Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, zabilježeno je blizu 27.000 novih dijagnoza raka u pretprošloj godini.
Usporedbe radi, broj novih slučajeva dijagnosticiranog karcinoma u 2022. godini bio je oko 26.100. Dakle, predlani se dogodio skok za 3,4 posto, odnosno gotovo tisuću novih dijagnoza više, piše Danica.hr.
Ukupna godišnja gruba stopa incidencije predlani, prema procjenama stanovništva Hrvatske sredinom 2023. godine, bila je oko 762 oboljela muškarca i 628 oboljelih žena na 100.000 stanovnika.
Broj novopostavljenih dijagnoza vratio se na prepandemijske vrijednosti, nakon smanjenja incidencije uzrokovanog okolnostima pandemije Covida. Više od trećine (37 posto) svih novih slučajeva raka dijagnosticirano je u osoba mlađih od 65 godina.
Najviše stope incidencije raka u muškaraca zabilježene su u Međimurskoj, Varaždinskoj, Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu, a najniže u Istarskoj, Zadarskoj i Osječko-baranjskoj županiji.
Kod žena, stope incidencije raka bile su najviše u Karlovačkoj županiji, Gradu Zagrebu i Varaždinskoj županiji, a najniže u Virovitičko-podravskoj, Krapinsko-zagorskoj i Osječko-baranjskoj županiji, navode u HZJZ-u ovaj tjedan.
I godinu ranije, tijekom 2022., u Međimurju je bilo najviše novih slučajeva među muškarcima na 100.000 stanovnika u cijeloj RH. Kad je riječ o ženama, prvi je bio Zagreb, grad koji je godinu kasnije, tijekom 2023., bio drugi najgori.
U protekle dvije godine, prema podacima HZJZ-a, sitacija je po tome posebno zabrinjavajuća na području Međimurja i Zagreba. Zašto je to tako – je li riječ o boljoj i preciznijoj dijagnostici te savjesnijim pacijentima i liječnicima ili možda nećem trećem – odgovor treba dati struka.
Vatrogasci i vatrogaskinje Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vularija tijekom cijele godine dokazuju da vatrogastvo nije samo niz intervencija, već snažna poveznica ljudi, običaja i vrijednosti koje se brižno prenose s generacije na generaciju. Uz operativnu spremnost i društveni angažman, posebno mjesto u njihovom radu zauzimaju tradicije koje donose osmijeh, nadu i osjećaj zajedništva.
Jedna od najposebnijih tradicija svakako je božićna akcija koja je s godinama postala prepoznatljiv znak DVD-a Vularija. I ove godine vatrogasci i vatrogaskinje sudjelovali su u, kako je sami nazivaju, najdražoj intervenciji – onoj ispunjenoj smijehom, veseljem i božićnim duhom. U ulozi pomoći Djedu Božićnjaku, pobrinuli su se da pokloni na vrijeme stignu do najmlađih mještana, a cijeloj priči dodatnu dozu zabave dao je i Grinch, koji se pridružio vatrogascima kako bi, barem na jedan dan, osjetio toplinu i čaroliju Božića.
Ova vesela božićna misija započela je još u vrijeme pandemije koronavirusa, kada su vatrogasci tražili način kako razveseliti djecu u zahtjevnim okolnostima. Od tada do danas akcija je prerasla u tradiciju koju DVD Vularija s ponosom nastavlja svake godine, ne odustajući od ideje da upravo male geste čine velike razlike.
Tijekom obilaska mjesta, vatrogasci su djeci dijelili poklone, dok su mještanima uručivali uplatnice za donacije, prijavnice za djecu te kalendare društva. Na taj način, uz blagdansku radost, širilo se i zajedništvo koje DVD Vularija njeguje kroz cijelu godinu. Svaki susret bio je prilika za razgovor, osmijeh i podsjetnik na važnost međusobne podrške.
DVD Vularija i kroz ovu božićnu tradiciju potvrđuje svoju važnu ulogu u životu mjesta. Vatrogasci i vatrogaskinje ne čuvaju samo sigurnost, već i duh zajedništva, običaje i toplinu koja se posebno osjeti u blagdansko vrijeme. Upravo takve aktivnosti čine njihovo djelovanje prepoznatljivim i izvan vatrogasnih intervencija te pokazuju kako se tradicija može živjeti, a ne samo spominjati.
