U ponedjeljak, 29. lipnja 2026., u holu OŠ Orehovica održana je završna svečanost učenika osmih razreda i svečana podjela svjedodžbi. Bio je to emotivan dan ispunjen ponosom i radošću, ali i pokojom suzom zbog rastanka s jednim bezbrižnim životnim poglavljem.
Svečanost je započela prigodnim programom koji su učenici pripremili sa svojim razrednicama Barbarom Sakač Novak i Jasminkom Dodlek. Poseban pečat svečanosti dalo je zajedničko prisjećanje na školske dane. Kroz prezentacije i govore učenici i učitelji osvrnuli su se na brojne šaljive anegdote koje su obilježile protekle četiri godine.
Vrhunac svečanosti bila je podjela svjedodžbi. Razrednice su ponosno uručile svjedodžbu svakom učeniku uz čestitke i stisak ruke. Posebno su pohvaljeni i nagrađeni učenici koji su svih osam godina završili s odličnim uspjehom.
Predstavnici osmaša uručili su prigodne poklone te zahvalili svojim učiteljima, razrednicama, ravnatelju i djelatnicama stručne službe škole na strpljenju, trudu i prenesenom znanju. Obraćajući se učenicima i roditeljima, razrednice su dojučerašnjim učenicima uputile tople riječi podrške za budućnost te im zahvalile na svim lijepim zajednički provedenim trenucima, a roditeljima na pruženoj podršci.
Posebno emotivan bio je govor predstavnice roditelja, gospođe Nadice Plaftak, upućen razrednici 8.b razreda. Njezine tople i birane riječi, prepune iskrene zahvalnosti za sav trud, strpljenje, podršku i ljubav koju je razrednica nesebično pružala djeci tijekom njihova odrastanja, ganule su sve prisutne i izmamile suze na mnoga lica.
Svečanost je završila prigodnim govorom ravnatelja škole, koji je učenicima uputio lijepe riječi podrške i ohrabrenja za budućnost.
Nakon službenog dijela uslijedilo je opušteno druženje učitelja, učenika i roditelja. Uz prefine kolače i osvježavajuća pića, prisutni su proveli ugodne trenutke u razgovoru i prepričavanju starih uspomena. Bila je to savršena prilika za zajednički oproštaj u neformalnom i veselom tonu prije odlaska na ljetne praznike.
Na kraju, osmašima Osnovne škole Orehovica upućena je poruka:
„Dragi osmaši, želimo vam da u srednje škole zakoračite hrabro i znatiželjno. Vrata naše škole uvijek su vam otvorena, a mi vam od srca želimo puno uspjeha i sreće na vašem novom životnom putu!“
Općinski sud u Čakovcu proglasio je krivima roditelje petero djece jer nisu osigurali da njihov sin redovito pohađa osnovnu školu i izvršava školske obveze. Riječ je o učeniku šestog razreda jedne osnovne škole na području Međimurske županije, a sud je roditeljima, uzimajući u obzir njihove životne i financijske okolnosti, umjesto novčane kazne izrekao opomenu.
Postupak je pokrenut nakon što je Međimurska županija, odnosno Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport, izdala obavezni prekršajni nalog. Roditelji su na njega uložili prigovor pa je Općinski sud u Čakovcu proveo žurni postupak. Na kraju su oboje proglašeni krivima jer, kao roditelji učenika šestog razreda, nisu dovoljno brinuli o njegovu redovitom pohađanju obveznog dijela nastavnog programa i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada.
Majka je pred sudom u cijelosti priznala navode koji su joj stavljeni na teret, ali je detaljno opisala probleme s kojima se obitelj suočava. Ispričala je da ima petero djece te da njezina dva najstarija sina imaju problema s odlaskom u školu. Zbog ponašanja povezanog s izostancima s nastave bili su, prema njezinim riječima, i na opservaciji u Karlovcu.
Jedan od sinova nakon povratka ponovno je krenuo u školu, no ubrzo je opet prestao redovito pohađati nastavu. Majka je navela da bi oba sina od jeseni trebala nastaviti obrazovanje u pučkom učilištu, gdje se jedan razred može završiti u nekoliko mjeseci. Smatra da su ona i partner pokušavali utjecati na sinove, ali da je problemu pridonijelo loše društvo u naselju, čiji članovi također nisu redovito išli u školu. Kao mogući razlog spomenula je i to da je redovni školski program njezinim sinovima možda bio prezahtjevan.
