Danas je u Županijskoj bolnici Čakovec obilježen Svjetski dan bolesnika, dan posvećen podizanju svijesti o potrebama oboljelih, važnosti humane skrbi i zahvalnosti svim djelatnicima koji svakodnevno brinu o pacijentima.
Ovaj poseban dan, posvećen onima koji nose teret bolesti i patnje, bio je prigoda za susret, molitvu i riječi ohrabrenja. Središnji dio obilježavanja bila je Sveta misa za bolesnike koju je predvodio varaždinski biskup mons. Bože Radoš. U zajedničkoj molitvi istaknuta je važnost povjerenja, strpljenja i snage koju čovjek pronalazi u vjeri i zajedništvu.
Tijekom posjeta biskup je obišao bolesnike na Odjelu za palijativnu skrb i kronično liječenje, zadržavajući se u razgovoru s njima te im pružajući suosjećanje i duhovnu potporu.
Dan bolesnika podsjeća na važnost solidarnosti, suosjećanja i brige za najranjivije među nama. Ova posjeta bila je snažan znak duhovne blizine i podrške, ostavljajući trag nade i ohrabrenja u srcima svih prisutnih.
Biskup je uputio iskrenu zahvalnost liječnicima, medicinskim sestrama i svim djelatnicima bolnice na njihovoj predanosti, stručnosti i humanosti. Naglasio je kako njihova svakodnevna briga za bolesne predstavlja plemenito poslanje i svjedočanstvo ljubavi prema bližnjemu.
U suradnji s Županijskom ligom protiv raka Čakovec u bolničkom holu organizirane su aktivnosti za pacijente i posjetitelje:
mjerenje krvnog tlaka
mjerenje razine šećera u krvi
savjetovanje i razgovor s volonterima
darivanje i posjet bolesnicima na odjelima
Županijska bolnica Čakovec zahvaljuje biskupu mons. Boži Radošu na posjeti, riječima ohrabrenja i molitvi, kao i članovima Županijske lige protiv raka na njihovom humanitarnom djelovanju i brizi za pacijente te svim djelatnicima, volonterima i svima koji su svojim sudjelovanjem doprinijeli da ovaj dan bude ispunjen empatijom, humanošću i zajedništvom.
Žena nepresušnog izvora energije i ideja, koja značajno obogaćuje život svoje zajednice kao učiteljica, spisateljica, plesačica, glumica i članica KUD-a – tako bismo ukratko mogli opisati Sanju Rašan, koja je nakon dugo godina od Snežane Hižman preuzela ulogu predsjednice Književnog kruga Prelog na nedavnoj izbornoj skupštini te udruge.
Sanja Rašan i Snežana Hižman
‘VAŽNO MI JE DA KNJIŽEVNI KRUG PRELOG ŽIVI I DALJE!’
Sanja Rašan (55), rodom iz Palinovca, danas stanovnica Preloga, članica je Književnog Kruga Prelog još od 2014. godine, a o prihvaćanju uloge predsjednice je rekla: – Bitno mi je da KK Prelog živi i dalje, u prvom redu zbog ljudi. Članovi udruge su amateri, no jako su kvalitetni. Neki od njih su već dosta stari i nisu ni završili školu, no njeguju istinsku ljubav prema poeziji i tek su sad, u zlatnim godinama, 1. put objavili zbirku pjesama putem ove udruge, što im puno znači. Ova udruga pokazuje da nikad ne treba odustajati od svojih snova!
Dodala je kako joj je želja proširiti rad KK-a Prelog kroz radionicu „Kako čitati pjesme“ koju bi sama održavala, više sastajanja, a cilj je da sastanci više ne budu u njihovim prostorijama iznad Doma kulture, s obzirom na to da je puno članova starije životne dobi i teško im se penjati gore, već u prostorijama Udruge umirovljenika Prelog kraj preloškog muzeja.
Sanja Rašan
– Dok bude ljepše vrijeme, mogli bismo se sastajati i kod kućica na Dravi, na izletima i sl. Želja mi je privući u našu udrugu i mlađu populaciju, posebno djecu, jer mnoga djeca uz mnoštvo obveza nažalost nemaju priliku razvijati svoj književni talent. Želja mi je osnovati i dramsku sekciju unutar KK-a Prelog, koja će surađivati s drugim udrugama. Puno je ideja… – istaknula je Sanja koja će u rad ove udruge nesumnjivo unijeti svježinu i novitete.