Legendarni Neno Belan održao je jučer, na Štefanje, 26. prosinca, veliki koncert u Areni Varaždin, gdje je programom „Regata života“ obilježio 40 godina glazbenog djelovanja. Pred rasprodanom dvoranom Belan je sa svojim glazbenicima priredio večer ispunjenu emocijama, bezvremenskim hitovima i vrhunskom produkcijom.
Uz Fiumense, na pozornici su mu se pridružili brojni gosti i suradnici, među kojima su bili Zorica Kondža, njegova kći Nikolina, klapa iz Šibenika, kao i gudačka i puhačka sekcija. Publika je uglas pjevala pjesme koje obilježavaju generacije – od dana s Đavolima do kasnijih uspješnica koje su postale dio domaće glazbene povijesti.
Koncert je trajao satima, uz stalnu interakciju s publikom i snažan emotivni naboj, potvrdivši još jednom Belanov status jednog od najomiljenijih domaćih glazbenika.
Atmosferu s koncerta donosimo u galeriji i videozapisu u nastavku.
Prekrasan, 14. „Božićni koncert“ Puhačkog orkestra Općine Donja Dubrava napunio je dvoranu Osnovne škole Donja Dubrava u Donjoj Dubravi na Štefanje, 26. prosinca 2025. godine. Koncert je unio posebnu blagdansku čaroliju u Donju Dubravu, čiji mještani ne propuštaju ovaj koncert već godinama.
Program koncerta vodila je Bruna, a među mnogobrojnim posjetiteljima i mještanima, prisustvovali su i načelnik Općine Donja Dubrava Damir Vidović sa suprugom Monikom, predsjednik Općinskog vijeća Romeo Čituš, ravnateljica OŠ Donja Dubrava Mirjana Ribić i ravnateljica Dječjeg vrtića „Klinčec“ Dubravka Horvat.
Na početku koncerta načelnik Damir Vidović u ime Općine Donja Dubrava te Mijo Kolarić ispred Puhačkog orkestra Općine Donja Dubrava čestitali su svima božićne i novogodišnje blagdane i uputili pohvale organizatoru i zvijezdi koncerta, Puhačkom orkestru i njegovom voditelju, prof. glazbe Antunu Horvatu koji sa strašću vodi djecu i mlade i dovodi njihove nastupe do savršenstva.
Mijo Kolarić
Uz vrhunske glazbene nastupe samog Puhačkog orkestra Općine Donja Dubrava, koji su izveli niz hitova, među kojima i „Za dobra stara vremena“ Novih fosila i „Aleluja“ Leonarda Cohena ili božićni „Jingle Bells“, sjajne nastupe izvela je i ženska vokalna skupina KUD-a „Šafran“ Štefanec, koji su oduševili i poznatim pjesmama kao što su „Zeko i potočić“ i „Bijeli Božić“, a publiku su nastupima počastiti i nezaboravni mali pobjednici ovogodišnjeg Susreta malih čuvara međimurske popevke dobravske Tete Lize, Leona Jadan i Toma Krušelj s pjesmom „Snočka sam ti droga fučkal i popeval“ te Lara Vidović, Lora Radmanić, Jana Krušelj i Rita Edišar s pjesmom „Cin can cvrgudan“, oboje uz pratnju Etno benda Osnovne škole Donja Dubrava.
Puhački orkestar Općine Donja Dubrava i prof. Antun Horvat
Svim gostima izvođačima Puhački orkestar uručio je prigodne poklone za zahvalu na sudjelovanju.
Posjetitelji su uživali u glazbi koja spaja sve generacije i blagdanskoj čaroliji koja ostaje u srcima još dugo, dugo! Atmosferu donosimo u videima i fotogaleriji.Prekrasno!
Kako je nekada izgledalo bajanje na Štefanje u Otoku, zabilježeno je u kratkom videozapisu u kojem o tom starom međimurskom običaju govore Siniša Kalšan i Tomo Radiković, dok samo bajanje izvodi Siniša Kalšan.
