Udruga “Turen” iz Podturna aktivna je lokalna organizacija posvećena unapređenju kvalitete života kroz kulturne, društvene, sportske i zdravstvene aktivnosti. Udrugu su prije 20 godina osnovale entuzijastične članice, uključujući Ljubicu Kolarić, koja je bila prva predsjednica. Danas Udruga Turen okuplja oko 50 članova, od kojih su mnoge žene koje redovito sudjeluju u tjednim sastancima i raznim društvenim aktivnostima.
Aktualna predsjednica udruge Gordana Hranilović sa svojim je pak članicama, Vericom Sršom i Marijanom Murković odlučila zasukati rukave i urediti okoliš društvenog doma.
-Danas smo ovdje kako bismo posadile cvijeće, pljevile zemlju i uredile prostor doma u sklopu kojeg imamo i svoje prostorije za sastanke, rekla jam je Hranilović kratko.
Svi ovi radovi isključivo su volonterske prirode, a članice su se ponudile kako bi uljepšale prostor općine na dobrobit cijele zajednice.
-Nas to košta malo vremena i truda, a rezultati su za sve nas. To nas motivira da se pokrenemo, ali i da redovito sudjelujemo u drugim akcijama na našem području, rekle su nam zajedno.
I ove jesenske subote mnogi su odlučili iskoristiti prijepodne za šetnju gradom i uživanje u šopingu. Čakovec je ponovno oživio bogatstvom mode i šarenim bojama, dok su građani svojim odjevnim kombinacijama doprinijeli vizualnom šarmu grada.
Povodom skorašnjeg blagdana Svi sveti ove smo subote, 26. listopada 2024. godine, posjetili tržnicu u Prelogu na kojoj cvijeće prodaju razni OPG-ovi, kao i OPG Šupljika u Donjem Kraljevcu, te provjerili ponudu i cijene.
PONUDA NA PRELOŠKOJ TRŽNICI
Kao i svake godine, za grobove su najtraženije krizantene multiflore u teglama, raznim bojama, od bijelih i žutih, preko svijetlo ili tamnonarančastih do ružičastih i ljubičastih. U ponudi OPG-a Martinec iz Donjeg Mihaljevca one su od 5 do 6 eura, dok cvjetni aranžmani koštaju od 30 do 50 eura.
Denisa Martinec iz OPG-a Martinec
– Buket gumbeka ili špina je 5 eura, dok su rezane krizanteme prve klase (one velike u obliku kugle) 5 eura po komadu – rekla nam je Denisa Martinec.
Miro, vlasnik OPG-a Miro Nemec iz Malog Bukovca svoje krizanteme multiflore prodaje po cijeni od 5 do 7 eura. Odličan izbor za grobove, ističe, su i razne trajnice,- erika, kaluna i ojher, po cijeni od 3 eura, kao i maćuhice, koje (i one velikog i sitnog cvijeta) koštaju 60 centi.
Miro Nemec prodaje multiflore od 5 do 7 eura
Velik izbor krizantema multiflora na preloškom placu imala je i Snježana iz OPG-a Krunoslav Novak iz Preloga, koja ih prodaje po cijeni od 6 do 8 eura.
Na tržnici smo zatekli i Majinog suprugu Luku iz OPG-a Maja Zelenić iz Domašinca. I ovdje je buketić gumbeka, kao i buketić margarita, 5 eura. Krizanteme u teglicama bijele i žute boje, tzv. „jaje na oko“ stoji između 8 i 10 eura, a cvjetni aranžmaniod 30 do 100 eura.
Snježana iz OPG-a Krun
Za oko su nam posebno zapali lijepi cvjetni aranžmani s krizantemama u obliku srca. – Koštaju 20 eura, a moram pohvaliti da ih radi naš najstariji sin Dorian i njegova susjedica Ana-Marija! – rekao je Luka.
Aranžmani s krozantemama u obliku srca OPG Zelenić koje rade klinci Dorian i Ana-Marija
PONUDA OP-A ŠUPLJIKA U DONJEM KRALJEVCU
Na uvijek rado od kupaca posjećenom OPG-u Šupljikakrizanteme multiflore koštaju od 5 do 7 eura, okrugli ili vrtići u lađicama su od 12 do 18 eura, ciklame3 eura, maćuhice 60 centi obične a 1 euro viseće, a trajnice od 2 do 5 eura. Tu nas je oduševio ukrasni kupus prekrasnih, efektnih boja, za 1,5 eura po komadu.
