Home Blog Page 692

FOTO Čakovečki gljivari obilježili 30 godina uspješnog rada

0
BeFunky collage

Gljivarsko društvo „Smrčak“ iz Čakovca osnovano je prije tri desetljeća, a okuplja zaljubljenike u gljive, boravak na otvorenom te prirodu. Danas okupljaju 120 članova, koji u branje gljiva odlaze u šume širom Hrvatske i Slovenije. A sve je počelo nakon oglasa u lokalnim novinama putem kojeg su se tražile osobe zainteresirane za gljivarenje.

IMG

Kako je sumirajući prvih 30 godina društva na svečanosti održanoj u nedjelju u dvorani Scheier u Čakovcu rekao sadašnji predsjednik Marijan Sabolić, već krajem 1995. godine osnovali su udrugu koja sve vrijeme uspješno djeluje. Temelje rada postavio je dugogodišnji predsjednik Aleksandar Jurkijević. Osim branjem gljiva, bave se i edukacijom građana, posebno učenika te aktivnostima vezanim uz zaštitu okoliša. U šumi u Balogovcu kraj Čakovca zakupili su zemljište te uredili prostor za druženje i poučnu stazu.

Na postavljenim tablama opisano je stotinjak vrsta gljiva, a namijenjene su prolaznicima, ali i učenicima koji u šumu dolaze na nastavu u prirodi. Tijekom godine organiziraju niz predavanja, izložbi, poučnih radionica i druženja s prijateljskim hrvatskim i slovenskim gljivarskim društvima. Uspješno surađuju i s Gradom Čakovcem i Međimurskom županijom, a središnji događaj im je „Smrčkijada“ koja svakog proljeća okupi preko 450 gljivara. Kako je naglasio predsjednik Sabolić, danas imaju 5 determinatora gljiva, a njihovi sastanci uvijek počinju određivanjem vrsti gljiva koje uberu, ali i koje im šalju građani.

Okrugla obljetnica bila je prilika i da se podjele zahvale i priznanja zaslužnim članovima. Posebna priznanja dobili su Beata i Vladimir Mislović, koji su u društvu od početka, a za posebni doprinos društvu zahvale su dobili Danica KorparKatarina Vugrinec, Josip CeiligerDragutin Kropar i Marijan Sabolić.

IMG

Poznati međimurski umjetnik Mihael Štebih društvu je poklonio svoju skulpturu „Razgovor s gljivama“, koju je izradio u staklu, kao priznanje društvu za sve što čine za promociju mikologije ali i čuvanje naše prirode.

U umjetničkom djelu programa nastupili su mlada pjevačica Mura Krička uz klavirsku pratnju Martine Jakšić, članovi Kulturno umjetničke udruge „Veseli Međimurci“ te Dijana Ježovita koja je interpretirala pjesmu „Smrčak song“.

IMG

Članovima Smrčka čestitali su predstavnici brojnih prijateljskih društava, zamjenik načelnika Općine Nedelišće Denis Šafarić, te direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula, zamjenica gradonačelnice Grada Čakovca Lana Remar te župan Međimurske županije Matija Posavec. Kako su naglasili, društvo je sve ove godine izuzetno mnogo učinilo na promociji gljivarstva, važnosti gljiva za ekosustav te turističku promociju Čakovca i Međimurja.

Inače, Gljivarsko društvo „Smrčak“ iz Čakovca ove se jeseni pobratimilo s Udrugom gljivara „Ježek“ Muta – Vuzenica iz Slovenije. Također, za svoj su rad ove godine dobili Godišnju nagradu Grada Čakovca za rad udruga.

Manje je više: Jednostavna i lijepa kombinacija na čakovečkoj špici

0
Naslovna

Subotnja čakovečka špica ponovno je pokazala da dobar stil ne traži pretjerivanje. Među prolaznicima koji su privukli poglede istaknula se mlada gospođa čiji je modni odabir bio primjer jednostavne, ali izrazito elegantne kombinacije.