U slučaj je uključen i Hrvatski zavod za socijalni rad. Obitelj je, prema navodima iz presude, bila pod nadzorom izvršavanja roditeljske skrbi do početka kolovoza 2026. godine. Majka je naglasila da je redovito odlazila na sastanke, tražila pomoć nadležnih službi i pokušavala pronaći rješenje. Kazala je kako se ne smatra neodgovornom majkom te da je, unatoč njezinim naporima, sin ipak zapustio školovanje.
I otac je priznao prekršaj. Sudu je rekao da su on i partnerica učinili sve što su mogli kako bi njihov sin pohađao školu. Kao razloge problema naveo je pubertet i loše društvo u koje je dječak upao. Potvrdio je da bi sin na jesen trebao krenuti u pučko učilište. Zanimljivo, i sam otac ondje nastavlja vlastito obrazovanje te je nedavno završio sedmi razred osnovne škole.
Sud je pregledao prijavu škole o neopravdanim izostancima, dokumentaciju Hrvatskog zavoda za socijalni rad i ostale dokaze te zaključio da su roditelji prekršili zakonsku obvezu brige o redovitom školovanju djeteta. Za takav je prekršaj propisana novčana kazna od 60 do 660 eura.
Ipak, sud je odlučio da novčana kazna u ovom slučaju nije potrebna. Kao olakotne okolnosti uzeo je činjenicu da roditelji ranije nisu kažnjavani za istovrsni prekršaj, da brinu o petero djece te da su oboje nezaposleni i žive od socijalne pomoći i dječjeg doplatka. Otegotnih okolnosti nije bilo, pa je svakome izrečena opomena. Zbog slabog imovinskog stanja oslobođeni su i plaćanja troškova postupka, a protiv presude žalba nije dopuštena.
24.07.2009., Cakovec, Hrvatska - Zalijevanje cvijeca u cakoveckom perivoju Zrinskih. Voda koja izgleda kao ljetni pljusak nad gradom pravi je melem za oko svakog prolaznika, a ove vruce dane cini malo svjezijima."nPhoto: Vjeran Zganec-Rogulja/Vecernji list
Petak je počeo suho i svježije, osobito u unutrašnjosti zemlje, gdje je noć bila primjetno svježija nego prethodnih nekoliko, piše N1.
Na Jadranu puše umjerena, ponegdje i pojačana bura, uz minimalnu temperaturu između 22 i 27 Celzijevih stupnjeva. U nastavku dana vrijeme će biti uglavnom suho i pretežno sunčano. Mjestimice može biti umjerene naoblake, a poslijepodne u dijelu središnje Hrvatske i u Konavlima postoji mala mogućnost kratkotrajnog slabog pljuska.
Vjetar će na kopnu biti slab do umjeren, sjevernih smjerova, a duž obale će i tijekom dana puhati umjerena, mjestimice i jaka bura, koja prema večeri ponegdje može imati i olujne udare. Najviša dnevna temperatura bit će od 26 do 30 °C, a na Jadranu većinom između 30 i 33 Celzijeva stupnja.
I za vikend prognozira se većinom suho i pretežno sunčano vrijeme. Mjestimice može biti umjerene naoblake, uglavnom na sjeveru unutrašnjosti, gdje u nedjelju poslijepodne postoji mogućnost kratkotrajnog pljuska. Vjetar će na kopnu biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, a u nedjelju prolazno i jugozapadni.
Na Jadranu će puhati umjerena, na udare mjestimice i jaka bura. Noći će biti ugodno svježe, osobito u unutrašnjosti, gdje će se minimalna temperatura kretati između 13 i 18 °C, a na moru od 19 do 24 °C. Najviša dnevna temperatura bit će između 25 i 30 °C, a duž obale i na otocima za koji stupanj viša.
Početak sljedećeg tjedna donosi slične temperature pa zasad nema naznaka novog toplinskog vala, iako će se na Jadranu temperatura i dalje zadržavati nekoliko stupnjeva iznad 30 °C. Ponovno raste mogućnost lokalnih pljuskova, osobito na kopnu prema sredini tjedna.
Župan Međimurske županije Matija Posavec, jučer, 2. srpnja, je posjetio Socijalnu zadrugu Humana Nova, jedno od najpoznatijih društvenih poduzeća u Hrvatskoj koje već 15 godina uspješno spaja socijalnu inkluziju, zaštitu okoliša i održivo gospodarstvo.
Humana Nova danas zapošljava 62 osobe, od kojih je 38 osoba s invaliditetom, te je tijekom godina postala primjer uspješne radne integracije osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih skupina. Kroz stvaranje uključivog radnog okruženja i pružanje podrške osobama koje se suočavaju s različitim životnim izazovima, značajno doprinosi kvaliteti života u lokalnoj zajednici.
