FOTO Općina Vratišinec ponosno i dostojanstveno obilježila Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom
Povodom obilježavanja Dana sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom, općina Vratišinec je dostojanstveno i s ponosom odala počast jednom od najvažnijih trenutaka međimurske povijesti.
Uz općinskog načelnika Mihael Grbavca, obilježavanju su nazočili župan sa zamjenicima, predstavnici Općinskog vijeća, udruga, kao i uzvanici te mještani, čime je još jednom potvrđena važnost zajedništva i poštovanja prema prošlosti koja nas je oblikovala.
Prije više od jednog stoljeća, 1919. godine, Međimurje je nakon godina tuđinske vlasti izrazilo jasnu i nedvosmislenu volju svojih ljudi – pripadati hrvatskom narodu i hrvatskoj državi. Taj povijesni čin bio je rezultat hrabrosti, ustrajnosti i snažnog identiteta međimurskog čovjeka, koji je i u najtežim vremenima znao tko je i kamo pripada.
Posebno je istaknuto i značenje dr. Vinka Žganca, velikog međimurskog sina, etnologa i neumornog čuvara narodne baštine. Njegov predani rad na prikupljanju, očuvanju i promicanju međimurske narodne pjesme, običaja i govora bio je od neprocjenjive važnosti za očuvanje nacionalnog identiteta Međimurja.
U svom obraćanju, općinski načelnik Mihael Grbavec istaknuo je važnost Vinka Žganca: „Kao trajni spomen liku i djelu Vinka Žganca odat ćemo počast u toku cijele godine. Njemu u čast održavat će se manifestacije i simpoziji a kao najvažniji trajni spomen uz školu i ulicu bit će otvorenje spomen doma u zgradi u centru Vratišinca simbolične adrese Ulice Dr. Vinka Žganca 1 za koju se on zalagao da se ne smije srušiti.”
S vjerom u vrijednosti koje su nas povezale tada, nastavimo zajedno graditi snažno, solidarno i ponosno Međimurje u srcu Hrvatske.
Dobro došli Alba, Emily, Liam, Lovro, Lea, Mia, Mateo, Ivano, Jakov, Erik, Arsen, Helena, Julia, Ema, Patricia, Nenad, Lina, Arian, i Lejla!
Proteklog tjedna na području Međimurja rođeno je 19 beba: 10 djevojčica i 9 dječaka. Vjenčan je 1 par. Preminulo je čak 35 osoba!
Na traženje naših čitatelja, portal Medjimurski.hr će svakog tjedna objaviti izvješće matičnih ureda Međimurske županije o tjednim upisima rođenih, vjenčanih i umrlih u državne matice. Na podacima smo zahvalni Upravnom odjelu za Skupštinu, opću upravu i pravne poslove Međimurske županije, Odsjeku za osobna stanja građana.
MATIČNI URED ČAKOVEC
Alba Pintarić, kći Jelene i Pona
Emily Levačić, kći Marije i Damijana
Liam Turk, sin Suzane i Dragana
Lovro Matotek, sin Tene i Ivana
Lejla Oršoš, kći Patricije i Kemala
Mia Horvat, kći Marijane i Renata
Mateo Sršan, sin Lane i Antonija
Ivano Bistrović, sin Anite i Dominika
Jakov Šegović, sin Nevene i Ivana
Erik Savić, sin Mirele i Gorana
Arsen Oršuš, sin Katarine i Grozdana
Helena Kalanjoš, kći Tanje
Julia Žnidarić, kći Barbare i Marinka
Ema Ignac, kći Amele i Nikole
Patricia Lukačić, kći Anamarie i Rafaela
Nenad Kalanjoš, sin Marine i Sandija
Lina Ignac, kći Jasmine i Maria
Arian Modlic, sin Karmen i Dina
Lejla Kalanjoš, kći Zvjezdane i Alena
UMRLI:
Vera Zemunić r. Barković r. 1938.
Ivan Vukšić r. 1941.
Marija Šestan r. Logožar r. 1940.
Slavko Tkalčić r. 1946.
Marija Tkalčec r. Crnčec r. 1948.
Josip Požgaj r. 1939.
Franjo Mikec r. 1935.