Ukrasni kelj u OPG-u Šupljika za 1,5 eura
Svi su OPG-ovi rekli kako su cijene ostale iste i ove ih godine nisu podizali, iako su trebali jer su njihovi troškovi porasli, međutim kupcima je i ovo preskupo. Eh, da nam je svima više novca, bilo bi i više cvijeća i na grobovima i u dvorištima!
Denisa Martinec iz OPG-a Martinec
OPG Martinec
OPG Martinec
OPG Martinec
OPG Martinec
OPG Martinec
OPG Martinec
OPG Martinec
Luka iz OPG-a Maja Zelenić
OPG Maja Zelenić - jaje na oko, od 8 do 10 eura
OPG Maja Zelenić
OPG Maja Zelenić
OPG Maja Zelenić - Buketić gumbeka ili margarita je 5 eura
Aranžmani s krozantemama u obliku srca OPG Zelenić koje rade klinci Dorian i Ana-Marija
U Osnovnoj školi Domašinec 18. listopada 2024. obilježen je Dan jabuka. Učenici 7.a, 7.b, 8.a i 8.b razreda, članovi ekološke skupine, prethodnog su dana uz pomoć školske kuharice pripremili štrudle od jabuka za sve učenike i djelatnike.
Na velikom odmoru svi su uživali u slatkim štrudlama i raznim vrstama jabuka koje su poslužene kao dodatak užini. Učenica 8.b razreda, Nikolina Mihaljković, istražila je zanimljivosti o jabuci te pripremila kratki podsjetnik zašto se jabuka naziva “kraljicom voća”.
Grad Mursko Središće 28. lipnja 2024. godine objavio je Javni poziv za dodjelu jednokratnih novčanih pomoći redovitim studentima s područja grada. Na taj se način svim redovitim studentima osigurava pravo na isplatu novčanih sredstava u iznosu od 100,00 eura. Pravo na dobivanje jednokratne novčane pomoći ostvarili su svi studenti koji imaju prebivalište na području grada Mursko Središće, a u akademskoj godini 2023./2024. upisani su kao redoviti studenti. Ukupno je pristiglo 78 potpunih i valjanih prijava.
Stoga je, po završetku Javnog poziva za dodjelu jednokratnih novčanih pomoći redovitim studentima s područja grada, gradonačelnik Dražen Srpak u subotu, 26. listopada 2024. godine, održao prijem za studente s područja Murskog Središća. Gradonačelnik je studentima poručio koliko je u današnjim kompetitivnim uvjetima na tržištu rada, bitno stjecanje vrijednih znanja i vještina koje će ih u budućnosti istaknuti od ostalih pojedinaca na tržištu rada.
Također, napomenuo je da se tijekom fakultetskog obrazovanja usmjere i na brojne mogućnosti koje im se nude u sustavu visokog obrazovanja, da se što više uključuju u brojne studentske udruge jer će upravo tako steći vrijedna iskustva i poznanstva te unaprijediti postojeće vještine. Između ostalog, poželio im je puno sreće i uspjeha u ovoj akademskoj godini.
Također, 2. rujna 2024. godine objavljen je Javni natječaj za dodjelu studentskih kredita za studente s područja Grada Mursko Središće za akademsku godinu 2024./2025. Natječajem je predviđena dodjela 10 studentskih kredita. Na taj se način studentima nastoji pružiti financijska potpora, odnosno u određenoj mjeri smanjiti troškove studiranja, koji su nerijetko vrlo visoki. Tako se studentima koji studiraju na području Zagreba ili drugih udaljenijih gradova u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu osigurava iznos od 200,00 eura mjesečno, dok se studentima koji studiraju na području Čakovca ili Varaždina dodjeljuje iznos od 150,00 eura mjesečno.
Osim toga, Grad Mursko Središće nagrađuje i diplomske radove, poslijediplomske specijalističke radove, magisterije i doktorate koji obrađuju područje kulturnog, sportskog, gospodarskog i inog života vezanog uz područje grada Mursko Središće. Autorima najbolje ocijenjenih radova dodjeljuje se novčana nagrada u iznosu od 600,00 eura. Navedene se mjere svake godine nastoje unaprijediti, poboljšati i prilagoditi trenutnim uvjetima, kako bi se pružila što kvalitetnija podrška u obrazovanju za sve učenike i studente s područja Murskog Središća.
