Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je dana, 11. travnja 2025. godine Javni poziv za provedbu Mjere 23 „Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima koji su posebno pogođeni prirodnim nepogodama“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
Predmet ovoga Javnog poziva je izravna dodjela potpore iz Mjere 23 u skladu s uvjetima prihvatljivosti propisanim Uredbom (EU) 2024/3242 korisnicima koji su pretrpjeli štetu zbog prirodne nepogode uzrokovane sušom. Potpora je namijenjena poljoprivrednicima čija je šteta na prinosima od suše u 2024. evidentirana u Registru šteta uz uvjet da su zabilježeni gubitci u proizvodnji od najmanje 30 % na relevantnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Maksimalni iznos javne potpore po korisniku iznosi 42.000 EUR i ne može biti veća od konačnog iznosa štete od suše navedenog u Registru šteta za pojedinog korisnika.
Ukupan iznos raspoloživih sredstava za Mjeru 23 iznosi 44.797.863,44 EUR.
Prijave na ovaj Javni poziv se podnose od 15. travnja 2025. od 12 sati pa do 30. travnja 2025. do 12 sati.
Ključni uvjet za isplatu potpore je taj da je MIBPG poljoprivrednog gospodarstva naveden u Prilogu 1. Javnog poziva te da nositelj/odgovorna osoba navedenog poljoprivrednog gospodarstva podnese prijavu putem AGRONET-a.
Da bi se korisnik mogao prijaviti na objavljeni Poziv, mora biti upisan u Evidenciju korisnika potpora u ruralnom razvoju (EKPRR).
Ovim putem pozivaju sve one koji nisu upisani u EKPRR da to učine najkasnije do 26. travnja 2025. godine.
Detaljne informacije nalaze se u Uputama za upis i izmjenu podataka u EKPRR koje su prilog Javnog poziva.
Svi korisnici koji su već upisani u EKPRR, kao i oni koji će se upisati u zadanom roku (o čemu će dobiti obavijest), trebaju pristupiti prijavi na Javni poziv, što mogu učiniti u razdoblju od 15. travnja do 30. travnja.
Prijavu na Javni poziv elektronički podnosi isključivo nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva čiji je MIBPG naveden u Prilogu 1. Javnog poziva putem NIAS-a, u skladu s Uputom za elektroničko podnošenje zahtjeva (Prilog 2. Javnog poziva).
Smatra se da je prijava na Javni poziv podnesena kada ju korisnik elektronički potvrdi.
Mlade rukometašice Ženskog rukometnog kluba Prelog, u pratnji roditelja i svojih trenera Franje Maleka i Ive Malek, bile su gošće gradonačelnika Ljubomira Kolareka, na prigodnom prijemu, priređenom u petak 18. travnja, u prostoru Uprave Grada Preloga.
Razlog su bili njihovi odlični rezultati, postignuti na neslužbenom Prvenstvu Hrvatske u mini rukometu, održanom u Karlovcu. U svome dobnom uzrastu, rukometašice ŽRK Prelog do 10 godina, zauzele su sjajno 3. mjesto i nakon prošlogodišnjeg osvajanja Međužupanijske lige Zagreb, ponovno pokazale da spadaju u sam vrh hrvatskog rukometa u uzrastu do 10 godina. Mlađe rukometašice do 8 godina u grupnoj fazi osvojile su treće mjesto i izborile su ulazak u borbu za malo finale, gdje su na kraju osvojile i prvo mjesto. Uz ekipne nagrade bilo je tu i pojedinačnih nagrada.
Tako su u momčadi do 10 godina najbolje bile Mia Sabol (najbolja petorka) i Mateja Bartolić, najbolji golman prvenstva. U ekipi do 10 godina, još su bile: Marta Bartolić, Dora Repalust, Marija Zadravec, Ana Sabolić, Nesa Pintarić, Mia Horvat, Leda Vuk, Klara Taradi i Nadja Mirić. U konkurenciji do osam godina, najbolji golman malog finala bila je Maša Cimerman, najbolji strijelac Nea Sabol, a uz Neu Sabol u najboljoj petorci malog finala bila je i Rea Magić.