ZVIJEZDA KAM-A KA REDATELJICA, SCENARISTICA I GLUMICA
Sanja dobro zna što znači strast prema književnom stvaralaštvu. I sama piše pjesme, bajke te igrokaze za djecu i odrasle.
– S pisanjem sam počela kao učiteljica. Prvo sam radila u OŠ Goričan, dok sam danas učiteljica razredne nastave – savjetnica (uskoro izvrsna savjetnica) u OŠ Hodošan. Počela sam s igrokazima i pjesmama za djecu (učenje slova kroz rimu i sl.). Htjela sam da mi u igrokaze budu uključena sva djeca, prema svojim sposobnostima – priča Sanja, koja svake godine uspješno priprema učenike i za natjecanje LiDraNo.
Sanjina komedija Mužima na komediju, ženama na zdravlje
Sanja Rašan dugo godina bila je izrazito aktivna u KUD-u Općine Donji Kraljevec. Pisala je tekstove (scenarije), režirala i uvježbavala članove za nastupe, a često je nastupala i u glavnoj ili sporednoj ulozi u predstavama.
– Sve predstave izveli smo i na Festivalu kazališnih amatera u Prelogu (KAM). Izvodili smo ih i u općinskim selima i drugdje. Prvu komediju napisala sam dok smo bila voditeljica folklorne sekcije KUD-a Općine D. Kraljevec 2013. godine. Bio je to međimurski pučki mjuzikl “Mužima na komediju, ženama na zdravlje”, u njoj sam i glumila sporednu ulogu. U predstavi je sudjelovalo čak 60 osoba u dobi od 7 do 70 godina – prisjeća se Sanja svog bogatog kazališnog života.
Predstava je proglašena najboljom na KAM-u 2014. godine te je selektirana za državnu smotru uz nominaciju za najbolju režiju, a na državnoj smotri nominirana je najboljom predstavom te je osvojila Nagradu za očuvanje nematerijalne kulturne baštine Međimurja.
Na KAM-ovima idućih godina nizala je svoja daljnja uspješna djela: komediju ,,Kaj če mi steblo, ak’ je pozeblo”, monodramu „Na paši“, dramu „Nepozabljeno“ o staračkom domu i Alzheimerovoj bolesti, za što je osvojila i Nagradu za novi dramski međimurski tekst 2016. godine, zatim komediju „Mi smo…“, komediju koja je publiku nasmijala do suza „Kriminalne zaruke“ te kriminalističku dramu „Gorka osveta“.
Interesantno je da je u komediji „Kriminalne zaruke“ tada 45-godišnja Sanja glumila 18-godišnjakinju zbog iznenadnog otkazivanja glavne glumice, a glumila je i sporednu ulogu u „Gorkoj osveti“. Neke predstave objavljene su joj i u Feljtonu „Kazališni amaterizam: Pučka drama na kajkavskom“.
FOLKLORAŠICA I VODITELJICA GRAĐANSKOG ODGOJA U ŠKOLI
Sanja nije samo izvrsna scenaristica, redateljica i glumica kazališnih predstava, već i folklorašica. Od 2022. godine pleše u folklornoj sekciji KUD-a „Seljačka sloga“ Prelog, a značajnu ulogu ima i u projektima za djecu „Građanski odgoj i obrazovanje“, na čemu je počela raditi još 2013. godine u OŠ Goričan.
– Prvi projekt bio mi je „Različiti, a jednako vrijedni“ u OŠ Goričan, zatim sam radila na dugogodišnjim projektima „Igre i igračke naših predaka“ u PŠ Palinovec, gdje sam neko vrijeme radila, te „Kako smanjiti otpad od hrane“ – kaže Sanja.
Sanja s kolegicom Jadrankom Cvek kao folklorašica
Od školske godine 2023./2024. voditeljica je i izvannastavne aktivnosti „Građanski odgoj i obrazovanje“ u predmetnoj nastavi u OŠ Hodošan, pod pokroviteljstvom Međimurske županije. Vodi grupu „Mladi građani“, u sklopu koje je provodila odličan projekt „Što se krije iza društvenih mreža“ s ciljem prevencije ovisnosti djece o društvenim mrežama i video igricama, dok ove godine s kolegicom Suzanom Košak radi na projektu „Bolja naša sela, sretniji mi“, s kojim idu i na županijsku smotru.