U fokusu je bio tamni, klasično krojeni kaput ravnih linija, savršeno prilagođen figuri, koji cijeloj kombinaciji daje dozu ozbiljnosti i profinjenosti. Ispod njega nosila je jednostavnu tamnu majicu, bez suvišnih detalja, čime je dodatno naglašena čistoća stila.

Kombinaciju su upotpunile traperice ravnog kroja u tamnijoj nijansi, koje su unijele ležernost i urbani karakter, dok su neutralne tenisice dale praktičnu notu – idealnu za gradske šetnje. Diskretna crna torba nošena preko ramena i minimalistički nakit zaokružili su cijeli outfit.

Bez viška šminke i modnih dodataka, ova kombinacija još jednom potvrđuje da je pravi stil često upravo u – jednostavnosti.

Špica

​Na spomendan svete Lucije u našoj biskupiji održan susret slijepih i slabovidnih osoba

0
BeFunky collage

Povjerenstvo za pastoral osoba s invaliditetom (OSI) i njihovih obitelji Varaždinske biskupije i ove godine organiziralo je na spomendan sv. Lucije, u subotu 13. prosinca, susret za slijepe i slabovidne osobe s područja Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije. Nagovor je održao povjerenik za pastoral OSI vlč. Leonardo Šardi, a misom je predsjedao varaždinski biskup Bože Radoš.

Varazdin Sv.Lucija 13122025 (3)

Susret je počeo nagovorom vlč. Šardija koji se u svom promišljanju osvrnuo na susret Isusa i slijepca Bartimeja (Mk 10, 46-52). Istaknuvši neke osobine ovoga slijepca, vlč. Šardi je približio okupljenima izvorni smisao vremena došašća jer je Bartimej onaj koji „sluša, zove, vjeruje, ustaje i ide prema Svjetlu“.

Govoreći o navedenim osobinama spomenutoga sveca, naglasio je da je „naš konačni cilj postići svetost života, a to znači da stalno, svakodnevno kročimo prema Svjetlu, Isusu Kristu.“ Dodao je i kako je sv. Lucija prije svoje sljepoće često sjedila u molitvi i razmatranju, slušala, zvala, tražila, vjerovala i hrabro kročila na putu dobra i pravednosti. „Svi smo mi u vječnom adventu. Svi vječno trebamo hodati prema Svjetlu. Svi trebamo trenutke u kojima ćemo zastati prije nego krenemo dalje.

Neka ovo vrijeme, ali i ovaj naš današnji susret, bude prilika da si osvijestimo dar Božje blizine i da nakon ovoga susreta još radosnije, svakodnevno, idemo ususret prema Svjetlu, Kristu Gospodinu“, zaključio je vlč. Šardi te pozvao okupljene da gestama ruku iskažu molitvu Gospodinu da im da svoje svjetlo kako bi mogli svijetliti jedni drugima.

Varazdin Sv.Lucija 13122025 (12)

Nakon kratkog nagovora uslijedila je misa kojom je predsjedao varaždinski biskup Bože Radoš, a suslavili su vlč. Šardi, župnik Župe sv. Josipa don Ivan Šibalić, SDB te biskupov tajnik vlč. Mišel Kovačević. U homiliji se mons. Radoš osvrnuo na čitanja liturgije dana te naglasio da „ako Riječ Božja u svem bogatstvu prebiva u nama, onda bogatstvo svjetlosti koje dolazi od Gospodina u nama prebiva. To svjetlo nije od nas ljudi, ono dolazi od Gospodina, a mi smo oni koji dopuštamo da svjetlo uđe u našu kuću, u prostor naše duše.“

Varazdin Sv.Lucija 13122025 (16)

Biskup je ukratko podsjetio na životopis sv. Lucije te ga povezao s naviještenim evanđeljem u kojem Isus ozdravlja desetoricu gubavaca. Jedini koji se vratio zahvaliti Isusu bio je Samarijanac koji je prepoznao hram u Isusu Kristu. „To je hram Onoga kojega čekamo kroz ove dane i čije ćemo rođenje slaviti. To je Svjetlo nad svjetlima.