Još su nastupile: Lorena Matoš, Bruna Vuk, Tesa Vujić, Paola Kovač, Iva Kočiš, Enola Loparić i Katja Kostel. Nagrađeni su bili i treneri. Iva Malek dobila je nagradu za najboljeg trenera u konkurenciji ekipa U8, dok je Franjo Malek dobio istu u konkurenciji momčadi do 10 godina. Svima je njima čestitao, uz prigodne poklone, gradonačelnik Kolarek: „Nema ljepšega nego vas vidjeti nasmijane i sretne jer se bavite sportom. Želim vam puno uspjeha, ustrajnosti i rezultati sigurno neće izostati“, istakao je Kolarek.
Neke tradicije dugo se čuvaju u našem narodu. Jedna od takvih tradicija čuvanje je Isusova groba na Veliku subotu diljem Hrvatske
I danas na Veliku subotu, vatrogasci DVD Vularije, Orehovice i Podbresta bili su na čuvanju Isusova groba u župnoj crkvi Majke Božje Fatimske u Orehovici.
Svake godine na poziv župnika članovi DVD-a rado odazovu se pozivu župnika. Za sve njih čast je biti čuvarom Isusovog groba.
Svaki godine župnik župe Ivan Markušič lijepo dočeka i ugosti članove DVD-a koji već tradicionalno sudjeluju u ovoj lijepoj tradiciji čuvanja Isusova groba na Veliku subotu koje se štuje diljem lijepe naše Domovine.
Tradicije kao što je čuvanje Isusova groba treba čuvati i prenositi na nove generacije kako ne bi pale u zaborav.
Partnerske škole iz Španjolske, Portugala, Sjeverne Makedonije, Grčke, Turske i Hrvatske sudjeluju u projektu „Climate Wise Schools and Students“, koji podržava Europska unija u okviru Erasmus+ programa School Education Strategic Partnerships, a pokrenut je u rujnu prošle godine.
Od 13. do 17. siječnja održana je kratkoročna mobilnost učitelja u turskoj školi Karacatilki Bilim ve Sanat Merkezi u Isparti, a I. osnovnu školu Čakovec predstavljale su učiteljice Branka Hranjec i Aleksandra Pospišil te hrvatska koordinatorica Helena Slamek.
Za vrijeme ove Erasmus+ mobilnosti učitelji su educirani o klimatskim promjenama, digitalnim alatima i igrifikaciji te dizajnu scenarija učenja kroz teme o okolišu i klimatskim promjenama. Cilj je približiti se učenicima na interaktivan način, podići svijest o okolišu i upoznati učenike s pristupom rješavanju problema klimatskih promjena.
Osim toga, program je uključivao edukativne posjete lokalnim znamenitostima. U Muzeju tepiha u Isparti istaknuta je kulturna baština regije. Vodopad Kursunlu u Antaliji pretvoren je u park prirode i dom je endemskih biljnih vrsta. Na jezeru Egirdir uočeni su problemi koji proizlaze iz klimatskih promjena.
Skrećući pozornost na probleme okoliša i ublažavanje klimatskih promjena, na međunarodnu mobilnost u Sjevernu Makedoniju početkom svibnja ove godine kreće četrdesetak učenika i petnaestak učitelja partnerskih škola.
Prije nekoliko godina, kada je Matija Ladić, započeo svoj prvi načelnički mandat Općina Pribislavec bila je opterećena financijskim skandalom, čiji se repovi i danas povlače. Unatoč tome, ekipa koju je oformio promijenila je imidž općine te znatno povećala stupanj povjerenja u rad općinske uprave. O svim tim temama, kao i postignućima unatrag 4 godine rekao nam je sljedeće.
Pri završetku ste svog prvog načelničkog mandata. Kako ga ocjenjujete i što se promijenilo u načinu vođenja općine Vašim dolaskom?