Upravitelj Humane Nove Ivan Božić predstavio je županu planove za daljnji razvoj zadruge. U proljeće iduće godine planirano je otvorenje novog prostora u kojem će biti objedinjene aktivnosti vezane uz gospodarenje tekstilnim otpadom. Novi objekt omogućit će izdvajanje djelatnosti gospodarenja otpadom u zaseban centar sa sortirnicom te završnom obradom tekstila. Planirana je proizvodnja filca, industrijskih krpa te razvoj pogona koji će iz tekstilnog otpada proizvoditi energiju, odnosno plin ili električnu energiju. Time će Humana Nova dodatno zaokružiti cjelovit sustav zbrinjavanja tekstila, koji predstavlja jedan od najvećih ekoloških izazova u Hrvatskoj i Europi.
Božić je najavio i kako će sredinom listopada u Zagrebu Humana Nova organizirati međunarodnu konferenciju posvećenu problematici tekstilnog otpada i kružnog gospodarstva na europskoj razini.
Humana Nova posljednjih je godina postala i važan partner brojnih poznatih glazbenih izvođača. Između ostalog sudjeluje u izradi tekstilnih artikala za Dubiozu Kolektiv, Let 3 i Baby Lasagnu, dok se kompletna internetska trgovina Dubioze Kolektiv logistički vodi upravo iz Čakovca.
Govoreći o poslovanju zadruge, Božić je naglasio kako je riječ o neprofitnom poduzeću koje svu ostvarenu dobit ulaže u razvoj poslovanja i otvaranje novih radnih mjesta. „Sav višak prihoda reinvestiramo u razvoj, no unatoč tome na kraju godine plaćamo porez na dobit od 18 posto. Smatramo da bi za društvena poduzeća koja ostvarenu dobit u cijelosti ulažu natrag u poslovanje trebalo pronaći drugačiji model,“ istaknuo je.
Jedan od problema predstavlja i činjenica da društveno korisna poduzeća posluju pod jednakim poreznim opterećenjem kao i komercijalni subjekti, uključujući stopu PDV-a od 25 posto, što otežava zapošljavanje većeg broja osoba iz ranjivih skupina.
Božić je pritom pohvalio suradnju s Međimurskom županijom te njezinim razvojnim institucijama REDEA-om i Tehnološko-inovacijskim centrom Međimurje, koje Humanu Novu kontinuirano prate u razvoju projekata.
Istaknuo je i kako je kroz programe osposobljavanja Humane Nove prošlo 19 osoba koje su nakon stjecanja radnog iskustva pronašle zaposlenje kod drugih poslodavaca, često na bolje plaćenim radnim mjestima. „Mnogi su nam došli bez samopouzdanja i bez radnog iskustva, a danas uspješno rade i grade svoje karijere. Upravo je to najveća vrijednost našeg rada,“ naglasio je.
Da je društveno odgovorno poslovanje moguće povezati s uspješnim gospodarstvom potvrđuje i suradnja s velikim međunarodnim kompanijama. Tako je prije mjesec dana Humanu Novu posjetilo oko 150 zaposlenika tvrtke L’Oréal u sklopu globalne volonterske akcije Citizen Day, tijekom koje su sudjelovali u sortiranju, rezanju, pakiranju i drugim proizvodnim aktivnostima.
Dugogodišnja je i suradnja s IKEA-om. Humana Nova ispred IKEA trgovine u Zagrebu održava pet kontejnera za prikupljanje tekstila, izrađuje pojedine proizvode za švedsku kompaniju te sudjeluje u uređenju izložbenih prostora, dok IKEA financira dvije bruto plaće zaposlenika Humane Nove.
Župan Matija Posavec istaknuo je kako je Humana Nova jedan od najboljih primjera socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj. „Već 15 godina pokazujete da se na vrlo konkretan i održiv način može spojiti gospodarstvo s društvenom odgovornošću i zaštitom okoliša. Riječ je o dugoročnom i stabilnom modelu koji iz godine u godinu potvrđuje svoju vrijednost u praksi,“ kazao je župan te izrazio ponos što se takav primjer razvija upravo u Međimurju, jer Humana Nova već godinama pokazuje da se može istovremeno biti i uspješan gospodarski subjekt i snažan društveni akter – od zapošljavanja osoba s invaliditetom do razvoja kružnog gospodarstva koje je prepoznato i izvan Hrvatske.
