Udruga Mladi informatički stručnjaci (MIS) u suradnji s udrugom Međimurski informatički klub (MIK) organizira javno predavanje “Umjetna inteligencija i nove tehnologije: preoblikovanje budućnosti”. Predavanja će se održati u sklopu projekta “Budućnost tržišta rada i uvod u nove tehnologije” i aktivnosti “Uvod u nove tehnologije u IT industriji” koji financira grad Čakovec u sklopu javnog poziva za financiranje programa i projekata namijenjenih mladima za 2024. godinu.
Ulaz na predavanje je slobodan, a održati će se u subotu, 14.12.2024. u 16:00 u Informatičkoj učionici Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje u Čakovcu (Ulica Bana Josipa Jelačića 22b, Čakovec).
Predavači će biti vrsni stručnjaci iz IT sektora Marin Drabić i Dejan Drabić.
Pozivamo sve zainteresirane da se odazovu na predavanja te nauče koje su to nove tehnologije sve više prisutne u IT industriji te koji su trendovi i kako će IT industrija izgledati u budućnosti i kakav utjecaj umjetna inteligencija ima na te procese.
Dioničko društvo Čateks iz Čakovca, jedno od najvećih tekstilnih poduzeća u regiji i jedina preostala legenda tekstilne industrije našega kraja, danas slavi 150 godina djelovanja. Počeci sežu u davnu 1874. godinu kada je Samuel Neumann osnovao prvu veću bojadisaonicu platna u Čakovcu koju su članovi njegovi obitelji vodili sve do 1944. godine kada su odvedeni u njemačke nacističke logore. Poduzeće 1945. godine postaje državno vlasništvo, a 1960. godine preseljava u tada novoizgrađenu halu, na današnjoj lokaciji u Globetki. U to zlatno doba tekstilne industrije, rastao je broj zaposlenika te je 1966. u tvornici radilo oko 930 ljudi.
Danas, u tri proizvodna centra – tekstilnom centru s tkaonicom i pogonom za doradu tkanina, pogonima politeksa te prevlačenja i laminiranja – u tvornici danas radi više od 200 ljudi.
Matija Bilandžija, predsjednik Uprave Čateksa, uz dobrodošlicu uzvanicima svečanosti, je istaknuo: „Kada kompanija postoji 150 godina, to govori da smo drugačiji. Privlačenje najboljih stručnjaka u grani omogućilo nam je da prebrodimo najteža vremena. Prepoznali smo nišu tehničkog tekstila kao potencijal, no da bismo i uspjeli morali smo biti najbolji. Prije svega mislim na sektor obrane i sigurnosti, medicinu te prehrambenu industriju. Uspjeli smo se transformirati, prilagoditi vremenu te proizvoditi brže i bolje. Emociju kanaliziramo prema klijentima da osjete koliko nam je stalo do projekata te da ćemo dati i više nego što očekuju od nas“, rekao je Bilandžija.
Župan Međimurske županije Matija Posavec čestitao je na poslovnom uzletu ovom uglednom poduzeću te svim zaposlenicima koji su svoj trud utkali u uspjeh: „S mnogo poštovanja zahvaljujem vam na ustrajnosti koju ste utkali u povijest poduzeća. Tijekom 150 godina mijenjalo se mnogo toga, mijenjao se svijet i zato je prilagodba i suočavanje sa izazovima okosnica uspjeha tvrtke Čateks. Stoljeće i pol unatrag četiri su stupa pozicionirala Međimurje među gospodarski najrazvijenije regije tadašnjeg geo-političkog sustava. Iz male bojadisaonice nastao je Čateks, to je tvrtka za koju su znali svi ne samo na području naše zemlje, već u većem dijelu Europe“, rekao je župan dodavši da je u dugu povijest poduzeća utkana i činjenica da su ga zaposlenici doživljavali kao svoje i davali mu najbolje od sebe.
Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini ističe da je rok trajanja poduzeća današnjice u prosjeku 40 godina, a mi svjedočimo povijesti uspjeha dugoj 150 godina: „Veliki je to događaj za našu sredinu jer je povijest vašeg poduzeća dio povijesti ovoga grada. Preživjela je tvrtka tri rata, propast tekstilne industrije, no izdigli ste se, pokazavši nesvakidašnju inovativnost i otpornost. A to je sve, samo ne lako“, istaknula je gradonačelnica, a gradonačelnik Preloga i izaslanik Hrvatskoga sabora Ljubomir Kolarek, dodao: „Zamislite koliko je obitelji Čateks hranio tijekom 150 godina! Nije lako toliko opstati na tržištu. Kohezija iskusnih majstora i mladih stručnjaka stvara podlogu i garanciju budućnosti Čateksa novoga doba“, rekao je Kolarek.
Uzvanicima se, osobitim pohvalama poklonjenima Međimurju, obratio i Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i izaslanik predsjednika Vlade: „Moj dojam o Međimurskoj županiji sažet ću u želji da cijela Hrvatska bude kao vaša Županija. Zato nije slučajnost što je Čateks živ 150 godina jer ovo je poticajno okruženje i ta duga povijest govori o mentalitetu ovdašnjih ljudi“, istaknuo je izaslanik Milatić.
Čateks godinama uspješno surađuje s Ministarstvom obrane te se uzvanicima obratio Alojz Šaško, izaslanik ministra Anušića: „Želim vam još više uspjeha, te s ponosom ističem da je pripadnicima Hrvatske vojske Čateks bio pouzdan partner tijekom niza godina“, dodao je izaslanik.
Čateks, njegovi zaposlenici i dioničari vjeru u budućnost hrane činjenicom da nova generacija mladih menadžera s razlogom uživa njihovu bezrezervnu podršku. Razvojni planovi podrazumijevaju ambiciozne, ali ne i nerealne ciljeva među kojima i težnju da postanu vodeći inovatori u području razvoja tekstilnih materijala u suvremenim okvirima koji podrazumijevaju obvezu prikupljanja i recikliranja te ponove upotrebe.
Proslavi su nazočili zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec, pročelnici županijskih upravnih odjela kao i brojni gosti i uzvanici.
Glazbene predahe tijekom svečanosti, koju je vodila Aleksandra Ličanin, uljepšali su vrhunskim izvedbama Tamara Korunek Lesar i Marko Žerjav.
Danas je na sjednici Skupštine Međimurske županije načelnica Općine Donji Vidovec i županijska viječnica Bojana Petrić podnijela amandam za Proračun Međimurske županije za 2025. godinu da se 50.000,00 eura uloži u rekonstrukciju prekategoriziranog pravca od državne ceste DC20 do derivacijskog kanala (Vidovski most).
Župan Matija Posavec prihvatio je ovaj amandman te je time navedena rekonstrukcija uvrštena u Proračun MŽ za 2025.
Danas, 12. prosinca, obilježava se obljetnica smrti akademika, etnomuzikologa i sakupljača narodnih napjeva dr. Vinka Žganca.
Dr. Vinko Žganec simbol je kulturne baštine u Općini Vratišinec, a u samoj Općini njegovo ime nosi ulica, škola, Mješoviti pjevački zbor i Kulturno umjetničko društvo.
Povodom 48. obljetnice smrti općinski načelnik Mihael Grbavec zapalio je svijeće ispred biste u centru Vratišincu i na mjesnom groblju gdje se nalazi vječno počivalište vratišinskog velikana.
Tim povodom Općina Vratišinec izradila je kratki video čija je glazbena pozadina izvedba Žgančevog zapisa „Cmreki v snegu spiju” u izvedbi preminule vratišinske pjevačice izvorne popevke Marije Tuksar – Micike.
Danas, 12. prosinca 2024. godine, na poziv mještana posjetili smo Ulicu Ivana Gorana Kovačića u Lopatincu kućne brojeve 94 i 96, kod opasnog zavoja u o kojem se priča već godinama. Popričali smo sa stanovnicima Rudijem Horvatićem i Ivanom Ključarić, koji su nam opisali novi incident koji se tu dogodio u nešto prije ponoći 11. prosinca 2024. godine.