To je Svjetlo koje se pojavljuje kao mlado sunce da obasja svakoga čovjeka, da obasja nutrinu, da mu dadne onaj pogled vjere koji je jedini ispravan“, istaknuo je. Poručio je da su slijepci svi oni koji ne promatraju očima vjere svijet oko sebe. „To je dublja sljepoća, strašna sljepoća ako Boga ne vidimo. Ovaj Samarijanac se Isusu došao pokloniti i tražiti ga da spasi, ne samo da ga ozdravi.  To je ozdravljenje u onoj dimenziji u kojoj nam Bog želi kazati da smo njegova djeca, da smo besmrtni. Samarijanac je to vidio“, naglasio je, između ostaloga, biskup Radoš.

Okupljenim članovima udruga slijepih i slabovidnih je na kraju homilije poručio: „Bog vam sigurno daje nešto što mi nemamo, a to je da gledate duboko u sebe, da gledate duboko u Gospodina i da Njegovo svjetlo dopire do vas. To je vaš put, put vašeg svjedočenja. Ne odvlače vam pažnju stvari ovoga svijeta. Gledate dublju ljepotu, ljepotu duše, ljepotu koja dolazi od Boga. Već je sada vidite, kušate, živite i nama svjedočite po zagovoru sv. Lucije, vaše zaštitnice.“

Na kraju mise Danijel Kralj, član zajednice Bartimej, pročitao je u duhu proslave sv. Lucije, ali i nadolazećih blagdana, svoju pjesmu na Brailleovom pismu.

Vlč. Šardi zahvalnim riječima obratio se biskupu, njegovom tajniku, župniku Župe sv. Josipa, Zboru mladih Župe sv. Josipa te orguljašu i jednoj glazbenici iz Župe Sračinec, kao i svima koji su se odazvali na susret koji je završio izvedbom pjesme „Ave Maria“ glazbenice Elizabete Balentović iz Župe Sračinec.

FOTO Zdravko Čolić oduševio rasprodanu Dvoranu Tabor u Mariboru

0
GLAVNA

Jučer, 13. prosinca, Zdravko Čolić održao je prvi od dva najavljena koncerata u rasprodanoj Dvorani Tabor u Mariboru i još jednom potvrdio status regionalne glazbene legende. Pred prepunom dvoranom, u atmosferi ispunjenoj emocijama, pjesmom i zajedništvom, publika je od prvih taktova znala da je čeka nezaboravna večer.

Čola je nizao svoje najveće hitove, od bezvremenskih balada do energičnih pjesama koje su cijelu dvoranu digle na noge. Publika je pjevala uglas, plesala i svaku pjesmu nagrađivala dugotrajnim pljeskom.

Poseban šarm večeri bila je emotivna povezanost između Čolića i publike, koja traje desetljećima.

Prvi dan koncerta u Dvorani Tabor protekao je u znaku vrhunske produkcije, odličnog zvuka i, prije svega, sjajne atmosfere koja će se još dugo pamtiti. Ako je suditi po sinoćnjem spektaklu, publiku i drugi dan koncerta očekuje pravi glazbeni užitak.

Pogledajte galeriju i doživite djelić atmosfere s koncerta

Preloška zimska bajka se nastavlja: U petak vas zabavljaju Robert Mareković i Swingersi

0
BeFunky collage

U sklopu Zimske bajke u Prelogu, na Trgu Slobode ispred Doma kulture Grada Preloga, u petak 19. prosinca, u vremenu od 19 sati, zasvirat će i zapjevati Robert Mareković i Swingersi.  Robert Mareković je hrvatski glazbenik, radijski i televizijski voditelj te novinar, najpoznatiji kao osnivač i glavni vokal dviju popularnih grupa: Fantomima i Swingersima.

Mareković je devedesetih godina stekao veliku popularnost kao vođa benda “Fantomi”, koji je bio poznat po svom retro stilu i hitovima poput “Beba, bebica” i “Sretan Božić svakome”. Nakon “Fantoma”, osnovao je grupu “Swingersi” (prvotno “Robert Mareković i Swingersi”), s kojom nastavlja njegovati glazbeni stil 50-ih i 60-ih godina, uključujući swing, jive, rockabilly i twist.