Međimurska županija i dalje će biti snažan partner projektima koji otvaraju nova radna mjesta, jačaju socijalnu uključenost i doprinose održivom razvoju, jer upravo takvi projekti dugoročno donose pozitivne promjene – „Jer to je smjer u kojem trebamo ići kao društvo,“ poručio je župan.
Podsjetimo, Humana Nova tijekom svog djelovanja primila je niz domaćih i međunarodnih priznanja, među kojima su titula “Ponos Hrvatske”, uvrštenje među 15 najboljih europskih poduzeća za radnu integraciju prema ENSIE mreži, nagrade Climate Champion of Southeast Europe i Innovation Award Winner te posebno priznanje neovisnog europskog žirija za inovativan poslovni model. Dobitnik je i najvišeg priznanja Međimurske županije – Nagrade “Zrinski” za izniman doprinos gospodarenju tekstilnim otpadom, zaštiti okoliša i zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Jeste li se ikada zapitali kako je započela priča Slastičarnice SHOCK u Čakovcu? Vlasnik slastičarnice na njihovoj je Facebook stranici podijelio emotivnu priču o njezinim počecima, teškim vremenima, ljudskoj dobroti i čovjeku koji nije odustao:
“Godine 1950. moj otac, Hasani Sefedin, stigao je u Međimurje. Putovao je vlakom prema Kotoribi, ali zbog tadašnje pogranične zone prema Mađarskoj tadašnja milicija mu nije dopustila nastavak puta. Morao je sići s vlaka u Maloj Subotici, i tu je njegov život krenuo potpuno novim smjerom.
U tom trenutku nije znao gdje ide ni što ga čeka. Ostao je u nepoznatom mjestu, bez doma i bez ikoga svoga. Prve dane, a i duže vrijeme, spavao je u željezničkoj čekaonici.
U tim najtežim trenucima pružio mu je ruku gospodin Mandi, vlasnik gostionice koja se nalazila preko željezničke pruge. Sa svojom obitelji primio ga je, dao mu hranu, smještaj i priliku da ponovno stane na noge. Ta ljudska dobrota ostala je duboko zapisana u našoj obitelji.
Nakon toga, uz pomoć gospodina Mandija i mještana Male Subotice, moj je otac počeo polako graditi svoj život. Ljudi iz mjesta pomagali su mu, prihvatili ga i omogućili da pokrene mali kiosk, koji je bio prvi korak prema slastičarstvu.
U to vrijeme sladoled se radio potpuno drugačije nego danas. Nije bilo strojeva na struju ni kompresora, nego se stroj za sladoled morao ručno okretati rukom, a cijeli proces trajao je satima.
Zato je moj otac usred noći odlazio iz Male Subotice prema Čakovcu, do tadašnje Vajde, gdje je preuzimao velike blokove leda teške i do 25 kilograma. Led je nosio pješice, hodajući po željezničkoj pruzi kao najkraćim putem između Male Subotice i Čakovca, a zatim bi se istim putem vraćao natrag u Malu Suboticu prije izlaska sunca kako se led ne bi otopio.
Kada bi stigao, led bi stavljao oko stroja, a zatim satima ručno okretao mašinu za sladoled kako bi se on uopće mogao napraviti. Svaki sladoled bio je rezultat teškog rada, upornosti i velike ljubavi prema poslu.
U jednom razdoblju radio je kako bi prehranio obitelj koja je ostala u Makedoniji – majku, suprugu i dijete. Od prve zarade kupovao je kruh u Maloj Subotici, pakirao ga i slao poštom vlakom u Makedoniju. Pošta je putovala i do petnaest dana. Kada bi kruh stigao, bio je tvrd, pa su ga kod kuće omekšavali iznad pare kako bi ga mogli jesti.
Iz tog skromnog početka, uz pomoć dobrih ljudi i vlastiti rad, nastala je priča koja traje i danas. Slastičarnica SHOCK nije nastala slučajno. Nastala je iz rada, upornosti, ljudske dobrote i jednog malog čovjeka koji nije odustao. Ovo je tek prva priča iz naše obiteljske povijesti. U sljedećim objavama podijelit ćemo još uspomena koje nam je ostavio naš otac, Hasani Sefedin.”
02.07.2026., Toronto stadion, Toronto, Kanada - FIFA Svjetsko prvenstvo 2026., sesnaestina finala, Portugal - Hrvatska. Zlatko Dalic Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL SP 2026.