Riječ je o vrijednom podsjetniku na vremena kada se božićno čestitanje prenosilo s vrata na vrata, a običaji su živjeli kroz riječi, vjeru i druženje. Video je snimio Stjepan Narađa iz Studija Vipro Prelog, koji je ovim zapisom sačuvao još jedan djelić lokalne baštine od zaborava.
Jednostavno, autentično i s puno duha – baš onako kak se nekad bajalo.
U Domu kulture u Svetoj Mariji na Štefanje, 26. prosinca 2025. godine, održan je „Božićni koncert“ u organizaciji KUD-a „Ivan Mustač Kantor“ Sveta Marija.
Na početku koncerta sve je pozdravio predsjednik KUD-a Vedran Šulj, koji je naglasio kako ove godine KUD nažalost nije mogao uveseljavati mještane pjesmama kao i svake godine na Badnjak, no ovim će se koncertom iskupiti.
Publika je zaista uživala u božićnom duhu koncerta, na kojem su nastupili članovi KUD-a „Ivan Mustač Kantor“: Mali taburaši pod vodstvom Nikole Karažinca, ženska vokalna skupina pod vodstvom Darka Golubića, Milica Karažinecs prekrasnim božićnim recitacijama uz pratnju svog unuka Erika Vadlje na gitari te dramska skupina s predstavom „Božićna bajka“ koju je pripremio Milenko Kanižaj.
Mali tamburaši KUD-a Ivan Mustač Kantor
Kao gosti, nastupio je pjevački zbor Podružnice umirovljenika Općine Sveta Marija, koji je na kraju i zaokružio koncert s pjesmom „Narodil nam se Kralj Nebeski“, koju su s njim zapjevali svi izvođači i publika.
Koncertu su prisustvovali i načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek i ravnateljica OŠ Sveta Marija Gorana Šavora Peter.
Ženska vokalna skupina KUD-a Ivan Mustač Kantor
Ovaj lijepi koncert unio je u Svetu Mariju božićni duh, sreću i ljepotu blagdana.
Na samom početku već tradicionalne Štefanjske priredbe rečeno je ono što se u Orehovici odavno živi – selo ne čine ulice ni kuće, već ljudi koji se druže, pomažu jedni drugima i koji su, na kraju krajeva, ispunili Društveni dom do posljednjeg mjesta. Upravo takva slika dočekala je sve posjetitelje priredbe, održane na blagdan svetog Stjepana, kada su se mještani Orehovice i brojni gosti okupili kako bi zajedno proslavili blagdan uz pjesmu, ples i smijeh.
Organizator ove već dobro poznate kulturne manifestacije je Kulturno-umjetničko društvo „Fijolica”, koje iz godine u godinu potvrđuje svoju važnu ulogu u očuvanju međimurske baštine i društvenog života mjesta. Ovogodišnja priredba još je jednom pokazala koliko ovakva okupljanja znače ljudima, što potvrđuje i činjenica da je dvorana bila prepuna, a među uzvanicima je bio i predsjednik Općinskog vijeća Zlatko Orsag.
Bogat program za sve generacije
Program je započeo nastupom domaćina, članova KUD-a „Fijolica”, koji su pjesmom i plesom podsjetili publiku na bogatstvo međimurskog folklora. Posebno emotivan trenutak bio je nastup Malog folklora, čiji su najmlađi članovi svojim nastupom izmamili velik pljesak i osmijehe, potvrdivši da tradicija u Orehovici ima sigurnu budućnost.
Blagdanskom ozračju značajno je doprinio Crkveni zbor Majke Božje Fatimske iz Orehovice, čije su izvedbe božićnih napjeva unijele mir i duhovnost u ispunjenu dvoranu. Za vedriji dio programa pobrinuli su se gosti iz Podturna, Dramska skupina Udruge „Turen”, koji su duhovitom scenskom igrom nasmijali publiku i zaslužili dugotrajan pljesak.
Na službenoj stranici Visit Goričan danas je – na Štefanje – objavljen video koji je mnogima izmamio osmijeh na lice. Mladi Alex Krznar, odjeven u tradicionalnu narodnu nošnju, bajanjem je čestitao Božić i Novu godinu, nastavljajući lijep običaj koji se u Goričanu brižno čuva.
