prijavila događaj, tijekom rasprave izjavila je da se zbog proteka vremena više ne može sjetiti što se točno dogodilo. Rekla je da su u to vrijeme postojali problemi između susjeda zbog pasa jer i sama ima dva psa, ali nije mogla potvrditi da je upravo tog dana samojed došao u njezino dvorište. Čak ni nakon što joj je pročitan iskaz koji je ranije dala policiji nije mogla potvrditi navode iz prijave.
Sud je pokušao saslušati i drugu svjedokinju koja živi na istoj adresi, no ona se nije odazvala pozivu na raspravu. Tako je sud ostao bez ključnih iskaza koji bi mogli potvrditi tvrdnje iz optužnog prijedloga.
U obrazloženju presude sutkinja navodi da za donošenje osuđujuće odluke nije bilo dovoljno pouzdanih dokaza. Budući da se glavna svjedokinja nije mogla prisjetiti događaja, a druga nije pristupila sudu, nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi da je pas doista bio bez nadzora, da je ušao u susjedovo dvorište i svojim ponašanjem izazvao strah kod susjede.
Sud je pritom podsjetio da Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira predviđa odgovornost za osobe koje bez nadzora drže životinje koje mogu ugroziti ili povrijediti građane. Međutim, za izricanje sankcije potrebno je nedvojbeno dokazati da je prekršaj počinjen, što u ovom slučaju nije bilo moguće.
Zbog nedostatka dokaza 61-godišnja vlasnica psa oslobođena je optužbi, a troškovi postupka padaju na teret državnog proračuna. Presuda još nije pravomoćna te protiv nje pravo žalbe imaju i okrivljenica i tužiteljstvo u zakonskom roku.
U Belici se obilježavaju Dani općine. Danas, 27. lipnja, rezervirana je za niz sportskih i zabavnih sadržaja. U Gardinovcu se održava tradicionalno natjecanje u ribolovu, uz prijave od 6 sati te samo natjecanje od 8 do 12 sati. Ujutro na atletskoj stazi je krenula UTRKA Belica, pri čemu je dječja utrka počela u 9 sati, a utrka za odrasle u 10 sati.
U 14:30 sati održat će se svečana sjednica NK Radnički Gardinovec, koji obilježava 80 godina kluba, u Društvenom domu Gardinovec, nakon koje slijedi druženje na sportskom parku uz nastup grupe Allegro band. Sportski program nastavlja se u 16 sati prijateljskom utakmicom između ŽNK Zlatice Belica i ŽNK Lavice Celine, dok će u 18 sati snage odmjeriti NK Radnički i veterani NK Varaždina. U 23 sata organizirano je zajedničko praćenje utakmice Hrvatske nogometne reprezentacije.
Tijekom subotnjeg programa posjetiteljima će od 16 sati biti dostupna i Chill zona Savjeta mladih na sportskom parku NK Radnički Gardinovec, s foto kutkom, zabavnim igrama, nagradama i kvizom za mlade. Za vrijeme utrke najmlađi će moći uživati u napuhancu „Spud Budd“, koji se prvi put predstavlja u Međimurju. Za sve sudionike i posjetitelje osiguran je besplatan gulaš.
Provjerite što nam je sve rekao načelnik Petar Janušić.
N1 donosi vremenski prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Utjecaj toplinskog vala ne slabi te će u iduća dva dana temperatura zraka još porasti za stupanj do dva te je mjestimice u Slavoniji i Baranji i u Dalmatinskoj zagori moguća maksimalna temperatura od 40 stupnjeva.
Promjena vremena, prolaz hladne fronte uz pad temperature zraka, mahovite udare vjetra i jake grmljavinske pljuskove očekujemo u prvim danima srpnja, tako da bi od sredine idućeg tjedna vrijeme bilo vrlo promjenljivo s povremenim jakim grmljavinskim pljuskovima i nižim temperaturama zraka.
Danas sunčano toplo i vruće. Maksimalne dnevne temperature zraka u meteorološkom zaklonu na 2 metra visine od tla od 32 do 37 stupnjeva.
Na Jadranu će maestral donositi osvježenje, a u unutrašnjosti će puhati slab zapadnjak. Temperatura mora od 23 do 27, ultravioletni indeks vrlo visok.