– Sa svim projektima sudjelovali smo na državnoj smotri projekata. Mogu reći da su međimurske škole najaktivnije u području građanskog odgoja i najviše ih ide na te smotre, a takvi smo i što se tiče KAM-a – istaknula je Sanja.
NJEZINA STRAST SU I PLES, TORTE I PUTOVANJA
Kad pomislite da je to sve – nije. Ona kod djece razvija i osjećaj za ritam i ples i kao voditeljica izvannastavne aktivnosti „Ples“ u OŠ Hodošan. Tu plešu međimurska kola, bečki i engleski valcer, cha cha cha, kan kan, disco fox itd.
– Jako volim plesati, puno sam plesala oduvijek, dosta toga naučila sam i putem interneta. Djeca mogu lako naučiti ples – priča Sanja.
Sanja Rašan s obitelji
Uz sve te aktivnosti u školi i KUD-u, Sanja Rašan pomiče vlastite granice i u privatnom životu. Ona je i majstorica u izradi torti, svjetska putnica te supruga i majka. Njezin suprug Mišo profesor je biologije i kemije u Srednjoj školi Prelog i turistički vodič, a imaju dvoje odrasle djece, Doru (30) i Lovru (28), kojeg mnogi poznaju kao uspješnog trkača.
– U slobodno vrijeme obožavala sam pravljenje neobičnih, trodimenzionalnih torti djeci za rođendane. Prije sam razmišljala o studiju likovne umjetnosti – kiparstvu, pa mi to ide od ruke – priznaje Sanja.
Također, obožava putovati.
– Često putujem s mužem dok radi kao turistički vodič, ili idemo sami. Zadnje smo bili u Turskoj i Jordanu – priča nam Sanja, koja je već vidjela svijeta sa svojim supružnikom. Prije dolaska djece, njih su dvoje bili i avanturisti. Medeni mjesec proveli su putujući po Jadranu kao kamperi, spavajući u autu i planinareći.
– Ne patim na markiranu odjeću, marke automobila i sl. Isto tako, na putovanjima nam nije bitan luksuz, već samo iskustvo, da što više toga vidimo – kaže Sanja.
– Sanja sa suprugom Mišom u Vatikanu
Puna životne energije, ova žena koristi svaki trenutak svog života pretvarajući ga u ljepotu.
– Moj životni moto je: Sreću čine male stvari – uživaj u danu! Treba uživati u, primjerice, lijepom sunčanom danu, kavici s prijateljicom, jednostavnim stvarima – istaknula je.
Ova sjajna žena svoju ljubav prema književnosti, međimurskoj kulturnoj baštini i radu s djecom svakodnevno ulaže u sve što radi, ostavljajući tragove, nadahnjujući druge i stvarajući ljepši svijet. Ne sumnjamo da će svoju pozitivnu i nepresušnu energiju prenijeti i na budući rad Književnog kruga Prelog.
U ozračju sabranosti, molitve i duboke pobožnosti danas je u Nedelišću svečano proslavljeno proštenje Gospe Lurdske. Ovo tradicionalno slavlje i ove je godine okupilo mnoštvo vjernika koji su došli iskazati čast Blaženoj Djevici Mariji, moleći njezin zagovor i zahvaljujući za primljene milosti.
Posebnost ove proslave daje i sama župna crkva Župe Presvetog Trojstva – Nedelišće, na čijem se ulazu nalazi špilja s kipom Gospe Lurdske iz 1858. godine – najstarijim kipom Gospe Lurdske u Hrvatskoj. Taj povijesni i duhovni dragulj svjedoči o dugoj i postojanoj marijanskoj pobožnosti ovoga kraja te generacijama vjernika koji su pred Gospinim likom pronalazili utjehu, snagu i nadu.
Svečanu koncelebriranu svetu misu predslavio je umirovljeni varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, u zajedništvu s brojnim svećenicima. U nadahnutoj homiliji biskup je istaknuo kako nas Blažena Djevica Marija uvijek usmjerava prema Bogu, nikada prema sebi. Njezine poruke iz Lurda duboko su ukorijenjene u evanđelju – poziv na obraćenje, molitvu i pokoru trajno su aktualni i snažni odgovori na izazove svakoga vremena.