Repertoar benda uključuje i pjesme “Fantoma”, kao i obrade klasičnih hrvatskih pjesama (npr. tribute album Ivi Robiću). Robert Mareković i Swingersi su objavili sedam albuma, a i dalje su aktivni na glazbenoj sceni, slaveći svoju dugogodišnju karijeru koncertima i novim singlovima.

FOTO Đurđica Novak iz Pleškovca u ‘Đukinoj kuhinji’ donosi provjerene domaće recepte  

0
Đurđica Novak naslovna

U mnoštvu kulinarskih profila koji preplavljuju društvene mreže, ‘Đukina kuhinja’ krije brojne slastice, što slane, što slatke, ali i prefine recepte za razna jela poput rolane palente, mesnih pita i ostalih delicija pripremljenih prema provjerenim domaćim receptima.

Đurđica Novak (11)
Đurđica Novak

Iza profila stoji Đurđica Novak iz Pleškovca, spremačica u Osnovnoj školi Sveti Juraj na Bregu, koja se rijetko pojavljuje pred kamerom, ali njezina jela zato govore dovoljno sama za sebe.

– Po struci sam prodavač, ali već dugo radim kao spremačica u školi – započinje Đurđica dok se prisjeća svojih kulinarskih početaka. Njezina virtualna priča krenula je prije 17 godina kada ju je suprug prijavio na Coolinariku. Ondje je objavila više od 1300 recepata, a prije pet godina pokrenula je i vlastitu stranicu – ‘Đukina kuhinja’.

Đurđica Novak (2)

Vođenje profila danas joj oduzima puno slobodnog vremena, posebno posljednjih tjedana otkad su započele pripreme i objave božićnih recepata. Broj pratitelja i pregleda ubrzano raste, pa je tako u jednom mjesecu zabilježila impresivnih šest milijuna pregleda. Sve to radi sama, od pripreme, fotografiranja, do odgovaranja na brojna pitanja u komentarima.

Među najpopularnijim receptima danas su upravo božićni kolači, dok su fritule i američki keksi ranije bilježili najveći broj pregleda. U njezinoj obitelji američki keksi su apsolutni favorit, a Đurđica ističe kako se na njezinoj stranici mogu pronaći i vrlo jednostavni recepti poput čupavaca, mramornog kolača, fritula ili kremšnita – kolača koji gotovo uvijek ispadnu dobro.

Kaže da joj je važno svaki recept napisati u detalje tako da je razumljiv i potpunim početnicima. Zato često dodaje mnogo fotografija postupka, što pratitelji posebno cijene.

– Kolače pečem od svoje 14. godine. Najdraži su mi bijela pita, gabriela kolač i mali zeleni roščići – kaže. Upravo su ovi posljednji postali svojevrsni zaštitni znak njezina profila, a njihova priča počela je mnogo ranije.

– Priča o malim zelenima započela je prije 14 godina kada sam objavila recept za njih na Coolinariki. Tko bi tada i pomislio da će postati toliko popularni? Postali su top, i ušli na mnoge top ljestvice božićnih kolačića koji se obavezno prave za Božić – stoji u objavi uz recept koji prenosimo u cijelosti. Kolačići izgledaju preukusno, a na nama je samo da se odvažimo isprobati recept.

Đurđica Novak (13)

Zeleni roščići

Sastojci

30 dag glatkog brašna
1 naribani margarin
10 dag šećera u prahu
20 dag bučinih sjemenki mljevenih
sol,vanilin šećer

Za umakanje

10 dag čokolade za kuhanje
1-2 velika žlica ulja

Postupak

Od brašna, ribanog margarina, šećera u prahu, malo soli i vanilin šećera, te mljevenih bučinih sjemenki zamijesite tijesto. Za jači miris sjemenke malo popržite na tavi bez masnoće ili dodajte 1 veliku žlicu bučinoga ulja u tijesto.

Tijesto zamotajte u foliju pa ga stavite u frižider na jedan sat. Od smjese oblikujte roščiće i stavite ih u tepsiju obloženu pek-papirom.