Doroteja Mikulić r. Cilar r. 1929.
Emilija Pintač r. Hržić r. 1950.
Katarina Karloci r. Radović r. 1937.
Marija Kutnjak r. Novinščak r. 1928.
Jela Fučec r. Blažević r. 1951.
Ivan Zelić r. 1953.
Julijana Jančec r. Ključarić r. 1935.
Helena Kalanjoš r. 2025.
Danica Krauthaker r. Moslavac r. 1955.
Boris Turina r. 1947.
Ivan Peter r. 1953.
Mila Krnjak r. Zorčec r. 1935.
Ivan Šestan r. 1945.
Stjepan Panić r. 1957.
Stjepan Želežnjak r. 1951.
MATIČNI URED KOTORIBA
UMRLI:
Marija Bogomolec r. Šarkanj r. 1949.
Katarina Horvat r. 1950.
MATIČNI URED MURSKO SREDIŠĆE
VJENČANI:
Leona Škvorc i Marko Kočila
UMRLI:
Katarina Šafarić r. Komes r. 1937.
Vlado Oršuš r. 1981.
Marijan Rob r. 1961.
Marija Bencik r. Rajh r. 1949.
MATIČNI URED PRELOG:
UMRLI:
Kata Balent r. Turk r. 1932.
Josipa Kolenko r. Kečkeš r. 1929.
Antun Slaviček r. 1944.
Josip Špoljar r. 1973.
Ivan Posedi r. 1950.
Nikola Glavina r. 1939.
Franjo Lončarić r. 1951.
FOTO/VIDEO U Prelogu obilježen Dan sjedinjenja Međimurja s Hrvatskom
Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom, obilježen je danas, 9. siječnja 2026. godine, na Groblju sv. Stjepana u Prelogu, gdje su predstavnici Grada Preloga – zamjenik gradonačelnika Zdravko Kvakan, vijećnici i predsjednik Gradskog vijeća Dražen Novak te predsjednica Mjesnog odbora Prelog Anica Naranđa, kao i predstavnici Međimurske županije – predsjednik Županijske skupštine Dragutin Glavina, župan Matija Posavec i njegovi zamjenici Mario Medved i Elvis Kralj, uz pratjju Zrinske garde Čakovec, položili vijence i upalili svijeće na grobu Juraja Lajtmana.
Nakon vojnog oslobađanja Međimurja, na Franjevačkom trgu u Čakovcu je 9. siječnja 1919. godine održana velika narodna skupština na kojoj je donesena Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države i izražena želja za pripojenjem Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Iako su Mađari odustali od Međimurja tek nakon Trianonskog sporazuma 1920. godine, velika narodna skupština u Čakovcu bila je jedna od najvažnijih događaja za hrvatsko stanovništvo u Međimurju. Tada su naime Hrvati iz cijeloga Međimurja, otvoreno, odlučno, jednodušno i samosvjesno izjavili da se zauvijek odcjepljuju od mađarske države, kojoj su do tada pripadali pod utjecajem sile i protiv svoje volje.
– Međimurci su tada jasno izrazili svoju višegodišnju čežnju za oslobođenjem o mađarske okupacije, nametanjem tuđeg jezika i željom za vlastitim nacionalnim identitetom – naglasio je župan Matija Posavec.
– Prelog se danas priključuje obilježavanju ovog važnog dana. Ivan Novak, otac Kapistran Geci, Vinko Žganec, Juraj Lajtman, sve su to Ijudi koji su prije više od stotinu godina bili prvoborci povratka međimurskog kraja Domovini Hrvatskoj – rekao je Zdravko Kvakan, osvrnuvši se na zalaganje Juraja Lajtmana.
– Juraj Lajtman veliki dio svog života kao odvjetnik proveo je u Prelogu. Prije Prvoga svietskog rata, bio je jedan od najustrajnijih i najzaslužnijíh pobornika za kulturni i politički preporod Hrvata između Mure i Drave. Kao župnik, najprije je djelovao u Daruvaru, a onda u Kotoribi, gdje je, utemeljvši hrvatski pievački zbor, razvio vrlo široku kulturnu aktivnost medu međimurskim Hrvatima. Bio ie vrlo aktivan u cecilijanskom pokretu, a 1912., zajedno s Kuharom i Lipovnjakom sastavio je i tiskao u Zagrebu glasoviti molitvenik na hrvatskom jeziku za međimurske Hrvate ,Jezuš, Ijubav moja“. U svim događajima koji su prethodili oslobođenju Međimurja Juraj Lajtman više je od jednog desetljeća radio vrlo plodotvorno. Pišući u hrvatskom tisku, poglavito u Katoličkom listu, Juraj Lajtman pokazao se i kao vrstan publicist.