Temperature zraka i sutra u porastu, jutarnje u unutrašnjosti oko 20, a na Jadranu od 25 do 30 uz slabu fensku buru.
Tijekom dana u unutrašnjosti slab razvoj dnevne orografske naoblake.
Meteoalarm DHMZ-a upozorava na vrlo vruće vrijeme u cijeloj zemlji stoga izbjegavajte aktivnosti na otvorenom u podnevnim satima.
Što kada bi svaki euro iz javnog proračuna mogao učiniti više od same kupnje proizvoda ili usluge? Što kada bi istovremeno mogao stvarati radna mjesta, jačati lokalnu zajednicu i pružati prilike ljudima koji se nalaze na marginama tržišta rada?
U Općini Mala Subotica upravo je to pitanje postalo polazište za jednu naizgled jednostavnu, ali značajnu promjenu. Kroz projekt Danube4SEecosystem (sufinanciran sredstvima Programa dunavske regije) općina je sudjelovala u pilot-aktivnosti koja je pokazala kako javna nabava može postati alat za stvaranje pozitivnih društvenih promjena.
Pilot je bio usmjeren na nabavu sitnog inventara i radne odjeće – majica, hudica, kapa i zastava. Iza tog naizgled uobičajenog postupka stajala je jedna inovativna ideja da se javna sredstva ne vrednuju isključivo prema cijeni, nego i prema vrijednosti koju stvaraju za zajednicu.
Kako bi tu ideju pretvorila u praksu, Općina je u postupak nabave uključila društvene kriterije. Dodatni bodovi dodjeljivali su se ponuditeljima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom i druge teže zapošljive skupine. Kao najpovoljniji ponuditelj odabrana je Socijalna zadrugaHumana Nova, društveno poduzeće iz Čakovca poznato po proizvodnji kvalitetnih tekstilnih proizvoda te zapošljavanju i osnaživanju osoba iz ranjivih društvenih skupina.
Za Mirjanu Sečan, višu stručnu suradnicu za imovinsko-pravne poslove u Općini Mala Subotica i osobu koja je vodila postupak nabave, ovo je iskustvo promijenilo način na koji promatra javnu nabavu.
„Najveća promjena nije bila u samom postupku, nego u perspektivi. Naučili smo da vrijednost nabave ne ovisi samo o cijeni kupljene robe, radova ili usluga, nego i o vrijednosti koju takva nabava stvara za društvo u cjelini“, ističe Sečan.
Upravo se ta promjena perspektive pokazala kao jedna od najvažnijih vrijednosti cijelog procesa.
Prije pokretanja nabave zaposlenici Općine surađivali su sa stručnjacima iz Javne ustanove za razvoj Međimurske županijeREDEA i ACT Grupe te se upoznali s mogućnostima koje društveno odgovorna javna nabava već danas nudi unutar postojećeg zakonodavnog okvira. Ono što su pritom otkrili bilo je ohrabrujuće – društveni učinak moguće je ostvariti bez složenih procedura i bez značajnog povećanja administrativnog opterećenja.
„Često se misli da je to nešto komplicirano i teško provedivo. Međutim, kada upoznate svoju zajednicu i prepoznate izazove koje želite rješavati, sam postupak nije puno drugačiji od uobičajenog. Potrebno je samo zastati i promisliti na drugačiji način“, objašnjava Sečan.
To „drugačije razmišljanje“ započinje upoznavanjem vlastite sredine. Istraživanje tržišta više nije usmjereno isključivo na pronalazak najniže cijene, nego i na pitanja tko proizvodi određeni proizvod, na koji način ga proizvodi i kakav učinak ta kupnja ima izvan samog ugovora.
Humana Nova pokazala se kao izvrstan primjer takvog pristupa. Kao društveno poduzeće koje zapošljava osobe iz ranjivih i marginaliziranih skupina, dokazala je da društvena vrijednost i kvaliteta proizvoda mogu ići ruku pod ruku. Tijekom cijelog procesa proizvodnje komunikacija između dobavljača i Općine bila je otvorena i partnerska, a konačni rezultat zadovoljio je sve uključene strane.
Iskustvo je ostavilo trajan trag i u samoj Općini.