Hrvatska nogometna reprezentacija u 16-ini finala Svjetskog prvenstva izgubila je od Portugala u Torontu sa 1-2 (0-0), piše Sportklub.
Hrvatska je povela golom Ivana Perišića u 53. minuti, poravnao je Cristiano Ronaldo u 68. minuti iz kaznenog udarca, da bi pobjedu Portugalu osigurao Goncalo Ramos u četvrtoj minuti sudačke nadoknade.
Nakon utakmice, pred novinare je stao izbornik Zlatko Dalić:
“Prvo čestitam Portugalu i želim im svu sreću u nastavku. Plan za prvo poluvrijeme bio je sačuvati gol, ali blok nije trebao stajati toliko nisko. Uspjeli smo se obraniti i nismo primili pogodak. U drugom dijelu smo zaista okrenuli utakmicu na našu stranu, stvorili dosta prilika i na kraju nismo zaslužili ovakav rezultat. Mogu samo čestitati dečkima, ali eto, u prethodna dva navrata imali smo u nekim trenucima sreće”. zaključio je.
Izbornik nije bio zadovoljan suđenjem:
“Suđenje je bilo jako loše. Niti jedan prekršaj, niti jedan prekid za nas. Loše suđenje, ali Hrvatska je izgubila i nemamo pravo puno komentirati. Žao mi je.”
Progovorio je o svojoj budućnosti te dao naslutiti kako se oprašta od reprezentacije:
“Nestvarno je sve ovo što smo napravili, imamo uspjehe za pamćenje. Bilo je predivnih trenutaka, ali mislim da je stigao kraj jedne ere. Vrijeme je za nove početke. Mali su dvaput napravili čudo, sada nisu smjeli.”
U sklopu obilježavanja Dana Općine Mala Subotica održana je svečana sjednica Općinskog vijeća, a posebno emotivan trenutak izazvala je dodjela Zahvalnice Općine Slavici i Antunu Perenc. Njihov dugogodišnji doprinos društvenom životu općine nagrađen je snažnim pljeskom okupljenih, koji su im na taj način iskazali zahvalnost i poštovanje.
Slavica i Antun Perenc već desetljećima ostavljaju trag kroz svoje djelovanje, a njihova životna priča istaknuta je kao primjer ustrajnosti, rada i međusobne podrške. Antun Perenc je tijekom radnog vijeka, kao zidar po struci, radio u Institutu za ispitivanje materijala u Sloveniji te poslove obavljao na različitim lokacijama diljem svijeta – od Libije i Indonezije do Italije i Poljske. Dok je on bio na terenu, Slavica Perenc nosila je najveći dio obiteljskih obveza, vodeći kućanstvo, brinući o djeci, poljoprivredi te o obitelji njegova roditeljskog doma.
Njihov zajednički život traje već 56 godina, a danas imaju dvije kćeri, dva unuka i tri praunuka. Nakon dolaska u mirovinu ostali su aktivni u Maloj Subotici, gdje i dalje sudjeluju u društvenim aktivnostima.
Posebno je istaknuto njihovo dugogodišnje djelovanje u Udruzi „Sport za sve“ te Udruzi umirovljenika, gdje su sudjelovali u brojnim aktivnostima, natjecanjima i druženjima. Slavica Perenc i danas je aktivna članica, a brojna priznanja i medalje koje čuvaju svjedoče o njihovoj trajnoj uključenosti.
Jedan od najvrjednijih doprinosa zajednici njihova je gotovo četrdesetogodišnje briga o pilu sv. Florijana u Maloj Subotici. Riječ je o prostoru koji su brižno uređuju, sve od sadnje cvijeća i uređenja travnjaka do potrebnih radova te pripreme za vjerske procesije i blagdane. Njihova predanost uključuje svakodnevni rad, zalijevanje i brigu o svakom detalju.
U obrazloženju nagrade naglašeno je kako Slavica i Antun Perenc predstavljaju primjer da se najveći doprinos ne mjeri velikim gestama, već dugogodišnjom ustrajnošću, volonterskim radom i spremnošću da se čuva ono što ima vrijednost za širu zajednicu. Njihov rad i životna priča ostaju prepoznatljiv simbol predanosti, obitelji i zajedništva u Maloj Subotici.
Svečanom sjednicom Općinskog vijeća, održanom 2. srpnja u Domu kulture, Općina Mala Subotica obilježila je svoj dan, na datum kada je davne 1334. godine utemeljena župa u Maloj Subotici. Uz bogat kulturno-umjetnički program, dodjelu javnih priznanja i okupljanje brojnih uzvanika iz političkog i društvenog života Međimurja, svečanost je bila prilika za predstavljanje najvažnijih realiziranih i budućih projekata koji će obilježiti razvoj općine.