Pozivam Vas da minutom šutnje odamo počast Juraju Lajtmanu, kao i svima onima kojí su sudjelovali u događajima tog siječnja, 1919. godine te svih koji si ikad svoj život dali na oltar Domovine Hrvatske – rekao je Kvakan.
U sklopu Dana sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom, danas se pol polažu vijenci i pale svijeće i kod rodne kuće dr. Ivana Novaka u Macincu, na grobu dr. Vinka Žganca u Vratišincu, na grobu dr. Ivanu Novaku na gradskom groblju u Mihovljanu te kod spomen – ploče ocu Kapistranu Geciju na Katoličkom domu u Čakovcu. Od 17 sati održat će se svečana akademija, s glazbenim programom „Večer međimurskog identiteta” u Centru za kulturu u Čakovcu.
Siječanj u znaku humanosti: akcije darivanja krvi u Čakovcu, Kotoribi i Prelogu
U ponedjeljak, 26. siječnja, GDCK Čakovec započinje s organizacijom akcija dobrovoljnog darivanja krvi za mjesec siječanj.
Raspored akcija je sljedeći:
26. 1. 2026. – Čakovec
11:00 – 17:00, prostorije Centra PrInOs
(Pauza: 13:30 – 14:00)
27. 1. 2026. – Čakovec
09:00 – 13:00, prostorije Policijske uprave Međimurske
28. 1. 2026. – Kotoriba
12:00 – 16:00, prostorije NK Graničar
29. 1. 2026. – Prelog
11:00 – 17:00, prostorije Gradske kavane Lovac
(Pauza: 13:30 – 14:00)
30. 1. 2026. – Čakovec
11:00 – 17:00, prostorije Centra PrInOs
(Pauza: 13:30 – 14:00)
Preloški policajci pretragom kuće u Piškorovcu pronašli sintetski kanabinoid
Jučer, 8. siječnja temeljem naredbe Općinskog suda u Čakovcu (Prekršajnog odjela), pretražene su prostorije obiteljske kuće i druge pripadajuće prostorije u Piškorovcu, vlasništvo 32-godišnjaka.
Tijekom pretrage preloški policajci pronašli su 150 aluminijskih smotuljaka ispunjenih materijom nalik na drogu sintetski kanabinoid, takozvani Galaxy, ukupne bruto mase 16 grama.
Sporna materija nalik na drogu je oduzeta te će dostaviti na toksikološko vještačenje u Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić”.
Kriminalistička istraživanja se nastavljaju.
„Šavko i čudovišna družina“, „Umri, ljubavi“ i „Nuremberg“ – filmski siječanj u Centru za kulturu Čakovec
Centar za kulturu Čakovec u siječnju donosi raznovrstan filmski program koji spaja obiteljsku animaciju i snažne suvremene drame s intrigantnim trilerima. Od toplih priča za najmlađe do zahtjevnih naslova s vrhunskim glumačkim imenima, publiku očekuju večeri ispunjene emocijama, napetošću i filmskim uzbuđenjem.
FILMSKI PROGRAM
17. – 18. siječnja 2026. u 16.00 sati
Dječja filmska tribina
ŠAVKO I ČUDOVIŠNA DRUŽINA
Stitch Head
obiteljska animirana komedija / Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Luksemburg / 2025.
Režija: Steve Hudson
Prati Stitch Heada, malo stvorenje koje je Ludi profesor probudio u dvorcu kako bi zaštitio profesorove ostale kreacije od stanovnika Grubbers Nubbina.
Trajanje: 1 sat i 32 minute
16. – 19. siječnja 2026. u 18.00 sati
UMRI, LJUBAVI
Die My Love
triler / Velika Britanija, SAD, Kanada / 2025.