Od početka mandata do danas prošle su skoro četiri godine, ali to vrijeme je uistinu brzo prošlo. Pogledam li unatrag, možemo uistinu biti zadovoljni u kojoj smo mjeri preokrenuli situaciju koja je postojala kada sam preuzimao vođenje mandata. Ne treba posebno elaborirati zbog čega je stanje koje smo zatekli, posebno kada je u pitanju zakonitost poslovanja, bilo izuzetno loše. Vjerujem da stanovnici naše općine još uvijek dobro pamte to vrijeme i razloge zbog kojih je situacija bila takva. Zbog toga je početak mandata bio posebno težak i zahtjevan. Ne samo zbog stanja vezanog uz financije. Našem je dolasku, naime, prethodio potpuni kolaps i u ostalim aktivnostima Općine, pa gotovo da i nije bilo pripremljene projektne dokumentacije za projekte, bez čega je nemoguće kandidirati se za bilo kakve vanjske izvore financiranja. Unatoč neslavnoj prošlosti, financijska struktura ipak je bila zadovoljavajuća. Pri stupanju na dužnost stanje računa bilo je oko 300 000 eura, dok je danas taj iznos, čak i nakon svih investicija koje smo realizirali u ovom mandatu, upeterostručen. Zahvaljujući našem transparentnom i racionalnom poslovanju Općina Pribislavec danas na računu ima preko milijun i petsto tisuća eura. Od 2021. godine izmjenila se kompletna struktura zaposlenika i danas smo na stabilnim nogama, a naše kompletno funkcioniranje je više nego zadovoljavajuće.
Iako su investicije bile kontinuirane tijekom cijelog četverogodišnjeg razdoblja, u posljednjih godinu dana pokrenute su dvije od vitalnog značaja za daljnji razvoj. To su nadogradnja novog vrtića, i pretvaranje Feštetićevog dvorca u Interpretacijski centar u suradnji s Međimurskom županijom?
Tako je. Od početka mandata, kao što sam rekao nismo naišli na pripremljenu projektnu dokumentaciju za ni jedan veći projekt. Znali smo da za pokretanje investicijskog ciklus moramo iskoristiti sve prilike koje nam se pruže za korištenje europskog novca. Zbog toga smo od samog početka izradili desetak različitih projekata, tj pripremili projektnu dokumentaciju za njih. U protekle četiri godine veći odrađeni projekti su: rekonstrukcija pješačko-biciklističke staze, zamjena javne rasvjete LED svjetiljkama, rekonstrukcija dijela ulica Antuna Mihanovića, dijela ulice Nikole Tesle, izmjena prostornog plana, a obnovljeni su, djelomično ili u cjelosti, objekti u vlasništvu Općine Pribislavec koje koriste naše udruge. Sanirana su veća ilegalna odlagališta što komunalnog, što građevinskog otpada, asfaltirano kombinirano sportsko igralište u sklopu stadiona NK Polet, uveden je optički internet u veći dio naselja.
Ipak, kao što ste spomenuli, kapitalni projekti u ovom mandatu su rekonstrukcija i nadogradnja dječjeg vrtića i rekonstrukcija dvorca Feštetić. Zbog toga je, paralelno s izvođenjem radova, Općina Pribislavec osnovala Dječji vrtić Magnolija te ćemo nakon završetka radova upisivati djecu u vlastiti vrtić. Za nas je od vitalnog značaja i rekonstrukcija dvorca Feštetić te sam osobno zahvalan Međimurskoj županiji koja je prepoznala značaj tog projekta i, zajedno s nama, krenula u revitalizaciju dvorca Feštetić. Time je prepoznat značaj povijesti našeg mjesta za širu sredinu, pa će realizacija projekta definitivno doprinijeti daljnjem razvoju Pribislavca kao turističkog središta. Vjerujem da će to biti samo početak i nadam se da će ovo ulaganje biti kotač koji će pokrenuti daljnji turistički razvoj Općine.
Pred nama su i novi projekti, od asfaltiranja prometnice ulica A.Šenoe, V. Nazora i J.J. Strosmayera, uz uređenje svlačionica u sklopu dvorane NK Polet, izgradnja multifunkcionalnog igrališta u Ulici Ruđera Boškovića i nekoliko manjih projekata. Za sve ove investicije pokrenute su nabave te se početak radova ubrzo očekuje.