Ova smjesa dovoljna je za oko 40 roščića, tj. za 2 velike tepsije od električne pećnice. Pecite ih na 160 stupnjeva oko 15 minuta, tj. dok im donja strana ne dobije boju(tada su pečeni). Ohladite ih. Za to vrijeme pripremite glazuru; otopite na pari čokoladu i ulje te u nju umačite vrhove ohlađenih roščića. Vratite ih na pek -papir i ohladite(najbolje preko noći) i tada ih spremite u kutije.

FOTO Festival kinča u Dekanovcu podsjetio na važnost održavanja tradicije i čuvanja običaja

0
BeFunky collage

U subotu, 13. prosinca 2025. godine, Dekanovec je postao središte ljubitelja kulturne tradicije, jer je u Domu kulture po četvrti put održan Festival kinča. Ovaj jedinstveni događaj, koji organizira Kulturno-umjetnička udruga “Florijan Andrašec” iz Dekanovca, ponovno slavi staru rukotvorinu od krep-papira koja je duboko ukorijenjena u međimurskoj tradiciji.

Program festivala započeo je okupljanjem sudionika u poslijepodnevnim satima. Bilo je mnoštvo izlagača i autora iz različitih dijelova sjeverne Hrvatske i Slovenije, koji su predstavili svoje interpretacije kinča i potaknuti zanimanje za ovaj tradicionalni zanat.

Festival kinča 2025 (13)

Kinč, koji se nekad izrađivao od krep-papira kao zamjena za pravi cvijet izvan sezone cvatnje, simbolizira važan dio nematerijalne kulturne baštine i često se koristio kao ukrasni element u domovima, crkvama i prigodnim svečanostima. Danas ta umjetnost ostavlja posjetitelje bez daha, baš kao što su je opisali stručnjaci za baštinu.

Svoje radove na festivalu izložili su: KUD Podturen, Udruga slobodnih umjetnika “Mura” Podturen, Udruga žena Brest, Podbrest, KUU „Magda i Luisa“ iz Madžareva, Varaždinska županija, Zvonko Verena Mikša iz Pragersko Gaj, Slovenija, Milica Cimerman iz Spuhlja, Ptuj, Učenička zadruga “Lafra”, OŠ Domašinec, MUMŽ – Podružnica umirovljenika Domašinec, Ana Vindiš iz Završja Podbelskog, Marija Novak iz Turčišća, Ana Sobočanec iz Domašinca i KUU “Florijan Andrašec” Dekanovec – Ljubica Đurkin i Katarina Blažon.

Festival kinča 2025 (4)

Festival je ponudio i bogati kulturno-umjetnički program, kroz koji su gledatelje vodile Paula Blagus i Lucija Tomašek Nastupili su Cecilija Merkač Hudopisk, ikona međimurske popevke, s pjesmama ‘Međimurje kak si lepo maleno’, ‘Nega sonda nit meseca’ i ‘se po tihoj nočki spi’, zatim učenica anđeoskog glasa Kiara Bobičanec koja je otpjevala ‘V međimurskoj zdenci’, slatki folkloraši PŠ Florijana Andrašeca koji su u vodstvu učiteljice Tatjane Pintarić otplesati ‘Protuletje se otpira’, ‘Tam pri naši staroj Muri’ i ‘Falila se Jagica divojka’ te Marija Novak, čuvarica međimurske tradicije, koja je pročitala autorske pjesme pod nazivom ‘Temna noćka’ i ‘Sveta Lucija’.

A zvijezde večeri bili su KUU “Florijan Andrašec” iz Dekanovca koji su pripremili igrokaz i odveli su nas u jednu međimursku hižu u kojoj se slavi Lucijin svetek. Bilo je tu pšenice, tancara i svega što je trebalo da se prisjetimo kako su ljudi živjeli prije mobitela i WIFI-a. Ulogu bake Ljubice odglumila je Ljubica Đurkin, deda Joža bio je Renato Ciceli, unuka Lucija bila je Lana Kovačić, soseda Katica bila je Katarina Blažon i sosedovoga Iveka oglumio je Ivan Novak.

