Povodom blagdana Uskrsa, gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač uputio je čestitku u kojoj stoji:
„Poštovani stanovnici Čakovca i Međimurja!
Poruka otkupljenja i spasenja koju Uskrs nosi u sebi, u današnja vremena, kad se cijeli svijet bori s pandemijom koronavirusa, izuzetno je važna. Kršćani u Uskrsu slave same temelje svoje vjere, jer uskrsnuće Isusa Krista, životu daje smisao, put je u spasenje i jamstvo vječnog života. Uskrs ima i univerzalnu poruku novog početka te da nakon lošeg uvijek dolazi dobro razdoblje.
Uskrs je kroz brojne običaje duboko utkan u našu tradiciju. Od bojanja jaja, preko obiteljskih okupljanja, do zajedničkih blagdanskih objeda, blagdan je to kojim slavimo nadolazeća bolja vremena. I to činimo na način da se okupljamo, bilo unutar obitelji ili crkava, ili u prijateljskim okruženjima. A upravo nas je zajedništvo, pomaganje ali i oslanjanje na druge, kroz povijest toliko puta spasilo i održalo. I zato je Uskrs blagdan kojima potvrđujemo naš identitet te ga rado slavimo!
Svi čvrsto vjerujemo da ćemo pandemiju uskoro ostaviti iza nas te se vratiti u stare, normalne životne tokove. A povratak na staro možemo ubrzati upravo onime što Uskrs simbolizira, oslanjanjem i brigom za druge i vjerom da svaka nedaća ima svoj završetak!’, poručio je.
Varaždinski biskup Bože Radoš uputio je svim vjernicima uskršnju poruku:
‘Ostani s nama Gospodine, zamalo će večer i dan je na izmaku…vape tvoji učenici Gospodine na putu u Emaus, govorimo i mi u naše dane i ovo nezgodno vrijeme. Želimo Ti i mi, kao i oni, ispričati što se to nama događa ovih dana, zašto se putem svađamo…zašto svađa i do tvojih ušiju dolazi!
Valovi zaraze nižu se jedan za drugim: prvi nas je zatvorio, drugi je odnio mnogo života, a treći uzima preostale zalihe strpljenja. Svaki dan sustižu nas vijesti o broju zaraženih i preminulih. Nadamo se prekidu lanca zaraze. Sramežljivo se budi nada da se nazire kraj, ali čim se pojavi, proguta ju iluzija. I kao učenici u Emausu razočarani govorimo: a mi smo se nadali!
Brojevi nisu samo brojevi. Svaki broj nosi ime našeg ukućana, prijatelja, susjeda, kolege s posla, sugrađanina; krije lica naše braće i sestara čiji odlazak ostavlja tugu i prazninu. Loše udarne vijesti jačaju napetost, produbljuju zabrinutost…a zbunjuju nas i neki od naših.
Gladni smo ‘dobrih vijesti’ koje hrane istinom, sigurnošću, slobodom, pouzdanjem – ne obmanom, iluzijom, napetošću, zabrinutošću. Trebamo ‘dobru vijest’ koja nije ‘kratkoga daha’, nego ‘diše iz dubine’, unosi sklad i donosi mir. Željni smo čuti vijest koja naviješta radost i nadu. Uskrs je slavlje ‘dobre vijesti’. Iz dubine zemlje čuje se disanje koje pokreće zemlju. Probudio se Onaj koji u ‘utrobi zemlje spava’.
Budi ga toplina Božje ljubavi koja se ‘poigrava s hladnim grobom‘ i pretvara ga u ‘toplu kolijevku života’. On nosi ‘dobru, radosnu vijest’ – poruku života! Sin Božji ustao je iz hladne zemlje – uskrsnuo je od mrtvih! Nije iluzija, nije lažna nada, nego najdraža istina, tajna vjere. Pronašao je ključ kojim otvara vrata što vode iz smrti u život i njime otključava grob u koji smrt zatvara ljude. Uzima križ, na kojem je bio prikovan, i njime otključava što je zaključano: Cenaculum, Petra, Tomu, Mariju Magdalenu… Sve to čini iznutra – ulazeći u sobu, u nutrinu, u dušu; otvara iznutra za novi početak, za novi hod, novi život…
Danas se ponovno zatvaraju granice država, zatvaranje prijeti mnogim školama i ustanovama. Ljudi se povlače u sebe, zatvaraju se. Svako stanje, pa i stanje zatvorenosti, prikladno je za Isusov ulazak u kuću, među ljude – Isus ulazi kroz zatvorena vrata. Ozračje zatvorenosti izazovno je stanje za Uskrsloga – spreman je proći kroz ljudsku zatvorenost – materijalnu, duhovnu – i donijeti mir, darovati slobodu, unijeti neočekivanu, nezasluženu, djetinju radost.