Već ste spomenuli da je ranije djelovanje općine bilo opterećeno financijskim dubiozama proizašlima iz afere čiji se rasplet još iščekuje. Kakvo je trenutno financijsko stanje?
Da, iako ih se svi nerado prisjećamo, činjenica je da postoje događaji koji su, nažalost, ostavili negativan pečat na poslovanje Općine Pribislavec i njeno ime pronijeli diljem Republike Hrvatske u negativnom kontekstu. Radi se o stvarima izvan naše nadležnosti te ih moraju razriješiti tijela koja su za njih zadužena. Očekujemo da taj postupak nadležna tijela konačno rasvijetle do kraja kako bi svima bilo poznato na kome je odgovornost što se takva situacija uopće mogla desiti. Svjesni situacije koja je opravdano narušila povjerenje naših mještana, u ove 4 godine željeli smo pokazati da se može poslovati i na potpuno drugačiji način. Vjerujem da smo u tome uspjeli. Kao što sam prije spomenuo, općina danas posluje transparentno, stabilnih je financija te sve projekte koje provodimo pokušavamo realizirati smisleno, bez zapadanja u financijske dubioze i bez bankovnih kredita. Za sada to ide baš kao što smo planirali te je sva količina novca na računu Općine rezervirana za predstojeće projekte, od rekonstrukcije dječjeg vrtića, daljnje rekontrukcije nerazvrstanih cesta i sl.
Na području Općine Pribislavec smještena je i velika romska zajednica kojoj ste pristupili na inkluzivan način. Koliko ste zadovoljni sadašnjim stanjem?
Kao načelnik na početku mandata imao sam veliko povjerenje u tadašnje kolege koji su predstavljali pripadnike romske nacionalne manjine. Bilo da se radilo o zamjeniku, vijećnicima u Općinskom vijeću ili predstavnicima Vijeća romske nacionalne manjine. Zajedno s općinskom upravom odradio sam lavovski posao u tom segmentu, ali što god napravili nije bilo dovoljno. Sanacija ilegalnog odlagališta, zamjena rasvjetnih tijela LED svjetiljkama, čišćenje oborinske kanalizacije, na kraju krajeva i izgradnja dječjeg igrališta na području romskog dijela Pribislavca, radili smo uistinu sve da romsku zajednicu aktivno uključimo u život naše sredine i poboljšamo joj uvjete života i rada. Unatoč svemu tome, od strane njihovih predstavnika prepoznat sam kao protivnik daljnjeg razvoja romskog dijela naselja. Svi njihovi izabrani predstavnici dali su ostavke na svoje funkcije, pa njihovi predstavnici više nisu sudjelovali u kreiranju odluka od interesa za njihovu zajednicu. Ne znam je li to njihova samostalna odluka ili je u pitanju utjecaj sa strane, ali sa sigurnošću mogu reći da smo ih ravnopravno tretirali u svim segmentima razvoja općine i nastojali ih uključiti u sve procese, posebno one od značaja za romsku zajednicu. Za sve nas, međutim, vrijede određena prava, ali i obveze. Dužan sam se toga držati kada su u pitanju svi stanovnici naše općine i nitko za se ne može tražiti izuzeće od tog stava, bez obzira dolazi li iz većinske ili manjinske zajednice. Koliko god pokušavao pomiriti strasti, pojedinci u romskim redovima smatraju me protivnikom njihove zajednice, ali moja vrata ostaju otvorena svima koji žele razgovarati na argumentiran i racionalan način, jer se problemi s kojima se nosimo podjednako odražavaju na sve.
S približavanjem lokalnih izbora mogu se pročitati kritike i razni komentari na društvenim mrežama vezani uz pojedine segmente rada općinske uprave. Kako na njih gledate?