Festival kinča 2025 (7)

Festival su svečano otvorili načelnik Općine Dekanovec Ivan Hajdarović, načelnik Općine Podturen Perica Hajdarović i predsjednica KUU “Florijan Andrašec” Lucija Tomašek, paleći 3. adventsku svijeću.

Tema ovogodišnjeg festivala usmjerena je na proslavu imendana sv. Lucije, zaštitnice svjetlosti, čiji se blagdan obilježava upravo 13. prosinca. Organizatori ističu kako je simbolika svjetlosti i ljiljana — cvijeta koji se tradicionalno povezuje s čistoćom, svjetlom i nadom — inspirirala izbor teme.

FOTO Franjo Hrastić već 30 godina uzgaja božićna drvca – saznali smo koliko koštaju

0
BeFunky collage

Badnjak i Božić sve su bliže, a potraga za idealnim božićnim drvcem već je počela. U prolazu smo na ulazu u Ivanovec iz smjera Preloga primijetili velik broj uredno složenih i označenih božićnih drvaca, a ondje nas je dočekao Franjo Hrastić, šumarski tehničar u mirovini i dugogodišnji djelatnik Hrvatskih šuma – Šumarije Čakovec.

IMG 20251212

Uzgojem božićnih drvaca bavi se više od 30 godina, a već na prvi pogled jasno je da je riječ o poslu u koji su uloženi znanje, iskustvo i puno truda. Kupce dočekuje prava obiteljska atmosfera – uz vatru, kuhano vino i razgovor, biranje drvca pretvara se u mali blagdanski ritual.

– U ponudi imamo običnu i srebrnu smreku, Pančićevu omoriku, nordijsku i Koloradsku jelu – kaže Hrastić, dodajući kako je za kvalitetno drvce potrebno puno strpljenja.

Kako pojašnjava, smrekama je potrebno između sedam i deset godina da budu spremne za prodaju, dok je jelama potrebno i do 15 godina rasta.

IMG 20251212

– Sve je ovo naša proizvodnja i naša briga od samog početka. Imamo i žive sadnice u teglama, za one koji žele drvce koje će trajati i nakon blagdana – ističe.

Uzgoj božićnih drvaca, kaže, zahtijeva stalnu pažnju: redovito zalijevanje, prihranjivanje, zaštitu od bolesti i štetnika te obrezivanje kako bi drvce imalo pravilan oblik. Svako drvce ima svoje mjesto, a cijeli nasad djeluje uredno i pomno održavano.

Zanimalo nas je i ono što većinu kupaca najviše zanima – cijene.

– Ovo što vidite spakirano je već rezervirano. Ljudi dođu, odaberu drvce, a mi ga po potrebi zapakiramo ili čak ponovno nasadimo. Cijene jela kreću se od 25 do 100 eura, dok su smreke od 15 do 40 eura – pojašnjava Hrastić.

S obzirom na kvalitetu, domaći uzgoj i mogućnost osobnog odabira, interes kupaca i ove godine ne izostaje. Na ulazu u Ivanovec već sada vlada pravi blagdanski ugođaj, a oni koji još nisu odlučili kakvo drvce žele, ondje će zasigurno pronaći ono pravo.

U Zagorju ubio ženu pa si presudio u klijeti!

0

Policijska uprava krapinsko-zagorska javila je noćas nešto prije 3 sata da je u nedjelju, 14. prosinca 2025. godine, u Bedekovčini, u obiteljskoj kući, počinjeno ubojstvo ženske osobe.

Pretragom terena pronađena je osoba koja se dovodi u vezu s događajem, a koja je počinila samoubojstvo.

Kako doznajemo jutros u PU krapinsko – zagorskoj, ubojstvo se desilo nešto iza 1 sat u noći sa subote na nedjelju. Muškarac (1982. godište) je vatrenim oružjem ustrijelio suprugu (1986. godište) te kasnije počinio samoubojstvo u klijeti, nedaleko od mjesta ubojstva.

Očevidom, koji je još uvijek u tijeku, rukovodi zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu. Tijelo je prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku, piše Zagorje.

Po dovršetku očevida, bit će poznato više informacija.