Povodom Uskrsa upoznat ćemo vas sa starim međimurskim običajem paljenja krijesa ili vuzmenke. Tradicionalno vuzmenku pripremaju muški članovi nekog sela, najprije se napravi konstrukcija od dugih drvenih motki, a zatim se oko njih slažu grane, cjepanice i manje daske. Mnogi Međimurci to iskoriste kako bi se riješili grana od voćaka i drveća. Imaju na umu samo jednu stvar, napraviti što veći krijes. Vuzmenke se slažu i pale na livadi, što dalje od kuća.

Prilikom paljenja, oko njih se okupe prijatelji, članovi obitelji, susjedi i prijatelji. Svi zajedno gledaju kako vuzmenka gori, a uz to se, naravno, dobro jede i pije. U blizini samog ognjišta peku se kobasice ili neko drugo meso.

Prošle godine zbog epidemije koronavirusa i epidemioloških mjera ljudi se nisu smjeli okupljati i gradnja vuzmenki je bila zabranjena. Ove godine na snazi je zabrana održavanja svih događanja i okupljanja na kojima je prisutno više od 25 osoba, a sva javna okupljanja moraju završiti do 22 sata.

Prođite kroz fotografije i prisjete se dobrih starih vremena.

Iz DVD Krištanovec svojim sumještanima upućuju slijedeću poruku. “S obzirom da će veliki broj mještana ove subote povodom Uskrsa tradicionalno paliti uskrsne vatre (Vuzmenke) podsjećamo mještane na sljedeće sigurnosne mjere koje pritom moraju poštovati:

– najbolje i najsigurnije spaljivanje je spaljivanje na organizirani način uz prisustvo vatrogasne postrojbe

– lokaciju “Vuzmenke” potrebno je odabrati sukladno mjerama zaštite od požara, odnosno za one manje “Vuzmenke” minimalno 30 metara od gospodarskih i drugih objekata, stogova slame i sijena te drugih predmeta i nasada te minimalno 70 metara za veće “Vuzmenke”

– kod samog loženja, a zbog povećanih opasnosti za ljudsku sigurnost, dozvoljeno je spaljivanje samo poljoprivrednog, šumskog ili biljnog otpada bez dodataka zapaljivih tekućina ili drugih tvari radi boljeg gorenja.

Spaljivanje otpada ne biljnog porijekla nije dozvoljeno.

Mještani su dužni prilikom loženja uskrsne vatre primjenjivati odgovarajuće mjere zaštite od požara. Posebnu pažnju treba posvetiti djeci koja trebaju biti pod nadzorom roditelja.

Molimo sve mještane koji će paliti “Vuzmenke” da prilikom paljenja ne ugroze svoju i sigurnost drugih mještana, te sigurnost svoje i druge imovine.

Vuzmenke sa područja Krištanovca prijaviti zapovjedniku DVD-a Krištanovec Neviu Mađariću na broj mobitela 099 200 7133 ili predsjedniku DVD-a Krištanovec Srećku Mrazoviću na broj mobitela 098 9120 230.“

Mi smo katolički Dječji vrtić Svetog Nikole iz Belice. Šaljemo slike kako se naša djeca pripremaju za najveći kršćanski blagdan Uskrsa.

Napisali su nam odgovorni u ovoj ustanovi želeći pokazati na koji način oni to rade.

Mada se zbog epidemioloških mjera uoči Uskrsa ne mogu družiti kao što je to bio slučaj ranijih godina, štićenici Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec pronalaze načine kako se družiti u skladu s propisanim mjerama te održati tradicionalni duh i vedrinu nadolazećih blagdana. Ravnateljica Doma Štefica Martinez, dipl.soc.radnica, ukratko nam je opisala kako provode svoje vrijeme.

– U našoj ustanovi uoči uskrsnih blagdana, korisnici se raduju odlasku na svakodnevne aktivnosti, molitvene grupe, izradu čestitki, panoa, oslikavanje pisanica te dekoriranju prostora Doma.

U skladu s epidemiološkim mjerama ove se godine nisu održala velika okupljanja, ali se zato održavaju manje grupe gdje se korisnici vesele lijepoj i produhovljenoj atmosferi uoči blagdana.

Dio korisnika se raduje druženju i posjetu obitelji, dok ostala većina uskrsne blagdane provode u Domu i Depadansi uz bogati i svečani uskrsni doručak i ručak, rekla nam je ravnateljica ustanove  Štefica Martinez.

Velika subota

Velika subota predstavlja spomen na Kristov počinak u grobu, pa je sasvim razumljivo što toga dana nema ni mise ni pričešćivanja. To je dan bez liturgije, a mogu se jedino prirediti nekakva manja liturgijska slavlja za katekumene. Smiju se podijeliti samo sakramenti pomirenja i bolesničkog pomazanja te dati popudbina umirućima. Ako je moguće, vrata crkve bi trebala biti cijeli dan otvorena, kako bi se vjernici mogli pomoliti na Kristovu grobu. U mnogim je župama obnovljen i običaj čuvara Kristova groba.

Vazmeno bdjenje

Liturgijsko slavlje Vazmenoga bdjenja sastoji se od četiri dijela: službe svjetla, službe riječi, krsne službe i euharistijske službe. Služba svjetla započinje paljenjem i blagoslovom “ognja bdjenja”, odnosno vatre koja se naloži u blizini crkve, i pripravom uskrsne svijeće, odnosno velike svijeće na kojoj su urezana grčka slova alfa i omega, kao znak da je Krist početak i svršetak svega, te tekuća godina. Zatim svećenik pali uskrsnu svijeću od ognja bdjenja i s njom ulazi u crkvu, koja je u potpunom mraku. Dok ulazi, triput pjeva, svaki put višim glasom: Svjetlo Kristovo!, na što vjernici odgovaraju: Bogu hvala! Pri tome pale svoje svijeće od uskrsne te se na takav način osvjetljava cijela crkva, a na koncu i pali svjetlo. To potvrđuje i posebno svečani hvalospjev svijeći, tzv. Exultet, koji potom slijedi.

Vrlo su znakovita i misna čitanja Vazmenoga bdjenja. Tako se najprije čitaju tekstovi iz Staroga zavjeta, kojih može biti sedam, a nakon svakoga se pjeva ili čita psalam te svećenik moli kratku molitvu. Ipak, broj se tih čitanja može smanjiti na tri, s tim da se izvještaj o oslobođenju iz Egipta ne smije izostaviti. Nakon posljednjega starozavjetnoga čitanja svećenik zapjeva Slava Bogu na visini…, a potom se čita poslanica, pjeva ponovno Aleluja te slijedi evanđelje. Ponovno počinju svirati orgulje, pale se svijeće na oltaru i zvone sva zvona. Nastupa, dakle, radost jer je Krist uskrsnuo, pobijedio smrt, a nama otvorio rajske dveri.

Treći dio Vazmenoga bdjenja je krsna služba, a u njoj svećenik blagoslovi vodu kojom će novokrštenici biti krštavani sve do Duhova. Njome tada blagoslovi i sve okupljene vjernike. Na koncu slijedi euharistijska služba, kao vrhunac svega slavlja.