Društvene mreže svi koristimo kao komunikacijski medij. Osobno se pokušavam izuzeti od objavljivanja i komentiranja na društvenim mrežama, ali sam svjestan da svojim postupcima i pristupom dužnosti koju obavljam postajem predmet pohvala i kritika. To je sastavni dio mog posla. Ipak, koliko god sam spreman poslušati konstruktivnu kritiku i voditi argumentirane razgovore imam odgovornost postupanja u skladu sa zakonskim propisima. Ovih dana uvođenje reda na društvenim mrežama predstavlja se kao osobni atak na pojedince. Iza njihovih reakcija u pozadini je najčešće nepoštovanje Odluke o komunalnom redu i pritužbe na legitimno postupanje komunalne redarke. Na meni je da transparentno i prema Zakonima koji su trenutno na snazi obavljam svoj posao, što iz dana u dan i činim. Kada se čovjek počne baviti politikom svakako mora biti spreman primiti i niske udarce, a ovo predizborno vrijeme uvijek je idealno za dežurne kritičare i komentatore.
Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća najavili ste ponovnu kandidaturu. S kojim motivom te kakvom porukom i planovima izlazite pred građane?
Moji motivi su oduvijek jasni, a rezultati ostvareni u posljednje četiri godine najbolja potvrda da iza mojih riječi stoje djela. Postavili smo čvrste temelje za daljnji razvoj Općine Pribislavec i njeno komunalno uređenje, a investicije koje su pokrenute u posljednjih godinu dana donijet će našoj sredini dugoročni prosperitet. Zato nastavljam dalje pod istim motom kojim želim poručiti da Pribislavec ostaje u sigurnim rukama, baš kao što sve ostvareno najbolje pokazuje da je i do sada bio.
“Nekako imam potrebu ovo podijeliti, sjećajući se Nikole Pokrivača,” napisao je na svom Facebook profilu Kristijan Antolović, predsjednik MNS-a, pa nastavio:
“Bilo je ljeto 2000. godine i igrao se malonogometni turnir na Veneri. Bio je to jedan od najjačih malonogometnih turnira u ovom dijelu Hrvatske. Imao sam ekipu uglavnom sastavljenu od igrača iz Svetog Martina i Jurovca. Svi smo tada već bili u zrelim igračkim godinama.
Kristijan Antolović
I vele dečki: ‘Igrat će za nas mali Pokrivač.’ Imao je tada nepunih 15 godina. Prva utakmica – i mali zabije gol. Pitam ga ja poslije tekme: ‘Kak je, Nikola, u Varteksu?’ Veli on: ‘Dobro je.’ ‘A kaj igraš?’ – pitam ja. Veli on: ‘Pa sve osim da ne branim.’ Pa rekoh: ‘To je dobro. Igrači koji mogu igrati više pozicija su rijetki.’
Poslije je mali napravio izuzetnu karijeru. Bio je posljednji međimurski A reprezentativac. Nažalost, bolest ga je spriječila… I tu je pokazao svoju borbenost koja ga je krasila kao igrača – i izliječio se. Nažalost, otišao je prerano.
Počivaj u miru!” – s tugom je zaključio predsjednik.
Proteklog tjedna na području Međimurja rođeno je 11 beba: 3 djevojčice i 8 dječaka. Vjenčan je 1 par. Preminula je čak 21 osoba.
Na traženje naših čitatelja, portal Medjimurski.hr će svakog tjedna objaviti izvješće matičnih ureda Međimurske županije o tjednim upisima rođenih, vjenčanih i umrlih u državne matice. Na podacima smo zahvalni Upravnom odjelu za Skupštinu, opću upravu i pravne poslove Međimurske županije, Odsjeku za osobna stanja građana.
Uoči svetkovine Uskrsa, crkva svetog Nikole u Čakovcu postala je središnje mjesto molitve i tišine, gdje vjernici dolaze odati počast Isusovu grobu. Posebno svečani ton ovom duhovnom trenutku daje prisutnost Zrinske garde, koja i ove godine sudjeluje u tradicionalnom čuvanju Isusova groba.