Režija: Lynne Ramsay
Uloge: Jennifer Lawrence, Robert Pattinson, Nick Nolte
Mladi i zaljubljeni par (Grace i Jackson) seli se iz New Yorka u naslijeđenu kuću na selu. Grace pokušava pronaći svoj identitet s novorođenčetom u izoliranom okruženju. No, kada se počinje otkrivati, ne otkriva sebe iznova u slabosti, već u mašti, snazi i zapanjujućoj neukroćenoj živahnosti.
Trajanje: 1 sat i 58 minuta
16. – 19. siječnja 2026. u 20.00 sati
NUREMBERG
dokudrama, triler / SAD, Mađarska / 2025.
Režija: James Vanderbilt
Uloge: Michael Shannon, Russell Crowe, Rami Malek
Psihijatar iz Drugog svjetskog rata procjenjuje nacističke vođe prije Nürnberških suđenja, sve opsjednutiji razumijevanjem zla dok stvara uznemirujuću vezu s Hermannom Göringom.
Trajanje: 2 sata i 28 minuta
Ulaznice su u prodaji na blagajni Centra i online!
Gušenjem dimom u obiteljskoj kući u Donjem Vidovcu smrtno stradao 68-godišnjak
Jučer, 8. siječnja u 9:18 sati Operativno komunikacijski centar Policijske uprave međimurske zaprimio je telefonsku dojavu dežurnog djelatnika Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije da je u obiteljskoj kući u Donjem Vidovcu, pronađen mrtav muškarac.
Kriminalističkim istraživanjem te očevidom na mjestu događaja utvrđeno je kako je 41-godišnjak navedenog dana oko 9 sati u spavaćoj sobi obiteljske kuće pronašao 68-godišnjaka kako nepomično leži na podu te je o tome odmah obavijestio hitnu medicinsku pomoć. Izlaskom tima hitne medicinske pomoći na mjesto događaja konstatirana je smrt 68-godišnjaka. Mrtvozorničkim pregledom utvrđeno je kako je smrt nastupila uslijed gušenja dimom, dok na tijelu preminulog nisu pronađeni tragovi koji bi upućivali da je smrt nastupila kao posljedica kaznenog djela.
Očevidom, uz stručnu pomoć inspektora za zaštitu od požara, utvrđeno je da je došlo do požara u spavaćoj sobi uslijed prijenosa topline s peći na kruta goriva na okolni inventar, platnenu fotelju i drveni strop koji su djelomično nagorjeli, dok se požar sam ugasio zbog nedostatka kisika u sobi.
O događaju je izviješten nadležni državni odvjetnik.
Savjeti za građane tijekom sezone grijanja
Dolaskom hladnijih dana i pojačane uporabe sustava grijanja, građanima se upućuju sljedeće preporuke radi zaštite života, zdravlja i imovine:
• Redovito održavajte peći i dimovodne sustave
Peći na kruta goriva, dimnjake i dimovodne sustave potrebno je redovito čistiti i pregledavati, isključivo od strane ovlaštenih dimnjačara, kako bi se spriječilo zapaljenje čađe i prodor dimnih plinova u prostorije za boravak.
• Koristite isključivo propisana goriva
U pećima koristite samo goriva predviđena od strane proizvođača. Zabranjeno je loženje otpada, plastike i drugih zapaljivih materijala koji mogu izazvati požar ili ispuštanje otrovnih plinova.
• Održavajte sigurnu udaljenost zapaljivih predmeta
Namještaj, zavjese, drva i drugi zapaljivi materijali moraju biti udaljeni od izvora topline sukladno uputama proizvođača.
• Osigurajte dostatan dotok svježeg zraka
Prostorije u kojima se nalaze uređaji za grijanje moraju imati odgovarajuću ventilaciju kako bi se spriječilo nakupljanje ugljičnog monoksida.
• Ne ostavljajte uređaje bez nadzora
Peći, grijalice i druga sredstva za grijanje ne smiju se ostavljati uključena bez nadzora, osobito tijekom noći ili prilikom napuštanja prostora.
• Pažljivo koristite električna grijaća tijela
Električne grijalice ne smiju se prekrivati niti koristiti s oštećenim kabelima i utičnicama.