Dok otvara vrata groba, Uskrsli traži gdje sam se zatvorio, koja sam vrata zaključao u strahu od Boga, drugih; želi ući u moju nutrinu. Na različite načine kuca, ulazi, nudi se i daruje novost života koju samo On ima moć dati – da ga prepoznamo. Po iskustvu učenika poučava nas kako ga prepoznati.
Prepoznaju ga po glasu. Riječi Učitelja, natopljene toplinom i ljubavlju, pronalazile su put do srca, do skrivenih i ranjenih kutaka nutrine. Bile su lijek koji smiruje valove nemira i obnavlja nadu i pouzdanje. Njegov glas, koji su dobro poznavali, vraćao im je ‘dobar glas’, izgubljen grijehom, slabošću, lutanjem. Njemu su uzeli dobar glas, a on je dobar glas vratio čovjeku. Zaraza ‘lošeg glasa’ ne staje, dolazi u valovima, a Uskrsli iznova nosi Božji glas koji po imenu proziva: „Marijo!“, „Šimune Ivanov!“, „Toma!“ te po njegovom glasu postaju ‘nositelji uskrsne radosne vijesti’. I mi žudimo za Božjim glasom, dobrim i radosnim – koji jedini dopire do srži bića i tjera da ga prenesemo po svojoj zemlji – da se svijet zarazi radosnom, dobrom vijesti.
Prepoznaju ga po ranama. Isus prepoznaje rane mnogih: rane supružnika, ljudskih odnosa, ranu rastakanja obitelji, rane bolesti, tjeskobe, straha, neurednog života… Na svome tijelu prihvatio je rane duše i tijela. Kristove rane su njegova ‘osobna karta’, one su zrake nade. Krista prepoznajemo po ranama na tijelu Crkve, po ranama potresa i pandemije, u ranama braće i sestara, u osobnim ranama. Mjesto slabosti i nemoći Isus može pretočiti u ‘izvor snage’.
Prepoznaju ga po lomljenju kruha. Lijep je običaj da o Uskrsu blagujemo blagoslovljeno jelo. Uskrsno otajstvo u sebi čuva dragocjenu nit zajedničkoga svetog blagovanja – od Večere koju pažljivo priprema, u kojoj daje sebe, preko doručka na obali jezera, komadića ribe u Cenaculumu, sve do prepoznavanja u Emausu. On se lomi, daje, dijeli i hrani učenike. Želim da ga prepoznate u svojim Crkvama gdje sebe za nas lomi. Bit će i za vašim obiteljskim stolom – prepoznajte ga i dijelite.
Prepoznaju ga u pažnji. Uskrsli Gospodin pojavljuje se u zoru na obali. Pažljivo prati učenike dok su na moru opterećeni svojim poslom. Toplinom rađa novo jutro učenika. Nježnošću majke obraća im se „dječice“ i žarom ljubavi ‘pripravlja žeravicu’ i zagrijava dušu za novo rađanje poziva.
Prepoznaju ga u novome Dahu. Isusa prepoznaju u Dahu čija snaga vraća svježinu učenicima, ostalima bez daha. I danas mnogi gube dah u životnoj utrci, bolesni traže pomoć respiratora, poslodavci su na ‘izdahu’ bez mogućnosti rada, zarade i plaćanja radnika koji strepe za svoje obitelji, djeca i starci traže blizinu disanja svojih najbližih… Cijelo društvo se umorilo, teško diše i žudi za novim disanjem. Uskrsli želi sa svakim nanovo prodisati.