Svečanoj sjednici nazočili sužupan Međimurske županije Matija Posavec, saborski zastupnici Boška Ban i Ivica Baksa, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i Vlade RH te gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, zamjenik župana Mario Medved, zamjenik župana iz redova romske nacionalne manjine Elvis Kralj, zamjenik predsjednika Županijske skupštine Igor Ivković, gradonačelnica Čakovec Ljerka Cividini, gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, zamjenik načelnika Općine Mala Subotica iz redova romske nacionalne manjine Mario Novak, župnik Tomislav Kos, općinski vijećnici, načelnici međimurskih općina, predstavnici udruga, javnih ustanova i brojni mještani.
Program je otvoren svečanom izvedbom hrvatske himne Skupine KUU Zvon pod ravnanjem Antonije Jurinec.
Šegović: ‘Pred nama su projekti koji će promijeniti izgled općine’
Okupljene je prvi pozdravio predsjednik Općinskog vijeća Josip Šegović, zahvalivši svim gostima na dolasku te istaknuvši kako velik broj uzvanika potvrđuje kvalitetnu suradnju koju Općina njeguje sa susjednim jedinicama lokalne samouprave, Međimurskom županijom i državnim institucijama.
Podsjetio je kako je u proteklih godinu dana Općinsko vijeće kontinuirano radilo na donošenju odluka kojima se nastoje zadovoljiti potrebe svih stanovnika, od najmlađih do najstarijih.
Posebno je naglasio ulaganja u predškolski odgoj i obrazovanje, podsjetivši da je dječji vrtić već nekoliko puta dograđivan, a da je sljedeći veliki cilj dogradnja Osnovna škola Tomaša Goričanca zbog uvođenja jednosmjenske nastave.
Govoreći o budućim investicijama, izdvojio je projekt aglomeracije, odnosno izgradnje kanalizacijskog sustava, koji stanovnici općine očekuju već dugi niz godina, kao i nastavak razvoja gospodarske zone te potpore učenicima i studentima kroz stipendije. Naglasio je da Općina posebnu brigu vodi i o socijalno najugroženijim mještanima.
Na kraju je pozvao građane da se uključe u višednevni program obilježavanja Dana Općine te čestitao ovogodišnjim dobitnicima javnih priznanja.
‘Naš je cilj stvoriti osjećaj mira i sigurnosti’
Načelnik Valentino Škvorc predstavio je najvažnije projekte realizirane tijekom protekle godine te planove za naredno razdoblje.
Istaknuo je završetak dogradnje modernih svlačionica u sportskom parku u Palovcu, završetak produžetka Obrtničke ulice do kraja godine, koja će povezati državnu cestu sa Zonom poduzetništva i rasteretiti promet kroz središte Male Subotice, kao i završnu fazu rekonstrukcije glavnog terena NK Spartak.
Među budućim projektima posebno je izdvojio dogradnju Osnovne škole Tomaša Goričanca, početak radova na aglomeraciji Podbrest – Podturen te izgradnju novog vatrogasnog doma u Držimurcu-Strelcu.
Zahvalio je svojim suradnicima, djelatnicima Općine, poslovnim partnerima, Međimurskoj županiji i resornim ministarstvima na podršci u realizaciji projekata, istaknuvši kako će se suradnja posebno očitovati kroz gradnju školskih dvorana i postavljanje novih kućišta za kamere za mjerenje brzine radi povećanja sigurnosti u prometu.
U emotivnom dijelu govora načelnik je naglasio da razvoj općine ne čine samo brojke i investicije.
– Ono čemu težimo iz projekta u projekt jest stvoriti osjećaj mira i sigurnosti. Voditi ovu općinu za mene znači služiti ljudima, održati svoju riječ i zajedničko dobro staviti ispred vlastitog interesa – poručio je.
Posebno je istaknuo važnost obitelji, braka, vjere i tradicije kao temelja razvoja zajednice.
– Snažne obitelji nisu samo privatna stvar pojedinca, nego temelj snažne općine, županije i domovine. Budućnost se ne gradi samo odlukama koje donosimo u vijećnici, nego i vrijednostima koje živimo za obiteljskim stolom – rekao je Škvorc.
Govorio je i o ulozi politike, poručivši da političari moraju biti u službi građana, a ne vlastitih interesa, podsjetivši pritom na biblijsku poruku: ‘Kome je mnogo dano, od njega se mnogo i traži.’
