U svojim školskim klupama učenici 8. a razreda COO Čakovec svojim su likovnim umijećima obilježili Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata te Danu sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje.
Učenici su rekli kako su puno čuli i slušali o strahotama minulih stradanja ljudi od prije 30 i više godina, žale zbog toga i vjeruju kako se to nikada više neće ponoviti.
Župna crkva Sv. Jurja mučenika u Župi Sveti Juraj na Bregu, jučer, 18. studenog 2024. godine, bila je ispunjena sjećanjem i poštovanjem. Koncertom zborskog pjevanja sakralnih, domoljubnih i svjetovnih pjesama, obilježen je Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Ovo je ujedno i drugi koncert “Pjesme i sjećanja” kojeg organizira Pjevački zbor Sveti Juraj na Bregu, a pozdravna riječ pripala je Moniki Petričević, voditeljici ŽVS PZ “Sveti Juraj na Bregu.”
– Pozdravljam načelnika Općine Anđelka Nagrajsalovića te župnika Danijela Bistrovića, potom vlč. Daria Levanića iz Župe Reka, vlč. Miru Denca iz Župe Donji Mosti i upravitelja Župe Miholjanec, rekla je Petričević i dodala:
-Ne tako daleko u prošlosti, mnogi mladi i stari, znani i neznani, s vjerom u Boga, dali su svoj život. U našim mislima, srcima, pjesmama i sjećanjima, oni žive i danas i živjet će dok se ih god netko ima sjetiti. Zato ovaj koncert nosi naziv “Pjesme i sjećanja,” jer pjesma pruža mogućnost izražavanja osjećajan i raspoloženja te prenosi određenu emociju i riječi.
Na koncertu, uz domaćine, MVS PZ “Sveti Juraj na Bregu”, ŽVS PZ “Sveti Juraj na Bregu” i MPZ “Sveti Juraj na Bregu,” nastupili su MPZ “Dr. Vinko Žganec” iz Vratišinca, MPZ “Mihaelci” iz Miholjanca.
U Samoboru je u nedjelju održan 11. Zagreb Karate Cup, turnir koji je okupio 680 natjecatelja iz 63 kluba i 5 zemalja. Važnost turnira bila je u tome što se radilo o drugom izbornom turniru za plasman na Europsko prvenstvo koje će se u veljači iduće godine održati u Poljskoj. Članovi Karate kluba Globus Čakovec-Mala Subotica osvojili su čak 15 medalja, od čega šest zlatnih, četiri srebrne i pet brončanih.
Uspjeh s prvog izbornog turnira (Kup Hrvatske) prvim mjestom ponovili su Petar Slukić (kadeti, -70 kg), Ervin Šoltić (kadeti, +70 kg), Aida Trstenjak (juniorke, -48 kg) i Sven Strahija (juniori, -76 kg), čime su pred vratima plasmana na Europsko prvenstvo. Uz njih, zlatnim medaljama okitili su se i Tesa Balog (učenice, -54 kg) te Petar Filipović (mlađi kadeti, +69 kg).
Srebrna odličja osvojili su Mara Brnadić (mlađe učenice, -35 kg), Leon Novak (učenici, -39 kg), Dalia Šestak (učenice, -44 kg) i Nikola Topličanec (mlađi seniori, -60 kg). Na pobjedničko postolje trećim mjestom popeli su se i Lucija Kovačić (cicibanke, -30 kg), Paulina Magdalenić (kadetkinje, -54 kg), Tino Panić (kadeti, -52 kg), Dalia Šestak (mlađe učenice, 43 kg) te Ervin Šoltić (juniori, -76 kg).
Osvajači drugih i trećih mjesta također su u igri za reprezentativni nastup na Europskom prvenstvu. Za plasman na to natjecanje boduju se najbolja tri rezultata s četiri izborna turnira.
Nastupili su još Evan Novak, David Bermanec i Laura Strahija, ali uz nedostatak sportske sreće nisu uspjeli doći do plasmana.
Natjecatelje su vodili treneri Dejan Slukić i Mladen Vizinger.
Iz Općine Selnica javljaju da su ove godine povodom božićnih blagdana za vas pripremili poklon bonove.
Za ostvarivanje prava na BON potrebno je ispuniti obrazac u nastavku i priložiti zadnji odrezak od mirovine. Prijaviti se mogu svi kojima mirovina ili ukupne mirovine iznose do 500,00 eura.
Dokumentacija se prikuplja od 12.11.2024. do 30.11.2024. godine (subota) isključivo elektronski na mail: [email protected] ili se ostavlja u sandučiću koji je postavljen kod općinskog ureda. Naknadne prijave više nećemo zaprimati.