Rudi Horvatić i Ivana Ključarić
– Iz smjera Čakovca prema Pleškovcu automobil je izgubio nadzor u ovom zavoju dolazeći uzbrdo uz veliku brzinu, i uništio mi je ogradu. To se unatrag desetak godina dogodilo već desetak puta, svako malo ponovno popravljam ovu ogradu! Zadnji put srušili su mi je u veljači ove godine. Na dvorište kuće prije moje, od susjeda, prije dva tjedna auto im se zaletio u voćnjak i na više mjesta uništio živu ogradu – rekao je Rudi Horvatić, kojem je toga već zaista dosta. Velik dio srušene ograde već je uklonio jer nije mogao s autom u svoje dvorište, a srušeni ostaci dokazuju da je ovdje bio dar-mar, a i nabavili smo fotografije i video kako je to jučer izgledalo.
Ograda razvaljena 11. prosinca 2024. godine u prometnoj nesreći
Na zamolbu vozača, s kojim je Rudi odgovorio odštetu, te kako nitko nije stradao, policija nažalost nije bila pozvana. No ova nesretna ograda, a također i živa ograda dvorišta susjedne kuće, već godinama stradava od nesavjesnih vozača, a mještani ističu da je umjesto ograde mogao nastradati i čovjek ili, nedajbože, dijete.
Živa ograda susjeda do također je nastradala prije 2 tjedna
Rudijeva susjeda preko puta Ivana Ključarić, upozorava u ime roditelja čija djeca upravo ovdje svakodnevno pješke ovuda idu u školu.
– Oko 400 metara uzbrdo nalazi se škola, u Pleškovcu, te je ovdje velika frekvencija djece. Promet se tu u posljednje vrijeme jako intenzivirao, ovuda prolaze i kamioni, ljeti jure motori, te smatramo da bi tu trebalo ograničiti brzinu na 40 km/h (sada je dozvoljena brzina 60 km/h) i postaviti kamere za nadzor brzine jer to je najbolje rješenje za usporavanje vozača – rekla je Ivana Ključarić, dodajući:
Auti razvijaju velike brzine na ovom dijelu Lopatinca, pred ulazom u Pleškovec iz smjera Čakovca
– Unatrag 3 godine zvala sam načelnika barem 4 puta, jučer sam mu poslala i dopis, te molila da se nešto poduzme po tom pitanju, no uvijek sam dobila odgovor da je to državna cesta i da općina tu ne može ništa.
Rudi i ona predlažu da se kamera postavi na stup kod kućnog broja 93, što bi utjecalo na smanjenje brzine prometa iz oba smjera, kao i da se od trgovine Krk do Mohokosa smanji ograničenje brzine na 40 km/h jer u pitanju je sigurnost djece! U dopisu načelniku je, među ostalim, mu istaknula:
„Za sada još nitko od pješaka nije stradao (koliko ja znam), no samo je pitanje vremena kad će doći do toga. Djeca svih razreda, od 1 do 8., se svakodnevno kreću tuda. Kad bi se dogodila tragedija i netko bi bio ozlijeđen ili preminuo, sigurna sam da bi se rješenje momentalno pronašlo. Nemojmo čekati da se dogodi takva situacija!
Molim vas da se obratite svim institucijama (Hrvatske ceste, MUP) i ukažete na ovaj problem jer još uvijek nije kasno! Sigurna sam da je svima u najvećem interesu da se zaštite životi ljudi, pogotovo male djece, koja su upravo tu najviše izložena opasnosti ovog dijela ceste“.
Anđelko Nagrajsalović
Upitali smo načelnika Općine Sveti Juraj na Bregu Anđelka Nagrajsalovića planira li što poduzeti po tom pitanju.