Govoreći o vjernosti i postojanosti u vjeri, biskup Mrzljak povezao je život i djelovanje kapelana Vranekovića, Krašića te blaženog Alojzije Stepinac, istaknuvši njihovu duhovnu čvrstoću i pouzdanje u Božju providnost. U tim primjerima prepoznaje se ista ona vjernost Kristu i Crkvi na koju i danas poziva Majka Božja.
Na završetku euharistijskog slavlja upućena je posebna zahvala biskupu Mrzljaku na dolasku i predvođenju slavlja, kao i p. Stjepanu Ivanu Horvatu koji je predvodio trodnevnu duhovnu pripravu. Trodnevnica je vjernike uvela u proštenje kroz molitvu, razmatranje i sakramentalni život, produbljujući svijest o važnosti marijanske pobožnosti u svakodnevici.
Proštenje Gospe Lurdske u Nedelišću ponovno je potvrdilo da Marija ostaje majčinski bliska svome narodu. Pred njezinim likom uči se poniznosti, povjerenju i predanju Božjoj volji. Neka i dalje vodi svome Sinu, da poput nje vjernici budu otvoreni Božjoj riječi i spremni živjeti evanđelje u konkretnosti svojega života.
Vrijeme je za maske, smijeh i veselje! U Vratišincu se priprema tradicionalno fašničko druženje koje će razveseliti sve generacije – od najmlađih do odraslih. Općina Vratišinec poziva sve da se u utorak, 17. veljače 2026., pridruže ovom šarenom i veselim događanju koje će ulicu Ograda i dvorište dječjeg vrtića pretvoriti u pravu karnevalsku oazu.
Program počinje u 14:45 okupljanjem u Ulici Ograda, prilaz Osnovnoj školi, gdje će se svi sudionici moći pripremiti za povorku. U 15:00 kreće fašnička povorka do dvorišta dječjeg vrtića, gdje će se nastaviti druženje uz glazbu, smijeh i dobru zabavu.
Poseban dio programa je vrijeme za uživanje u tradicionalnim krafnama i sokovima, planirano nakon povorke. Pridružite se povorci, sudjelujte u maskiranju i uživajte u uku snim krafnama i piću – Fašnik u Vratišincu obećava smijeh, šarenilo i nezaboravne trenutke. Ne propustite priliku da budete dio ove fašničke tradicije i pokažete svoju kreativnost – vidimo se u utorak, 17. veljače, u Vratišincu!
Danas je na obilaznici Preloga zapažen trkač koji je trčao uz prometnicu kojom se vozila kreću većim brzinama, što je kod dijela građana izazvalo zabrinutost zbog sigurnosti.
Iako se može reći da je odluka o trčanju uz takvu cestu rizična i da odgovornost uvelike leži na samom trkaču, ovaj prizor ponovno je otvorio pitanje nedostatka adekvatne infrastrukture. Građani upozoravaju kako bi pješačko-biciklistička staza, barem s jedne strane obilaznice, omogućila sigurnije kretanje rekreativcima i smanjila rizik od mogućih nesreća.
S obzirom na sve veći broj građana koji se bave rekreacijom, sve su glasniji apeli da se razmotri izgradnja staze koja bi omogućila sigurnije i primjerenije korištenje ovog dijela obilaznice.
– Grad Prelog se trenutačno bori za južnu obilaznicu Preloga. Imamo mnoštvo pješačko-biciklističkih staza po Gradu Prelogu, može trčati i po Marini Prelog i po nasipu, pa je neobično što je ovog trkača nagnalo da trči baš po prometnoj obilaznici namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila – komentirao je gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek.
Redovnu Skupštinu održalo je prošlog vikenda, u subotu 7. veljače, u prostoru Bistroa Barracuda u Prelogu, Udruga pčelara „Nektar“. Skupštinom je predsjedao predsjednik Udruge Ivica Balent, a na dnevnom redu su se našla uobičajena izvješća o radu, financijsko izvješće, izvješće Nadzornog odbora kao i planovi za 2026. godinu. Tako je u planu za ovu godinu obilježavanje Dana pčela, studijski posjet pčelarskom sajmu „APIS Slovenia“ u Celju u mjesecu ožujku kao i organizacija edukativnih izleta za članove, zatim organizacija Dana meda u Prelogu te druženje pčelara uz blagdan zaštitnika pčelara sv. Ambrozija.