Zamolite svoje ukućane ili susjede da vam pomognu kod ispunjavanja i slanja dokumentacije. U slučaju potrebe možete nazvati i na broj telefona 861-344.
BONOVI ĆE SE DIJELITI 05.12. i 12.12. U PROSTORIJAMA UDRUGE UMIROVLJENIKA (Trg sv. Marka 2, Selnica) od 9:00-12:00 sati.
Iz HEP-a javljaju da 21. studenoga neće biti električne energije u nekoliko naselja u Međimurju:
Mladen Grdović nastavlja sa svojom velikom turnejom „Evo mene moji ljudi“ širom Hrvatske, a za vikend je u Karlovcu priredio najveću dalmatinsku feštu!
Grdović će već 30. studenog nastupiti dvorani Graditeljske škole Čakovec, u srcu Međimurja, a svi fanovi ovog dalmatinskog kralja zabave mogu očekivati još veći spektakl nego u Karlovcu.
U gradu na četiri rijeke dalmatinski je kralj zabave zajedno sa svojim gostima publiku držao u najboljem raspoloženju već od samog početka koncerta kada je uz hit „Evo mene moji ljudi“ započeo koncert. Svi veliki hitovi „Nije u šoldima sve“, „Sve za ljubav“, „Tu je moj dom“, „Sveta zemlja Dalmatina“, „Mama Maria“, „E da mi je vratit vrime“, „Oči boje lavande“, „Bacit ću mandolinu“, „Samo ti Dalmacijo“, „Vilo moja sva u bilom“ orili su se dvoranom, a publika je od riječi do riječi pjevala u glas ama baš svaku Grdovićevu uspješnicu.
Odlično su dočekani i posebni gosti koncerta – Mladenovo koncertno slavlje povodom 45 godina karijere s njim su zajedno obilježili i prijatelji Zlatko Pejaković, Ivan Zak, Antonija Šola, Davor Borno, Frano Pehar i Tarapana, Jure Brkljača, Dino Petrić i Sanella.
Grdović je pred kraj koncerta proveo publiku pjesmom od Dalmacije do Slavonije kroz popularne hitove „Ako me ostaviš“, „Otvor’ ženo kapiju“, „Lijepa li si“ i druge omiljene domaće hitove, a za samu završnicu koncerta je zajedno sa svim gostima otpjevao „Kome bi šumilo more moje sinje“.
Za koncert u Čakovcu 30. studenog Mladen Grdović priprema repertoar koji će biti nešto drugačiji od karlovačkog, a u goste mu ponovno stižu jaka imena domaće estrade –na sceni će mu se pridružiti Zlatko Pejaković, Ivan Zak, Lidija Bačić, Davor Borno, Alka Vuica, Frano Pehar i Tarapana i međimurski pjevač Ivan Mezga.
Dalmatinska fešta koju ovaj karizmatični Zadranin i apsolutni kralj zabave priprema u srcu Međimurja jamči nezaboravan provod za sve generacije publike, a fanovima preostaje da požure po svoje ulaznice na ova prodajna mjesta u Čakovcu:
– TISAK Plus Čakovec, Ul. kralja Tomislava 18,
– Sun Travel j.d.o.o., Ul. kralja Tomislava 13,
– BP PETROL CRODUX ČAKOVEC, Južna obilaznica, Kalnička 65
Ulaznice se također mogu kupiti putem online prodaje u sustavu Eventim.hr.
U petak, 15. studenog, kratkom je svečanošću označen završetak radova na obnovi Doma kulture u Cirkovljanu. Otvorenju su nazočili saborski zastupnik i gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, predsjednik Gradskog vijeća Đuro Ujlaki, zamjenik gradonačelnika Zdravko Kvakan, predsjednik Mjesnog odbora Cirkovljan Božidar Glavak, članovi Gradskog vijeća Grada Preloga i Mjesnog odbora Cirkvoljan, kao i predstavnici mjesnih udruga koje će u budućnosti koristiti obnovljene prostore Doma kulture.
Obnovu Doma kulture vršila je tvrtka Međimurje PMP d.o.o. Čakovec, a obuhvaćala je gipskartonske i soboslikarske radove (bojanje unutrašnjosti Doma kulture, bojanje drvene krovne konstrukcije u sali, izrada spuštenog stropa te demontaža brodskog poda u prostoriji Mjesnog odbora), stolarsko parketarske radove (brušenje i lakiranje parketa na prizemlju i katu, demontaža postojećih i montaža novih drvenih vrata te elektroinstalaterske radove (montaža nove rasvjete u novo izvedeni spušteni strop). Postavljena je i keramika u prizemlju Doma kulture. Nabavljeno je i 12 stolica, regali za organizaciju prostora, novi stolovi i novi hladnjak.