Dječja iskrenost, narodna nošnja i riječi blagdanske čestitke spojile su se u prizor koji podsjeća koliko su tradicija i običaji najljepši kada se prenose na najmlađe. Upravo kroz ovakve trenutke vidi se da duh Božića i dalje živi – tiho, skromno i od srca.
Preslatko, jednostavno i iskreno – baš onako kako i treba biti.
Klupsko prvenstvo Međimurja u malom nogometu koje je danas započelo u Čakovcu, s ukupno 56 momčadi u tri kategorije, završni je čin iznimno sadržajne nogometne godine u našem kraju. Pokušali smo joj dati ocjenu u razgovoru s predsjednikom Međimurskog nogometnog saveza Kristijanom Antolovićem.
-Mislim da možemo biti zadovoljni kvalitetom i rezultatima, posebno na razini županijskih liga i kupa. Naravno da se uvijek može bolje, ali vjerujem da smo u tom stupnju, posebno prema organizaciji klubova i infrastrukturi, u samom hrvatskom vrhu. Tu je i sedam međimurskih trećeligaša koji čine gotovo polovicu natjecanja u četvrtom rangu. Time se, naravno, otvara uvijek goruće pitanje kluba koji će biti na vrhu te piramide, u nekom višem rangu natjecanja, ali siguran sam da će i tu, s vremenom, doći do pomaka. Pri tome treba voditi računa da u svim segmentima života troškovi rastu, pa je tako i u nogometnim klubovima te se ljudi koji ih vode, najčešće kao volonteri iz čiste ljubavi, sve češće susreću s raznim problemima. Iako budućnost donosi puno izazova, pa se često govori i o prestanku rada pojedinih klubova, smatram da je njihov broj u našoj sredini koja broji ukupno oko 105.000 stanovnika uistinu impozantan.
Kakvu biste ocjenu dali radu MNS-a?
-Teško mi je to reći, jer sam u taj rad i osobno uključen, pa to moraju ocijeniti drugi. Svojevrsni pokazatelj je nedavna Skupština našeg saveza na kojoj smo dobili jednoglasnu podršku svih klubova. Kao savez ne raspolažemo velikim budžetom te od onoga što imamo nastojimo čim više sredstava, na različite načine, usmjeriti klubovima. Unatoč tome što su na županijskoj razini klubovi amaterski, u njihovom radu postavljaju se poluprofesionalni zahtjevi. Svima nastojimo ići na ruku ravnopravno, pružiti im ruku pomoći na isti način i smatram da zasada u tome uspijevamo.
Tijekom protekle jeseni apelirali ste na klubove, igrače i navijače da se bolje odnose prema sucima?
-Zamjerali su mi neki da tim istupom branim suce, ali ja branim interese međimurskog nogometa. Smatram da ga treba gledati kao cjelinu koju, uz sve ostale njegove sudionike, čine i suci. Prije 20-30 godina bilo je i po 130 sudaca. Naravno, možemo razgovarati kakva je bila ukupna kvaliteta suđenja. Međutim, danas ih je upola manje, a broj utakmica raste. Uz 30 seniorskih, igraju se i one u mlađim uzrastima te u ženskoj i veteranskim ligama. To je, otprilike, 90 utakmica svakog vikenda. Zajednički je cilj da sve budu pokrivene sucima, zbog čega je nužno sudačku organizaciju stalno pomlađivati. S druge strane, pritisak je najveći upravo na mlade suce, očekuje se da sude kao da iza sebe imaju godine iskustva i neki od njih se teško nose s tim. Neću reći da je suđenje vrhunsko, ali gotovo svi akteri međimurskog nogometa kažu da se značajno popravilo, a osim toga uvedeno je i snimanje utakmica kako bi se lakše uočile i analizirale eventualne pogreške. Svima nam je cilj kvalitetno suđenje, ali smatram da ćemo do njega doći kada se smanji pritisak na suce i pružimo im veću podršku.
Još jedan Vaš apel išao je na adresu lokalne samouprave, sa željom da snažnije podupre ljude koji vode klubove?