• Ugradite detektore dima i ugljičnog monoksida
Preporučuje se ugradnja ispravnih detektora dima i ugljičnog monoksida u stambenim prostorima radi pravovremenog upozorenja na opasnost.
Zapamtite, samo ispravno izveden sustav grijanja je onaj koji se može koristiti na siguran i pouzdan način.
Opasno vrijeme: Od ledene kiše i nove runde snijega do dvoznamenkastih minusa
N1 donosi vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Premještanjem ciklone nad srednjom i zapadnom Europom prema istoku, pada tlak zraka u našim krajevima te dolazimo pod utjecaj južnog visinskog strujanja koje donosi topliji i vlažan zrak sa Sredozemlja nad naše krajeve. Ciklona će se kretati putanjom sjeverno od Alpa, a samo manja količina nestabilnog hladnog zraka zaobilazi Alpe sa zapada te u Genovi dolazi do stvaranja plitke ciklone.
Prema sadašnjem razvoju vremenske situacije, vlažan nestabilan zrak će se ovaj vikend i početkom idućeg tjedna premještati po osi Sredozemnog mora prema istoku te donijeti velike količine kiše i snijega središnjem i južnom dijelu Balkanskog poluotoka.
Uslijed približavanja ciklone tlak zraka pada, vjetar skreće na južni smjer, a temperatura zraka u višim slojevima atmosfere raste. Pri tlu se zadržava hladan zrak koji je ispunio Panonsku nizinu te će oborine koje prognoziramo danas krajem dana te u noći na subotu mjestimice biti u obliku kiše koja se smrzava u dodiru s površinom.
Danas će se naoblačenje sa zapada i jugozapada već prijepodne proširiti na cijelu zemlju. Prognoziramo kišu na Jadranu, a u unutrašnjosti susnježicu i snijeg, dok će u sjevernim i istočnim krajevima unutrašnjosti padati kiša koja se ledi u dodiru s tlom. Obilnija kiša padat će na sjevernom i srednjem Jadranu te u Dalmatinskoj zagori. Na Jadranu će jugo jačati i skretati na lebić uz jako valovito more. Zbog pada tlaka zraka i visoke plime mjestimice je moguće plavljenje obale. Najviša dnevna temperatura u unutrašnjosti bit će od -1 do +4, a na Jadranu od 6 na sjevernom dijelu do 12 na jugu Dalmacije i na otocima.
Sutra, u subotu, bit će umjereno do pretežno oblačno. Oborine će već prijepodne prestati, a vjetar će okrenuti na sjeverni smjer. U unutrašnjosti će padati kiša koja se može lediti u dodiru s podlogom te susnježica i snijeg, a na Jadranu i uz Jadran umjerena do jaka kiša. Na Jadranu će zapuhati tramuntana i bura. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti bit će od -4 do 0, a na Jadranu oko 6 °C. Najviša dnevna temperatura u kopnenim krajevima bit će od 0 do 5, na sjevernom i srednjem Jadranu oko 7, a na jugu i na otocima oko 11 °C.
U nedjelju promjenljivo oblačno s kraćim sunčanim razdobljima. Puhat će slab do umjeren sjeverac i sjeveroistočnjak, a na Jadranu umjerena do jaka bura, olujna u podvelebitskom primorju. Temperature zraka bit će u manjem padu u odnosu na subotu, tako da će jutarnji minimumi biti u unutrašnjosti oko 0, a na Jadranu oko 6, dok će najviše dnevne temperature u unutrašnjosti biti oko 3, a na Jadranu od 6 do 11. Uz sjeverac, osjet topline bit će za tri do pet stupnjeva niži od stvarne temperature.
U ponedjeljak ujutro slijedi osjetno zahlađenje uz jutarnje temperature u unutrašnjosti od -7 do -10 °C, a na Jadranu i uz Jadran od -1 do 3 °C. Na Jadranu će puhati jaka, mjestimice olujna bura.