Nakon kratke svečanosti, u Domu kulture je nastupio stand – up komičar Vlatko Štampar, koji je svojim nstupom prošao kroz petnaest godina svoje karijere. Nastup Vlatka Štampara u Cirkovljanu organizirali su Mjesni odbor Cirkovljan i Dom kulture Grada Preloga.
Gradonačelnik Grada Bjelovara Dario Hrebak i ovlašteni arhitekt Matija Novak iz tvrtke Flet d.o.o. s podučja Čakovca predstavili su javnosti idejno rješenje novog gradskog projekta – izgradnju nove tribine sa streljanom i dogradnju postojeće tribine Gradskog stadiona.
Stadion, koji je sagrađen prije dvije godine, rekonstruirao bi se za potrebe 1. razine Hrvatske nogometne lige. Stadion bi tako imao, s već postojećom tribinom, gotovo 3.800 sjedećih mjesta.
Novost je i što bi u sklopu nove tribine bila i streljana u kojoj bi sportaši imali sve uvjete treniranja za domaća i međunarodna natjecanja. Projekt se procjenjuje na oko osam milijuna eura.
Grad Bjelovar radi i na projektu „Garden House“. Spomenuto podrazumijeva malo turističko naselje koje će se nalaziti u neposrednoj blizini Termi Bjelovar, a sadržavat će 35 apartmana s ugostiteljskom ponudom, biološkim bazenima i različitim turističkim zanimljivostima, piše Klikni.hr. Projektant je također Matija Novak iz Međimurja iz tvrtke Flet d.o.o.
Izložba će biti postavljena u Izložbenom salonu, a trajat će od 22. studenog 2024. do 31. ožujka 2025. godine. Otvorenje izložbe bit će u petak, 22. studenog 2024. godine u 18:00 sati. Organizator izložbe je Muzej Međimurja Čakovec, a autorica izložbe je Branka Marciuš, viša kustosica Arheološkog odjela.
Zahvaljujući stabilnoj orbiti i jedinstvenom položaju u Sunčevu sustavu, Zemlju su tijekom 4,56 milijardi godina duge prošlosti raznoliki događaji i procesi, iz vrućeg, stjenovitog tijela preobrazili u plavi planet s vodom ispunjenim oceanskim bazenima i morima nad čijim se površinama izdižu kontinentalne i kopnene mase. Prvotan se život pojavio prije otprilike 3,8 milijardi godina u oceanima i otada se postupno razvijao od prvih jednostavnih oblika, postajući sve kompleksniji, no evolucijska mu je staza bila sve prije negoli glatka.
Istražujući fosile ili ostatke prošloga života koje su geološki procesi zakopali u naslage, znanstvenici su tijekom posljednjih 200 godina prikupili mnoštvo fosilnih zapisa, odnosno, podataka o fosilima širom svijeta koji su osnovni izvor informacija o prošlosti života na Zemlji. Temeljem spomenutih istraživanja znamo da današnji živi svijet od oko 8 milijuna vrsta, čini samo jedan posto svih vrsta koje su ikad postojale, što znači da ih je otprilike 4 milijarde tijekom Zemljine geološke prošlosti izumrlo.
Jedna od izumrlih vrsta je vunasti mamut (Mammuthus primigenius) – srodnik slona koji je tijekom pleistocenskih ledenih doba te dijelom holocena živio na području Euroazije i Sjeverne Amerike. Tim se područjem rasprostirala tzv. mamutska stepa, odnosno biom čiji su paleoekološki uvjeti uključivali vegetaciju tundre i stepe uz malu količinu padalina i snježnoga pokrivača te obilje sunca tijekom ljeta. Biljne zajednice mamutske stepe imale su obilje nutrijenata, brzo su se obnavljale te bile mnogo raznovrsnije od sličnih današnjih. Takvo bogato stanište činilo je idealne uvjete za velikoga biljojeda poput vunastoga mamuta, jednoga od najimpresivnijih sisavaca ledenoga doba, koji se svojim gustim krznom i zaštitnim slojem potkožnoga masnog tkiva prilagodio hladnoj periglacijalnoj klimi. Vrsta je izumrla nakon završetka posljednjega ledenog doba kad je velik dio njihovog staništa nestao zbog zagrijavanja Zemljine klime.