– Naša općina ima 9 naselja, 60 km cesta i 30 lokacija na kojima mještani žele da se postave kamere, što je nemoguće. No, trenutno radimo na novom prometnom elaboratu na području općine te ćemo pronaći najbolje rješenje i za ovo mjesto u Lopatincu. Najvjerojatnije ćemo tu postaviti treperave upozoravače brzine te zatim postaviti kameru ili betonske usporivače brzine. U dogovoru s Hrvatskim cestama i MUP-om, nadam se da ćemo uskoro pronaći rješenje! – dao je nadu načelnik. Rekao je i da se u ponedjeljak vraća sa službenog puta i odmah će se posvetiti toj problematici.
Nadajmo se da će se to riješiti prije nego bude prekasno, jer pogled na ogradu, srušenu po tko zna koji put, sluti na crnu budućnost na ovoj prometnici ako se nešto konačno ne poduzme! Zaista, treba li netko stradati da bi se djelovalo?!
Analizom čimbenika u strukturi cijena prehrambenih proizvoda, nameću se dva neoboriva zaključka. Prvi je da pritisak na rast cijena ne popušta i proizvođači neće moći dugo odgađati nova poskupljenja. Drugi je da što je proizvod više kvalitetan i premium, to je pritisak na rast cijena snažniji, piše Poslovni dnevnik.
Osobito te teze stoje kod snažne i razgranate domaće pekarske industrije, čije su glavne sirovine poput maslaca, sira, kakaa i mesa, i na popisu proizvoda koji se preklapa s listom onih čije su cijene najviše rasle u protekloj godini na globalnom tržištu. Cijene mesa konstantno rastu već dvije godine, maslac je na godišnjoj razini poskupio za 80 posto, kakao je 20-30 posto skuplji nego godinu ranije.
Još jedan bitan proizvod za pekare, šećer, u prošloj je godini samo tijekom veljače i ožujka poskupio za 61 posto, a u ovoj godini očekuje se još oko 20 posto rasta cijene, doznaje se neslužbeno iz pekarskog sektora. Prema prihodima su u pekarskoj industriji, inače, najjači igrači tvrtke Mlinar i Pan Pek, a prema dobiti Dubravica i Bobis.
Ukupni prihodi poduzetnika u djelatnosti proizvodnje kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača ostvareni u 2023. godini iznosili su 934.6 milijuna eura, što je povećanje za 18,4 posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu, pokazuju nedavno objavljeni podaci Financijske agencije.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar građanima je preporučio da sami peku kruh. Ministar je savjetovao građanima da mogu sami početi “raditi pekarske proizvode, a ne prigovarati da su visoke cijene”.
“Imate reguliranu cijenu struje, brašna, ulja, mlijeka…”, napomenuo je. Potvrdno je odgovorio na pitanje novinarke ima li i sam iskustva u tome, a za recept je novinare uputio na internet.
Vrijeme istječe! Velika nagradna igra Galerije Sjever bliži se kraju! Još samo 10 dana dijeli vas od prilike da osvojite savršeni odmor u Malinska Green Apartments. Ne čekajte posljednji trenutak – prijavite svoje račune i možda baš vi uživate u luksuznom odmoru idućeg ljeta!
Kako sudjelovati?
Sudjelovanje je jednostavno:
– Kupite za 20 eura ili više u bilo kojoj trgovini Galerije Sjever. – Fotografirajte račun. – Prijavite ga putem obrasca na www.galerijasjever.hr/nagradna-igra.
Što možete osvojiti?
1. nagrada: 7 dana u luksuznom penthouseu Malinska Green Apartments 2. nagrada: 4 dana odmora u dvosobnom apartmanu Malinska Green Apartments 3. nagrada: Vikend za dvoje u jednosobnom apartmanu Malinska Green Apartments
Podsjećamo – prijave traju do 22. prosinca!
Svaka prijava donosi novu priliku za osvajanje nezaboravnog odmora. Ako već niste, iskoristite vrijeme koje je pred vama i osigurajte svoje mjesto u igri za fantastične nagrade.
Izvlačenje sretnika:
Dobitnici će biti izvučeni 23. prosinca, a svi detalji nagradne igre dostupni su na službenoj stranici Galerije Sjever: www.galerijasjever.hr/nagradna-igra.