Odjeveni u svečane povijesne odore, pripadnici Zrinske garde stoje u čast i bdijenju kraj simboličnog Kristova groba, unoseći duh ponosa, tradicije i vjere u ovo uskrsno vrijeme. Njihova prisutnost podsjeća na duboke korijene vjere u međimurskom kraju te na važnost očuvanja običaja koji spajaju povijest i duhovnost.
Zajedno s njima na fotografiji zabilježen je i župnik Filip, koji predvodi vjernike kroz dane Velikog tjedna i poziva sve na molitvu, sabranost i zajedništvo. Njegova prisutnost uz gardiste dodatno naglašava zajedničku posvećenost vjerničkoj tradiciji i čuvanju onoga što je sveto.
Ovaj prizor, ispunjen simbolikom i tišinom, podsjeća nas na temeljnu poruku Uskrsa – pobjedu života nad smrću, svjetla nad tamom. Vjernici s poštovanjem dolaze zastati, pomoliti se i zahvaliti, a Zrinska garda svojom prisutnošću čine taj trenutak još dostojanstvenijim.
Na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu održana je konstituirajuća sjednica novog saziva Gospodarskog savjeta, savjetodavnog tijela koje povezuje obrazovanje i gospodarstvo s ciljem unaprjeđenja kvalitete studiranja i povećanja zapošljivosti studenata.
Tijekom sjednice naglašena je važnost intenzivne suradnje između obrazovnih institucija i gospodarskog sektora, kao i uloga koju Veleučilište ima u pripremi mladih ljudi za tržište rada.
– Gospodarstvo daje ciljeve obrazovanju, ali i traži sve veću suradnju s obrazovnim institucijama. Međimursko veleučilište u Čakovcu dobar je temelj mladim ljudima koji žele graditi karijere u poslovnom svijetu, budući da su naši studenti već dugi niz godina prepoznati na tržištu rada – izjavio je dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, izv. prof. dr. sc. Igor Klopotan.
Članovi novog saziva Gospodarskog savjeta su Dijana Krnjak, Hrvatska gospodarska komora – predsjednica Savjeta, Dario Belić, FINA d.d., Ivan Plačko, TICM d.o.o., Mario Šercer, Metalska jezgra, Roberto Kedmenec, Krtech digital d.o.o., Davor Sabolić, Metal dekor d.o.o., Rudi Grula, Turistička zajednica Međimurske županije, Goran Kanižaj, SICK Mobilisis d.o.o., Dražen Crnković, Ducati komponente d.o.o. i Tibor Rodiger, Međimursko veleučilište u Čakovcu.
Suradnja poslovnih subjekata s MEV-om biti će prioritet Gospodarskog savjeta. Podrška novim studijskim programima, cjeloživotno obrazovanje, studentska praksa te uključivanje predstavnika gospodarstva u proces nastave načini su kako poboljšati kompetencije studenata, ali i prilika tvrtkama u potrazi za budućim zaposlenicima.
Kao što smo već pisali, slijedom tradicije, povodom Velikog petka, jučer prijepodne na parkiralištu kod Župne crkve Presvetog Trojstva u Nedelišću održan je mimohod humanih ljudi – onih koji su toga dana došli na podjelu pečenih ribica koju su organizirali Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH, Podružnica Međimurske županije – Ogranak Nedelišće, u suradnji sa ŠRD Amur Nedelišće i Općinom Nedelišće.
Zašto spominjemo humane ljude? Zato što su prikupljeni novac donirali Udruzi „Pomoć neizlječivima“ Međimurske županije, koja skrbi o osobama s neizlječivim bolestima. Ove godine donirali su im 740 eura.
Za vrijeme trajanja akcije prisutni su bili i članovi Udruge: Sonja Tošić Grlač, Stjepan Tomašić, Renata Bermanec, Nedeljka Kanoti, Terezija Pavlic, Marija Bratinčšćak, Dragica Verteš, Marina Branilović i Maja Logožar, glavna spona Udruge i organizatora dobrotvorne akcije.
Predsjednica Udruge, Renata Bermanec, došla je u Nedelišće kako bi zahvalila organizatorima na ovogodišnjoj donaciji, kao i na dosadašnjima koje su također provodili za Udrugu.