Fosilni nalazi kostiju i zuba vunastih mamuta relativno su česti u gornjopleistocenskim naplavinama rijeka, a omeđenost Međimurja dvama velikim vodotocima uvjetovala je njihovo postojanje i na području međimurskoga međuriječja. Od svojega osnutka do danas Muzej Međimurja Čakovec prikuplja, čuva i provodi zaštitu, među ostalim, i fosilnih nalaza sakupljenih u Zbirci paleontološke građe. Iako malobrojni, u zbirci su pohranjeni značajni paleontološki ostatci gornjopleistocenskih vunastih mamuta, ali i fosilnih surlaša iz geološkoga perioda neogena. Prema načinu prikupljanja svi pripadaju slučajnim nalazima. Većina ih potječe iz naplavina rijeka Mure i Drave, dok su četiri primjerka prikupljena prilikom eksploatacije ugljena nedaleko Murskoga Središća. Spomenuta restaurirana i konzervirana te stručno determinirana paleontološka građa po prvi će put biti predstavljena javnosti izložbom Muzeja Međimurja Čakovec pod nazivom Vunasti mamuti – divovi ledenoga doba.
Ideja o osmišljavanju izložbe na temu vunastih mamuta nastala je kao rezultat suradnje djelatnika Muzeja Međimurja Čakovec i Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, koja je unatrag nekoliko godina rezultirala adekvatnom zaštitom paleontološke građe te njezinom kvalitetnijom stručnom muzejskom obradom. Namjera je izložbe prezentirati fosilne nalaze proboscida (surlaša) iz fundusa Muzeja Međimurja Čakovec, ali i upoznati javnost s dinamičnom geološkom prošlošću Zemlje, odnosno paleoklimom i paleookolišem pleistocena te suživotom ljudi i vunastih mamuta. Uz paleontološku građu iz fundusa Muzeja izložba će prezentirati i dvadesetak fosilnih nalaza pleistocenske faune iz privatne zbirke obitelji Zvijerac te nalaz fosilne kljove iz fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja.
Nakon što je prije nekoliko dana završena obnova drvenog mosta, danas je nastavljeno uređenje Parka Europske unije u Šenkovcu. Općinski zaposlenici, predvođeni načelnikom Robertom Meglićem su, zajedno s predstavnicima LAG-a Međimurski doli i bregi te Udruge privatnih šumoposjednika Međimurja Jegnjed, zasadili deset sadnica autohtonog drveća u sklopu projekta Parkići za budućnost.
Ovaj projekt pokrenut je s ciljem da lokalnoj zajednici ukaže na važnost očuvanja autohtonih vrsta drveća i doprinese očuvanju bioraznolikosti u Međimurju. Na 17 lokacija diljem Međimurja zasadit će se edukativni parkovi i provesti brojne aktivnosti kako bi se potakla briga za okoliš od najranije dobi. Na taj način se ujedno podiže svijest o održavanju šumskog fonda kroz pošumljavanje autohtonim vrstama, dok se djeci i građanima omogućuje aktivno sudjelovanje u oblikovanju javnih prostora. Šume, svojim procesom apsorpcije CO2 iz atmosfere, pomažu smanjiti negativne utjecaje klimatskih promjena, čime doprinosimo stvaranju održive budućnosti. Projekt obuhvaća sadnju graba, poljskog jasena, divlje trešnje, hrasta kitnjaka, hrasta lužnjaka, bukve, oskoruše, brekinje, pitomog kestena i crne johe.
Načelnik Općine Šenkovec Robert Meglić ističe da su se sa zadovoljstvom uključili u ovaj projekt.
-Uz brojne koristi i prednosti ovog projekta na ekološkom planu, nama u Šenkovcu pomaže dodatno uljepšati prostor ovog parka koji uređujemo kako bi stanovnici naše općine ovdje mogli predahnuti i kvalitetno provesti svoje slobodno vrijeme. S obzirom da planiramo urediti i obnoviti dječje igralište u sklopu Parka Europske unije biti će ovo prostor gdje će rado boraviti pripadnici svih generacija, rekao je načelnik Meglić.
Predsjednica LAG-a Međimurski doli i bregi Sanja Krištofić rekla je da se ova akcija provodi u svih 17 jedinica lokalne samouprave na čijem području djeluju.
-Zahvaljujem INI koja je ovaj projekt podržala s 5.000 eura, a mi smo iz vlastitih sredstava osigurali još 2.000 eura. Kako uz kupnju sadnica imamo i druge troškove mnogo nam znači što nam u sadnji volonterski pomažu članovi udruge Jegnjed koji su i članovi našeg LAG-a. Jednaku zahvalnost dugujemo profesorima i učenicima Graditeljske škole koji su se u projekt uključili besplatnom izradom postolja i edukativnih ploča koje će biti postavljene i na ovom prostoru, istaknula je Krištofić.