Na kraju govora zahvalio je svojoj obitelji, posebno supruzi, na podršci i razumijevanju tijekom obnašanja načelničke dužnosti te svim mještanima čestitao Dan Općine.
Škola vrijedna devet milijuna eura uskoro kreće u realizaciju
Župan Matija Posavec čestitao je Dan Općine, istaknuvši kako velik odaziv predstavnika gradova, općina, Županije i države najbolje potvrđuje kvalitetu suradnje u Međimurju.
Naglasio je kako politika mora biti u službi građana i razvoja zajednice.
– U politici moraš biti svoj, vjeran ljudima koji su ti dali povjerenje i služiti interesima zajednice, a ne političkim strankama ili centrima moći – rekao je Posavec.
Najavio je kako je najveći projekt za Malu Suboticu upravo dogradnja osnovne škole.
– Nakon rješavanja imovinsko-pravnih pitanja očekujemo građevinsku dozvolu, a potom i potpisivanje ugovora s izvođačem. Vrijednost projekta iznosi oko devet milijuna eura, od čega je osam milijuna osigurano iz europskih fondova, dok će ostatak financirati Županija. Dodatno ćemo uložiti i u uređenje okoliša, parkirališta te povezivanje stare i nove školske zgrade – istaknuo je.
Dodao je kako će Mala Subotica za godinu i pol dobiti jednu od najsuvremenijih osnovnih škola u Međimurju, dok će istodobno biti kandidirana i obnova Područne škole u Držimurcu.
Govoreći o ostalim projektima, rekao je da Županija nastavlja pratiti ulaganja u prometnu i komunalnu infrastrukturu te da očekuje nove informacije o projektu aglomeracije.
Na kraju je iskoristio priliku kako bi načelniku uručio i ugovor s 50 tisuća eura pomoći, kako je nazvao, a što će se iskoristiti u postavljanje četiri kućišta za mjerenje brzine na području općine Mala Subotica.
Potom je čestitao svim ovogodišnjim laureatima, posebno istaknuvši uspjehe učenika, poduzetnika i kulturnih društava koji svojim radom promoviraju Malu Suboticu.
”Načelnici daju dio sebe za razvoj svojih sredina’
Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i Vlade RH te gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek rekao je kako film prikazan tokom sjednice najbolje pokazuje koliko se sustavno ulaže u sva naselja Općine Mala Subotica.
– Načelnici daju svoju dušu, tijelo i dio svoje obitelji za razvoj svojih općina. Iz prikazanih projekata vidljivo je da Općina vodi brigu o svakoj ulici, svakom naselju i svakom mještaninu, posebice o najranjivijim skupinama poput umirovljenika – rekao je Kolarek.
Dodao je kako su upravo kvalitetni projekti temelj razvoja te izrazio uvjerenje da će i jedan od najzahtjevnijih projekata – aglomeracija – uskoro biti realiziran, čime će stanovnici dobiti kvalitetan kanalizacijski sustav.
Dodijeljena priznanja zaslužnim građanima i poduzetnicima
U sklopu svečanosti uručena su i javna priznanja Općine Mala Subotica. Zahvalnice su primili Slavica i Antun Perenc za doprinos društvenom životu, dok je Strojobravarska radionica Miroslava Sabola iz Palovca nagrađena za 40 godina poslovanja.
Priznanja su dobili i obrt “Fredy” Ivane Grabar te obrt “Ježo” Zdravka Jelenića za deset godina rada, kao i tvrtka GRADENA d.o.o. za 20 godina poslovanja. Za deset godina uspješnog poslovanja nagrađeni su INSTVOD d.o.o., PINS j.d.o.o., GOURMET j.d.o.o. i IN-DEA SOLUTION j.d.o.o.
U sklopu svečanosti Dana Općine Mala Subotica dodijeljena su i priznanja učenicima, studentima te mladim talentima koji su ostvarili zapažene rezultate na županijskoj, državnoj i međunarodnoj razini, potvrđujući izvrsnost u obrazovanju, sportu i umjetnosti.
Nagrađeni učenici, studenti i udruge
Među nagrađenima je Lana Pintarić za osvojeno 2. mjesto na županijskom natjecanju u plivanju za osnovne i srednje škole, dok je Leonarda Vilić nagrađena za 1. mjesto na županijskom natjecanju te sudjelovanje u završnici Državnog prvenstva školskih športskih društava u atletici. Vita Hatlak ostvarila je 1. mjesto na međunarodnom kupu u kategoriji SENIOR SOLO POMPOM.