Razgovaralo se o raznim problemima koji muče pčelare poput patvorenog meda, koji nije problem samo u Hrvatskoj nego i puno šire. Radi se o proizvodu koji je lažno predstavljen kao prirodni pčelinji med, a zapravo je mješavina šećernih sirupa (glukozno-fruktozni sirup, melasa), škroba i aroma. Ovakav proizvod nema nutritivnu vrijednost pravog meda, a njegova proizvodnja šteti pčelarima i obmanjuje potrošače.
Također se govorilo i o problemu trovanja pčela kod cvatnje određenih poljoprivrednih kultura. Opće je poznato da svako pčelinje društvo podiže prinose okolnih poljoprivrednika. Proizvodnja hrane zavisi od pčela, pa tako svaki treći zalogaj direktno zavisi od pčela, a svaki drugi indirektno. Nepravilna upotreba sredstava za zaštitu bilja, pored opasnosti da dovede do trovanja pčela, utiče i na oprašivanje. Uslijed lošeg oprašivanja ne samo da opada prinos, već se i smanjuje kvaliteta plodova.
Skupštini je nazočio i predsjednik Gradskog vijeća Grada Preloga Dražen Novak, koji je istakao da Grad Prelog itekako podržava ideju gradnje i uređenja pčelarskog doma na području Grada Preloga, što je istaknuto već u nekoliko prilika. Istakao je i želju da se i članovi Udruge pčelara „Nektar“ uključe u projekte koje provodi Grad Prelog i Međimurska županija.
Tradicionalni fašenjk u Donjoj Dubravi održat će se u nedjelju, 15. veljače 2025. godine, s početkom u 14 sati.
Okupljanje maski u dvorištu Doma kulture „Zalan“ i formiranje povorke je predviđeno do 14 sati kada kreće povorka selom uobičajenom rutom (centar – Zagrebačka ulica – Matije Gupca – Braće Radića – Novembarskih žrtava – centar).
U povorci će sudjelovati velike i male maske, a male će se ranije odvojiti te doći do „Zalana“ gdje će se odvijati izbor najboljih malih maski. Po završetku izbora i proglašenju najboljih maski slijedi vrhunac fašenjka – čitanje Vrapca.
Uz čitanje Vrapca okupljenima će se predstaviti i „velike“ maske koje će se natjecati za bogate novčane nagrade.
Za sve okupljene u dvorištu „Zalan“ pripremljene su krafne, topao čaj i kuhano vino. Druženje maski i sudjelujućih udruga organizirano je u prostorima Nogometnog kluba „Dubravčan“.
Fašenjk organizira KUD Seljačka Sloga uz sudjelovanje drugih mjesnih udruga, a financijski ga pokriva Općina Donja Dubrava.
Okupljanje dječjih maski je u 14:45 sati, a proglašenje najbolje dječje maske je oko 16 sati.
SATNICA:
14:00
početak povorke ulicama Donje Dubrave
14:45
okupljanje malih fašenjki u KUD-ovim prostorijama
16:00 – 17:30
proglašenje najbolje dječje i odrasle maske
čitanje Vrapca, spaljivanje Fašenjka
17:30 / 18:00
druženje i ples pod maskama u prostorijama NK-a Dubravčan (Krbulja)
NAPOMENA ZA VRABEC – kutija za prijavu štorija vam je na raspolaganju do četvrtka.
Danas je čakovečki sajam srijedom izgledao nekako ljepše, prozračnije. I ono malo kupaca odmah je primijetilo da je na staze u sajmišnom prostoru navožen i isplaniran šljunak. Puno je lakše bilo hodati i trgovati. Još onaj vanjski parkirni prostor i prilaz da se pošljnčaju bilo bi super.
Evo i nekih cijena. Korijen pravog domaćeg hrena bio je po 7 eura kilogram. Krumpir je nuđen po 0,50 i po 1 euro kg. Kilogram peršina nuđen je od 3 do 6 eura kg, mrkve po 1,5 i 2, dok je batat nuđen po 2 eura kg. Celer je bio po 1 euro komad.
Grah bijeli tetovac bio je po 5 eura kg, kao i trešnjevac. No, ostale sorte suhoga imaju visoku cijenu: od 7 do 18 eura kg.
Prosena kaša bila po 4 eura kg, a hajdinska po 5 eura kg.
Zelena salata je po 1 euro glavica, poriluk je nuđen po 4 eura kg, kelj po 2 eura i bijelo zelje po 0,80 eura kg. Cikla je bila po 1,5 i 2 eura kg, brokula po 5, a cvjetača po 2 eura kg.