-Postoje dva aspekta tog pitanja. S jedne strane, posljednjih je godina u našim klubovima, od Kotoribe do Štrigove, strašno puno napravljeni na poboljšanju uvjeta i infrastrukture. Za to su, uz klupske uprave, ponajviše zaslužni općinski načelnici i gradonačelnici pojedinih sredina. Zbog toga nam i iz Hrvatskog nogometnog saveza stižu samo pohvale kada je u pitanju stanje u tom segmentu. To je, uostalom, vidljivo i iz sve većeg broja utakmica koje naše reprezentativne selekcije u mlađim uzrastima igraju širom Međimurja. Time se, ujedno, klubovima koji ih organiziraju otvara mogućnost određene zarade. Sve to pridonosi boljem radu svih naših nogometnih škola u kojima ukupno djeluju 124 momčadi. To je temelj na kojem gradimo budućnost međimurskog nogometa. S druge strane, postoji pitanje financiranja redovnog rada naših klubova. Već sam rekao da to u pravilu pada na leđa ljudi koji ih vode, najčešće potpuno volonterski. Oni izdvajaju svoje vrijeme i novac, ali ti klubovi nisu samo njihovi, nego su i važan dio sredine u kojoj djeluje. Slažem se da treba voditi računa o svim sportovima, kao i udrugama koje pokrivaju druga područja društvenog života. Međutim, ako stalno ističemo poruku: zdrav duh u zdravom tijelu, onda za to moramo osigurati i adekvatne uvjete. Već sam naveo neke podatke, ali vjerujem da svi u našem kraju dobro znaju koliko je nogomet raširen i brojan u odnosu na ostale sportove te smatram da se njegova specifična pozicija kao najvažnije sporedne stvari na svijetu mora uzeti u obzir kada se donose odluke koji će se i kakvi projekti financirati.
Član ste Izvršnog odbora HNS-a. Kako ste zadovoljni odnosom županijskog saveza s nacionalnim i što očekujete od naše nogometne reprezentacije na predstojećem Svjetskom prvenstvu?
-Spomenuo sam da su hrvatske mlade selekcije tijekom ove godine u našem kraju odigrale toliko utakmica kao nikada dosad. Već i taj podatak dovoljno govori kakvo povjerenje HNS-a uživamo. Podsjećam i na njihov doprinos pri uređenju igrališta s umjetnom travom u Prelogu, a pomažu nam i na brojne druge načine. O proračunu HNS-a mnogo se govori, ali on je manji od onoga čime raspolaže većina hrvatskih gradova. Pri tome se iz njega stalno ulaže, kao sada u izgradnju reprezentativnog kampa kod Velike Gorice. Što se rezultata tiče, osobno sam zadovoljan svaki puta kada se plasiramo na veliko natjecanje. Nakon Rusije i Katara osvajanje medalje se nekako počelo smatrati normalnim, pri čemu zaboravljamo da Hrvatska ima 120.000 registriranih nogometaša, a recimo jedna Njemačka njih 4 milijuna. Vidim da su krenule priče u kojima nam se ne daje puno šansi, ali svaki puta kada nas podcjenjuju mi budemo najbolji, pa vjerujem da će tako biti i ovog puta.
Što biste poručili međimurskoj nogometnoj obitelji?
-Na sportskom planu svima im želim mnogo uspjeha i dobrih rezultata. Svim amaterima i volonterima koji rade u našim klubovima želim da ustraju i ne odustanu, jer na njihovim ramenima u velikoj mjeri počiva međimurski nogomet. Lokalnu samoupravu pozivam na maksimalnu podršku, jer sport, pa onda i nogomet kao njegov važan dio, treba vrednovati jednako kao kulturu i druge djelatnosti. Smatram da se u našim školama nogometa polažu važni temelji za budućnost, dobro se radi i talent koji je oduvijek krasio igrače iz našeg kraja sigurno će doći do izražaja. Uvjeren sam da ćemo tim putem doći i do kluba koji će nas zapaženo predstavljati i u nekom višem rangu, poručio je predsjednik Međimurskog nogometnog saveza.