Vanessa Golubić nagrađena je za 1. mjesto na međunarodnom natječaju Festivala oblikovanja u Mariboru u području modnog dizajna te za 3. mjesto na Državnom natjecanju učenika strukovnih škola. Nika Halić osvojila je 1. mjesto na županijskom natječaju iz latinskog jezika, dok je Aida Trstenjak ostvarila niz uspjeha u karateu – tri treća mjesta na prvenstvima Hrvatske u seniorskoj, juniorskoj i U21 kategoriji.
David Bedić nagrađen je za 1. mjesto na županijskom te 2. mjesto na državnom natjecanju u sviranju saksofona, a Ivanin Barić za 2. mjesto na županijskom natjecanju iz geografije. Neva Novak osvojila je 3. mjesto na županijskom natjecanju iz hrvatskog jezika.
Posebna priznanja dodijeljena su i udrugaškim sastavima – Tamburaški sastav KUU Zvon nagrađen je za srebrnu plaketu na državnim susretima hrvatskih tamburaških orkestara i sastava, dok je Puhački orkestar Općine Mala Subotica osvojio 1. mjesto na međunarodnom natjecanju „Vienna Stars 2026“ u Beču.
U šahovskom natjecanju Grga Brnadić ostvario je 1. mjesto na županijskom ekipnom natjecanju, a Nina Cirkvenčić osvojila je 1. mjesto na državnom natjecanju učenika strukovnih škola World Skills Croatia 2026.
Posebno su istaknuti i filmski i kulturni uspjesi – Corina Kovačić sudjelovala je na državnoj smotri Lidrano u Vinkovcima te na više filmskih festivala, gdje je film „Poštanski junak“ osvojio nagrade u Tbilisiju i Karlovcu.
Među studentima i akademskim uspjesima ističu se Mirjana Sečan za uspjeh na poslijediplomskom studiju Javnog prava i javne uprave na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Dijana Juras za uspjeh na diplomskom studiju Pedagogije u Rijeci, Marta Novak za uspjehe na diplomskom studiju Medicine u Zagrebu te Petra Taradi, dobitnica Dekanove i Rektorove nagrade na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.
Svečanost su glazbenim nastupima uveličale Mažoretkinje Male Subotice, David Držanić i Krunoslav Lajtman, te vokalna skupina KUU Zvon čime je otvoren višednevni program obilježavanja Dana Općine Mala Subotica.
Nogometni klub Zasadbreg 77 s ponosom poziva sve mještane i ljubitelje nogometa na jubilarni, 25. Memorijalni turnir „Siniša Patafta“, koji će se održati u subotu i nedjelju, 11. i 12. srpnja 2026. godinena klupskom igralištu. Organizatori su za ovaj veliki jubilej pripremili bogat sportski i zabavni sadržaj za cijeli vikend, uz prepoznatljivo dobru atmosferu i bogatu ugostiteljsku ponudu.
Subotnji program započinje već od 11 sati pripremom tradicionalnog vola na ražnju, što je savršena gastro uvodnica u vikend. Popodnevni dio otvara se u 16 sati početkom nogometnih utakmica, dok će se najmlađi posjetitelji u isto vrijeme moći zabavljati na velikom napuhancu. Za vrhunsku atmosferu i nastavak fešte od 17 sati pobrinut će se popularni Rangers Band.
Nedjelja je u potpunosti rezervirana za samu završnicu turnira, pa tako u 16 sati počinje borba za treće mjesto, dok je veliko finale na rasporedu u 18 sati.
Iz kluba također pozivaju sve ljude dobre volje koji žele podržati organizaciju ovog velikog događaja da se uključe u akciju pod nazivom „Doniraj bačvu“, a svi zainteresirani donatori mogu se jednostavno javiti u komentar ili u inbox službene Facebook stranice kluba. Dođite u Zasadbreg, uživajte u odličnom nogometu i podržite ovu plemenitu tradiciju.
Na temelju članka 12. Odluke o javnim priznanjima Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 8/07 i 13/10), poziva vijećnike Općinskog vijeća, građane, udruge građana, političke stranke, vjerske zajednice i druge pravne osobe da prijedloge za dodjelu javnih priznanja Općine podnesu Povjerenstvu za dodjelu javnih priznanja Općine. Prijedlog mora biti pismeno obrazložen. Krajnji rok za dostavu prijedloga je 15.kolovoza 2026. godine. Prijedlozi dostavljeni nakon roka neće se uvažavati. U privitku je kratka uputa o samom Pozivu.