Posjetite Galeriju Sjever, uživajte u kupovini i osvojite vrijedne nagrade!
Učenici 3.a i 3.b OŠ Jože Horvata Kotoriba, predvođeni učiteljicama Adelom Horvat i Draženkom Golub, uključeni su u e-Twinning projekt “Tragovima pčela” pa su tim povodom obilježili pravi “Medni dan”. U goste su im stigli roditelji njihove učenice Eve Vojvode. Oni su Kornelija i Nikola i intenzivno se bave pčelarstvom.
Održali su im jako zanimljivo i edukativno predavanje o važnosti i značaju pčelarstva i pčela u cjelokupnoj poljoprivrednoj proizvodnji te u održavanju ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti. Učenici su mogli isprobati pravo odijelo pčelara, doživjeti košnicu, okvire s voskom, degustirati odličan domaći livadni med te se zasladiti medenom pitom i kolačićima od meda.
Naučili su kako su pčele medarice mali, marljivi insekti koji žive u zajednicama koje se zovu košnice. Jedne su od najvažnijih životinja na Zemlji i naši su prijatelji. Upoznali su kraljicu maticu, radilice, trutove, saće, košnicu, okvire u košnici. Doznali su kako i čime se pčele hrane, upoznali njihov put od cvijeta do meda, proizvode od pčela propolis, matična mliječ, pčelinji vosak te koje su dobrobiti meda za ljudsko zdravlje.
Izuzetno im je bio zanimljiv podatak da pčele imaju pet očiju – dva velika i tri mala. Da bi napravile 1 kg meda, pčele moraju posjetiti četiri milijuna cvjetova. Kratko žive, od 30 do 45 dana. Pčela radilica može posjetiti I do 5000 cvjetova u jednom danu.
Bilo je tu još puno zanimljivosti.
Nakon odličnog druženja s roditeljima Vojvoda, prionuli su poslu i postali mali slastičari. Mame su im pomogle zamijesiti tijesto u kojem je glavni sastojak bio med, a oni su valjali tijesto te zatim kalupima stvarali neobične božićne kolačiće. Cijela škola je mirisala opojnim mirisom slasnih medenih kolača. Bio je to baš prekrasan medni dan.
U voću iz Albanije otkrivena je štetna kemikalija, izvijestio je u srijedu europski sustav za sigurnost hrane.
Kako navode, zabranjeni pesticid klorpirifos otkriven je u klementinama iz Albanije. Srećom, uzorak je analiziran već na hrvatskoj granici, pa je pošiljka odmah vraćena pošiljatelju. Nije, dakle, završila u hrvatskim dućanima.
Utvrđeno je 0,029 mg/kg klorpirifosa u voću, a nije dopuštena ni najmanja vrijednost. To je predstavljalo potencijalan rizik za zdravlje ljudi, kažu u europskom sustavu za brzo uzbunjivanje u prometu hranom, piše Danica.hr.
Klorpirifos je na području EU potpuno zabranjen u travnju 2020. godine. Brojne studije pokazale su kako izloženost tom pesticidu može utjecati na neurološki razvoj djece te oštetiti još nerođeno dijete.
Znanstvene studije povezuju ga s poremećajima u razvoju mozga, hiperaktivnošću, zaostajanjem u rastu, smanjenim kvocijentom inteligencije, navodi se u odluci Europske komisije o zabrani njegove upotrebe.
Nešto kasnije danas stiže i nova obavijest: pronađeni su ostaci pesticida fosmeta u drugoj pošiljci klementina iz Albanije. I ta je pošiljka vraćena s granice nakon što je analizom uzorka utvrđena razina od 0,075 mg/kg fosmeta. Nije dopušten ni najmanji udjel.
Insekticid fosmet je odlukom Europske komisije zabranjen u EU tek u veljači pretprošle godine. Sumnja se na genotoksičnost i kancerogenost, odnosno štetno djelovanje na zdravlje ljudi.