Braćo i sestre, Gospodin hodi našim stazama. Daje nam se prepoznati po ovim i sličnim znakovima. On zna gdje se treba pokazati. Gdje se život umorio, gotovo stao. Neka vam otvori oko vjere i ljubavi da ga prepoznate. Neka vam u dušu ulije radost. Samo ispunjeni radošću možemo navijestiti da je Krist živ, da je radost života’, poručio je.
Na jučerašnjoj sjednici Županijske skupštine utvrđeni su dobitnici najviših županijskih priznanja. Tako će priznanje Počasni građanin Međimurske županije primiti dr.sc. Lidija Bajuk zbog iznimnih dostignuća u književnosti, znanstvenom predstavljanju, interpretiranju i populariziranju međimurske etnobaštine i međimurske popevke te zbog poticanja osnivanja i djelovanja kulturno umjetničkih udruga i njihovog prenošenja domoljublja na mlade generacije.
Županijska skupština također je odlučila da se Nagrada Zrinski za 2020.godinu dodijeli:
1.Miloradu Šubiću, mr.sc. iz Šenkovca, u djelatnosti gospodarstva i zaštite okoliša,
2.Ljudevitu Bošćaku, iz Nedelišća, u djelatnosti znanosti i obrazovanja,
3.Ivanu Gradečaku, iz Preloga, u djelatnosti kulture,
4.Branku Grabaru, mr.sc. dr.vet.med. iz Čakovca, u djelatnosti zdravstva i socijalne skrbi,
5.Sportsko ribolovnom društvu „Mura“ Mursko Središće, u djelatnosti zaštite okoliša i drugih javnih djelatnosti.
U obrazloženju dodjele priznanja za Počasnog građanina Međimurske županije Lidiji Bajuk, između ostalog, navodi se slijedeće:
Lidija Bajuk, dr.sc. rođena je u Čakovcu, gdje je završila osnovnu i srednju školu, istovremeno se glazbeno obrazujući u Čakovcu i Zagrebu. U razdoblju (1998.-2012.) djelovala je kao profesionalna umjetnica – književnica i glazbenica, dok je u Školskoj knjizi u Zagrebu bila je urednica za školske udžbenike i glazbenu literaturu (2006.-2007.) Studij etnologije i antropologije upisala je 2007. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i diplomirala na temu „U potrazi za hrvatskim tradicijskim napjevima iz Međimurja“. Na istom fakultetu (2012.) upisala je poslijediplomski studij i kao doktorandica zaposlila se na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Doktorirala je (2018.) iz područja etnologije i antropologije na temu „Odjeci slavenskog mita u nematerijalnoj kulturnoj baštini Međimurja“. U hrvatskim i međunarodnim publikacijama objavila je tridesetak znanstvenih i šezdesetak stručnih radova. Potakla je osnivanje Centra nematerijalne kulture Međimurja, Autorica je teksta i supotpisnica nominacije kojom je međimurska popevka upisana u registar nematerijalne kulturne baštine Ministarstva kulture RH kao kulturno dobro RH. 2016.-2017. Kao članica ekspertne skupine za pripremu dala je veliki doprinos upisu međimurske popevke na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva 2018.godine.
Prema podacima FINA-e za 2019. godinu, koji su objavljeni ovih dana, Grad Čakovec se po prihodima poduzetnika, od 21-nog grada sjedišta hrvatskih županija, plasirao na 10 mjesto. Kod njih je zaposleno 12.924 osoba, što je također deseti najbolji rezultat u zemlji. Iako smo među županijskim središtima 16. po ukupnoj broju stanovnika, na devetom smo mjestu smo po broju poduzetnika.
Ovi Finini podaci potvrđuju da je čakovečko gospodarstvo nastavilo s višegodišnjim rastom i u godini koja je prethodila pandemiji. Po ostvarenoj ukupnoj dobiti u 2019. godini Čakovec je 13. u zemlji, a 11. po neto dobiti. U usporedbi s prethodnim razdobljima, broj poduzetnika blago je povećan, dok je neto dobit na otprilike istoj razini.