Prelog se ponovno našao među najboljima u još jednom zanimljivom istraživanju. Radi se o istraživanju, odnosno analizi podataka FINE – konsolidirani izvještaj o izvršenju proračuna u 2023. godini, o izdvajanju za subvencije poduzetnicima i obrtnicima, gdje se Prelog našao pri samom vrhu.
– Poduzetnici i obrtnici pokretač su našeg razvoja. Oni su ti koji stvaraju novu ekonomsku vrijednost, oni stvaraju nova radna mjesta, ali ono najbitnije – oni su inovatori i kreatori, koji svojim idejama mijenjaju naš kraj i društvo nabolje. Kao gradonačelnik Preloga iznimno se ponosim svim našim uspješnim poduzetnicima i obrtnicima, koji doprinose našem razvoju i razvoju cjelokupnog Međimurja. Grad Prelog i ja osobno uvijek ćemo im biti partneri i otvoreni za suradnju!, istakao je gradonačelnik Ljubomir Kolarek.
Prošle godine ukupno su 104 grada izdvojila sredstva za potpore poduzetnicima i obrtnicima. Na prvom je mjestu Pula s iznosom od 58,50 eura, a slijede je Kaštela koja su dala 56,78 po stanovniku. Treći je Poreč s 49,43 eura, niz nastavlja Solin s 41,54, zatim ide Samobor s 39,84 eura, potom Šibenik koji je izdvojio 37,63 eura. Među top 10 su i mali gradovi Prelog, koji je izdvojio 32,88 te Čabar31,49 eura.
Potpore poduzetnicima i obrtnicima kod 34 grada čine preko jedan posto udjela u proračunu, a kod njih 14 preko dva posto. Najviše je izdvojio Grad Kaštela, čak 7,73 posto budžeta, slijede ga Solin i Pula s udjelom od 4,79 odnosno 4,49 posto. Grad Ivanec za ove je potpore dao 3,85 posto, Čabar3,70, a Šibenik3,10 posto proračuna. Ostatak rang liste najboljih čine još Prelog, Omiš, Mursko Središće i Samobor čiju se udjeli kreću u rasponu od 2,57 do 2,84 posto.
Partizanski odredi s područja Kalnika, poznati kao Kalnički partizanski odredi Hrvatske, ušli su u Međimurje 26. listopada 1944. godine. Ova operacija bila je dio šireg napora partizanskih snaga u oslobađanju okupiranih dijelova Hrvatske tijekom Drugog svjetskog rata, a upravo ti odredi, odigrali važnu ulogu u oslobađanju ovog područja od mađarske okupacije. Tim povodom, jučer 25. listopada 2024. godine u Društvenom domu Podturen, svečano je održana 80. obljetnica dolaska Kalničkog partizanskog odreda Hrvatske u Međimurje.
Organizirana je od strane Udruga antifašističkih boraca i antifašista Međimurske županije, a uz potporu Međimurske županije i Općine Podturen, a odazvali su se župan Matija Posavec, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, potpredsjednica Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Anica Desnica, predsjednik Udruga antifašističkih boraca i antifašista Međimurske županije Miljenko Zorko, ali i brojni predstavnici srodnih udruga iz Varaždina, Krapine, Rasinje, Lepoglave, Ivanca i Ludbrega.
Pozdravni govor na samom početku pripao je predsjedniku Zorku koji je tom prilikom rekao: – Obilježavamo 80. godišnjicu dolaska bataljuna. Bila je to prekretnica jer u to je vrijeme Međimurje okupirano od strane Mađarske. Bataljun je ovdje boravio osam dana, što je za nas bila najveća partizanska akcija u okviru narodnooslobodilačke borbe, govorio je Zorko, a na njegove riječi nadovezala se Desnica.
-Svatko danas u ovoj dvorani gaji osjećaje prema antifašističkim stavovima. Ovo je trenutak kada se prisjetimo, barem na čas, onih ljudi koji su krenuli sa svojih ognjišta kako bi branili našu domovinu. Mnogi su izgubili živote, mnogi su živjeli s traumama, no činili su to za stvaranje novih ognjišta za sve buduće generacije. Voljela bih kada bi u našim redovima vidjela više mladih, a da se sjećanje na taj period naše povijesti ne svodi na dvije stranice udžbenika, rekla je Desnica.
Riječ je pripala i međimurskom županu Posavcu koji je naglasio važnost njegovanja antifašističkih vrijednosti i naglasio: – Naša je povijest bila turbulentna, posebno u vrijeme kada smo potpali pod mađarsku okupaciju. Bez obzira na okolnosti, moramo njegovati antifašističke vrijednosti, a one su utkane ne samo u međimurskog čovjeka, već i u našu državu. Antifašizam je temelj koji je ugrađen u Ustav Republike Hrvatske, a žrtve koje je odnio rat, nemaju ideologiju, vjeru i rasu. One su žrtve, a samo s područja Međimurja, poginulo je više od 2000 ljudi.