Domaći češnjak je prodavan po 6 eura kilogram, a luk po 1 euro kg. Zabilježili smo i dobru ponudu repe: 10 kg 8 eura. Crna repa nuđena je po 2,5 eura kg.
Jabuke i mandarine dominirale su cijelim sajmom. Jabuke su bile od 0,80 do 1,50 eura po kilogramu. Mandarine i klementine su po 1,5 eura kg, a limun 3 eura kg.
Očišćeni orasi nuđeni su od 10 do 15 eura kilogram, a lješnjaci po 16.
Inače, cijena meda je pala, pa se onaj od akacije prodavao po 9, a cvjetni po 6 eura kilogram.
Dimljeni špek bio je po 15 eura kg, sušene kosti 3 eura i sušeni kare po 15 eura kg.Domaći kuhani sir nuđen je po 8 eura kg. Šampinjoni su bili po 4 eura kilogram. Domaća jaja prodavana su po 2,5 eura 10 komada. Litra domaćeg crnog ulja od bundevskih koštica prodavana je po 10 eura.
Za 25 kg zobi, kukuruza, pšenice ili ječma trebalo je platiti 10 eura, dok su sjemenke suncokreta bile po 1,5 eura po kilogramu.
Naš fotoreporter Stjepan Štef Hranilović je i danas na 7 stupnjeva Celzija uživao na sajmu. Pogledajte što i koga je snimio!
U Županijskom centru 112 koji, uz voditelja Marijana Pongraca, broji 10 djelatnika, danas je obilježen Dan jedinstvenog europskog broja 112 . Ovaj se broj u državama Europske unije koristi punih 35 godina, jer je uveden 1991.godine temeljem odluke Vijeća Europskih zajednica. U našoj zemlji se koristi od 11.veljače 2005.godine. Njegovim uvođenjem željelo se pružiti jednostavan, jednak, siguran i učinkovit pristup hitnim službama te je uveden kako bi putnici u Europi mogli birati samo jedan broj u takvim situacijama.
Voditelj Područne službe civilne zaštite Čakovec Ladislav Soke iznio je podatke o djelovanju našeg centra tijekom protekle godine.
-U 2025.godini imali smo 15.187 poziva, odnosno četrdesetak dnevno, što je 3.251 poziv manje u odnosu na godinu ranije, ali se povećala iskoristivost broja za 4,93 posto te sada iznosi 54,43 posto. Od ukupnog broja imali smo 6.898 nenamjenskih i 22 zlonamjernih poziva, pa je i u tim segmentima došlo do smanjenja. U 80 posto slučajeva pozivi su stigli putem mobilnih telefona, a u 20 posto s fiksnih telefona. Zaprimamo i pozive na stranim jezicima: engleskom, njemačkom, talijanskom, mađarskom i slovačkom. Takvih poziva je prošle godine bilo 23, uz 37 e-poziva automatski iz vozila. Temeljem tih poziva hitne službe su intervenirale na 6.528 događaja, od čega je bilo 3.118 medicinskih događaja, 2.529 sigurnosnih događaja, 699 složenih i 182 vatrogasna događaja. Ukupno gledajući, svi županijski centri 112 u našoj zemlji prošle su godine primili 1.686.012 poziva, od čega je 77,8 posto bilo namjenskih. Od početka svog djelovanja svi naši centri na području Hrvatske primili su više od 39 milijuna poziva, rekao je Soke.
Jedinstveni europski broj za hitne službe 112 u Republici Hrvatskoj djeluje unutar Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova i neprekidno osigurava zaprimanje dojava putem telefona, SMS poruka i e-poziva iz vozila, a kao dio sustava 112 obavlja dodatne zadaće iz djelokruga civilne zaštite. Sustav čini dvadeset županijskih centara 112 koji zaprimaju hitne pozive i djeluju kao jedinstveni operativno – komunikacijski centri za sve vrste hitnih situacija.
U sklopu obilježavanja ovog važnog dana za Županijski centar 112, održan je i tradicionalni sastanak predstavnika žurnih službi s našeg područja. Uz domaćine, odazvali su mu se predstavnici Policijske uprave Međimurske, Vatrogasne zajednice Međimurske županije, Javne vatrogasne postrojbe Čakovec, Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije i Hrvatske gorske službe spašavanja stanice Čakovec, a sudjelovao je i Mario Medved, zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Međimurske županije.