Detaljne podatke za 2019. godinu FINA će tek izdati, no vjerujemo da će oni pokazati rast građevinskog sektora, usluga i prerađivačke industrije. Čakovečko gospodarstvo izvozno je orijentirano i fleksibilno. Iako ćemo službene statističke podatke za pandemijsku 2020. dobiti tek iduće godine, sudeći prema poreznim prihodima Grada Čakovca, aktivnosti čakovečkog gospodarstva u cjelini tek su malo smanjene. To se naravno ne odnosi na sektore kojima je zbog mjera sprječavanja širenja koronavirusa, ograničen ili onemogućen rad.
No, sudeći po ranijim razdobljima, nakon što ograničenja prestanu te se vratimo u uobičajene gospodarske tokove, očekujemo da će se čakovečko gospodarstvo vrlo brzo oporaviti i vratiti na stare stope kontinuiranog rasta.
Udruga hrvatskih branitelja domovinskog rata liječenih od PTSP-a Međimurske županije i ove godine tradicionalno je provela akciju pod nazivom „Uskrsna košarica“ za hrvatske branitelje s područja Međimurske županije lošeg imovinskog stanja i onima koji još uvijek nisu riješili svoj status. Tom prilikom podijeljeno je pedesetak „Uskrsnih košarica“ u obliku prehrambenih paketa i bonova.
Udruga je pakete i bonove osigurala od Međimurske županije, Crvenog križa Čakovec i vlastitim novčanim sredstvima prikupljenim od članarina kao i donatora građana Čakovca koji žele ostati anonimni. Podjela paketa i bonova obavila se u suradnji sa Koordinacijom udruga domovinskog rata Međimurske županije. Cilj same akcije da se pomogne potrebitim braniteljima, da se im ukaže da nisu sami u ovo teško vrijeme pandemije COVIDA 19 i da što lakše prebrode nadolazeći blagdan Uskrs.
– Svim braniteljima i građanima naše Hrvatske čestitamo Sretan i blagoslovljen Uskrs – poručuju iz Udruge.
Gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak uputio je svim vjernicima uskrsnu čestitku.
– U Velikom tjednu, a pogotovo ovakvom okovanom svjetskom pandemijom, zbog koje se mnoge obitelji neće moći spojiti za blagdanskim stolom, moramo pokazati ljudskost i pomoći jedni drugima – poručio je.
Cijelu čestitku možete pogledati i poslušati u video prilogu.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata obrađeno je 175 uzoraka od čega je evidentirano 42 pozitivnih nalaza na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji, što je 24% pozitivnih od broja testiranih. U protekla 24 sata oporavile su se 42 osobe. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 299.
Obavljenim testiranjima brzim antigenskim testovima evidentirana su 2 pozitivna slučaja, na temelju kliničke slike dijagnosticirana su 2 pozitivna slučaja, dok je iz drugih županija javljeno da je PCRom dokazan SARS-CoV-2 kod 2 osobe s prebivalištem/boravištem u Međimurskoj županiji.
Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 47 174 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.
U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirano je 29 pacijenata pozitivnih na SARS CoV 2 virus. U protekla 24 sata primljeno je 5 pacijenta, otpušteno je 4 pacijenta te je jedan pacijent na invazivnoj respiraciji. U protekla 24 sata nema preminulih osoba. Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas u Međimurskoj županiji ukupno bilježimo 12 451 oboljelih osoba, a oporavilo se 11 898 osoba na SARS CoV 2 virus.
Najava testiranja može se izvršiti na broju 040/386-841 ili na e-mail adresi [email protected].
Pozivni centar Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije vezan uz SARS CoV 2 virus je na broju 040/386-835. Pozivni centar primarne zdravstvene zaštite je na broju 040/372-372.
Članice Socijalnog vijeća općine Sveta Marija Magdalena Kvakan i Marija Frančić obišle su svoje sumještane koji su smješteni u ustanovama za starije. Ovogodišnji posjeti su vresdniji i zato jer su im bili uskraćeni prigodom prošlih božićno-novogodišnjih blagdana.
Sada su mogli, uz poštivanje svih epidemioloških mjera, međusobno i komunicirati. Gošće su i im donijele i uskrsne poklone. Naša ih je kamera snimila u domu Mesmar u Prelogu.