Svečanost su pjesmom obogatile članice KUD-a Podturen, ali i nastup sopranistice Tamare Korunek Lesar u pratnji Marka Žerjava.
Nešto više o povijesnim činjenicama u svom predavanju, govorio je tom prilikom povjesničar Vladimir Kalšan.
-Prilike u Međimurju u jesen 1944. godine bile su vrlo teške, a na sceni je grubost i brutalnost mađarske vlasti i žandarmerije koja je pomno nadzirale sve segmente društva te njegovo premrežavanje mađarstvom i mađaronštinom. Mađari su svakodnevno obavljali mobilizaciju međimurskim mladića u vojsku, međutim, to je izazvalo organizirani otpor Međimuraca prema Mađarima. Brzo nadiranje sovjetske Crvene armije prognoziralo je ishod rata, što je rezultiralo krvoločnim divljanjem okupatora i njegovih saveznika. O tome govore javna streljanja međimurskih partizana, rekao je Kalšan u jednom djelu svog govora.
Nakon svečanosti, u društvenom domu nastavljeno je druženje okupljenih.
Jučer u rano predvečerje mini druženje imala je skupina umirovljenika Svete Marije. Druženje je održano na Brljači, njihovom popularnom mjesno okupljalištu.
Okupljanje su iskoristili za trening viseće kuglane, pikada i gađanja zračnom puškom. Sve je to bilo popraćeno slasnim dravskim ribicama i normalno pokojim gemištekom.
Kući su otišli s nadom kako će se na Brljači ove godine naći još koji puta.
Sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda odredio je jednomjesečni istražni zatvor četvorici aktualnih i nekadašnjih čelnika Mesne industrije Vajda koje Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) sumnjiči za milijunsku subvencijsku prijevaru u svinjogojstvu.
Od ukupno devetorice uhićenih u zajedničkoj akciji EPPO-a i međimurske policije, istražni zatvor je određen bivšem dopredsjedniku nadzornog odbora Vajde Miljenku Pivcu, sadašnjem predsjedniku Vajdinog nadornog odbora Igoru Miljku te bivšem i sadašnjem predsjedniku uprave Alenu Kajmoviću i Vilimu Simonu, javlja Hina.
Pivac i Simon su pritvoreni zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i ponavljanja kaznenog djela, dok je Miljku i Kajmoviću određen istražni zatvor zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke.
Alen-Kajmović
Ostala petorica osumnjičenika, za koje se na sudu doznaje da su niže rangirani zaposlenici Vajdinog menadžmenta, puštena su da se brane sa slobode. Sva devetorica osumnjičenika negirala su krivnju.
EPPO-ov tužitelj Vjekoslav Tolnaj kazao je nakon ročišta o određivanju istražnog zatvora da je izdan nalog za blokadu nekretnine u vlasništvu Vajde kako bi se osigurala naplata štete za slučaj da ona bude potvrđena u sudskom postupku.
EPPO je ranije izvijestio kako sumnja da su bivši i sadašnji predsjednik uprave, od ožujka 2018. do lipnja 2023., u koordinaciji s predsjednikom i članom Nadzornog odbora podnijeli više zahtjeva za financiranjem u ukupnom iznosu od preko devet milijuna eura, a sve u sklopu hrvatskog Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014. do 2020., konkretno, za poboljšanje dobrobiti životinja u svinjogojstvu, javlja Hina.
Vilim-Simon
Za sada EPPO sumnja da je malverzacijama na projektu za dobrobit životinja europski fond za ruralni razvoj oštećen za 4,7 milijuna eura. Dio od tog iznosa, 1,5 milijuna eura, Vajda je već ranije morala vratiti jer je Agencija za plaćanja u poljoprivredi utvrdila nepravilnosti. Sumnja se naime da su čelnici tvrtke Vajda koji su sada pod istragom izvlačili novac za dobrobit životinja iako životinjama, konkretnije svinjama, nisu bili osigurani dodatni uvjeti tijekom uzgoja što je predviđao ovaj europski projekt, javlja N1.
Iz udruge hrvatskih svinjara obznanili su da je u tim i takvim poslovima prste imala i bivša ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ali je ona to opovrgla.