Međimurci najviše troše lijekove za srce, a stanovnici Varaždinske županije za živčani sustav
U nedavno objavljenom izvješću HALMED-a (Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode) o potrošnji lijekova u 2024. godini stoji podatak da se u Hrvatskoj dnevno u prosjeku potroši više od 1.600 doza lijekova na tisuću stanovnika (konkretno – 1.638,81) na dan, a na lijekove je potrošeno 1.76 milijardi eura, piše N1.
Ukupna potrošnja lijekova u 2024. godini bila je 6,37 posto veća nego prethodne 2023. godine, a od 2020. naovamo potrošnja je u prosjeku rasla oko 5,5 posto godišnje. Što se financijskih pokazatelja tiče, te je godine na lijekove potrošeno 13,3 posto više novca nego prethodne, također nešto više od prosječnog godišnjeg rasta u zadnjih pet godina koji je iznosio 12,2 posto.
Daleko najviše troše se lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav (lijekovi za visoki tlak, zatajenje srca, aritmije i visoke masnoće, beta-blokatori, diuretici, antikoagulansi i slični) – u 2024. čak 602,94 doze dnevno na 1000 stanovnika. To je gotovo dvostruko više od drugih najtrošenijih lijekova, onih s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari poput lijekova za dijabetes, protiv nadutosti, mučnine, zatvora, za bolesti jetre i žuči te sličnih, kojih je potrošeno 359,94 dnevnih doza na 1000 stanovnika.
Treći najčešće trošeni su lijekovi koji djeluju na živčani sustav (analgetici, antidepresivi, antipsihotici, anksiolitici, antiepileptici i slični) čija je potrošnja bila 215,24 dnevnih doza na tisuću stanovnika.
Četvrti najtrošeniji bili su lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe poput lijekova za razrjeđivanje ili zgrušavanje krvi, antitrombocitnih lijekova, lijekova za anemiju, leukemiju i sličnih. Njihova potrošnja bila je 132,43 dnevne doze na tisuću stanovnika.
S druge strane, najmanje se trošilo lijekova za liječenje infekcija izazvanih parazitima (1,05 dnevnih doza na 1000 stanovnika) i lijekova koji djeluju na kožu (0,81 dnevnih doza).
Od ukupno potrošenih 1,76 milijardi eura, najviše – čak 706 milijuna eura, potrošeno je na lijekove za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatore. Slijede lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari (177.9 milijuna eura) te lijekovi za živčani sustav na koje je potrošeno – 149,2 milijuna eura. Najmanje je potrošeno na lijekove za liječenje infekcija izazvanih parazitima, tek nešto više od dva milijuna eura. U 2024. godini, a otprilike isti podaci vrijede već duži niz godina, najkorišteniji lijek u Hrvatskoj bio je kolekalciferol, poznatiji kao vitamin D.
Ovo su deset najkorištenijih lijekova u Hrvatskoj prema dnevnim dozama na tisuću stanovnika:
kolekalciferol (vitamin D) 125,84
atorvastatin (za kolesterol) 79,61
pantoprazol (za želučanu kiselinu) 66,73
rosuvastatin (za kolesterol) 53,32
acetilsalicilna kiselina (analgetik, Aspirin) 52,93
diazepam (za smirenje) 41,53
ramipril (za visoki tlak) 40,05
furosemid (diuretik) 37,76
amlodipin (za visoki tlak) 34,45
ibuprofen (protuupalni lijek) 33,92
Prema podacima HALMED-a, oko 90 posto potrošnje lijekova bilo je na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), a 93 posto ukupne potrošnje činili su lijekovi na recept.
Podaci iz istog izvješća kažu da je u sedam županija (Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Međimurskoj) te u Gradu Zagrebu najveća potrošnja lijekova za kardiovaskularni sustav, dok se u preostalih 13 županija najviše troše lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe. Zanimljivi su i podaci o tome koliko se u kojoj županiji potroši novca na pojedine lijekove.
U 14 županija građani najviše potroše na lijekove s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari. Krajnje pojednostavljeno – tamo je visok šećer.
U pet županija – Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Požeško-slavonskoj, Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj najviše novca potroši se na lijekove za živčani sustav. U Brodsko-posavskoj najviše se potroši na lijekove koji djeluju na krv i krvotvorne organe, a u Primorsko-goranskoj na lijekove za liječenje zloćudnih bolesti.