Čakovečki fotograf – istraživač Josip Horvat Majzek predstavio se novim projektom izložbom/instalacijom crno-bijelih fotografija pod naslovom: “Život noću na IC frekvenciji od 940 nm“ te stručnim predavanjem pod naslovom: “Vidra – nepredvidljivi grabežljivac“ povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, u subotu, 5. lipnja, u Starigrad-Paklenici.
Riječ je o prvom takvom uratku ovog autora na prostorima Republike Hrvatske, s kojim se predstavio javnosti ispred upravne zgrade Nacionalnog parka Paklenica. Na izložbi je predstavljeno 106 crno-bijelih fotografija, ukomponiranih na panoe, na kojima su prikazane noćne snimke 16 vrsta sisavaca i 7 vrsta ptica snimljenih u različitim tipovima staništa. Tako smo po prvi puta „zavirili u zanimljiv i tajanstven noćni život ovih noću aktivnih životinja“. Poseban naglasak stavljen je na najvećeg predstavnika divljači, običnog jelena (Cervus elaphus).
Sav “materijal“ za ovu izložbu / instalaciju nastao je u Međimurskoj županiji, unutar Regionalnog parka Mura – Drava, jedinstvene i još uvijek očuvane, te iznimno vrijedne riječne oaze s meandrima, zamočvarenim rukavcima, šumarcima, šumama, livadama i oranicama sjeverozapadne Hrvatske i Međimurja.
Sama izložba / instalacija fotografija popraćena je katalogom, u kojem se nalazi osvrt dr. sc. Gordana Lukača, stručnog voditelja Javne ustanove Nacionalni park Paklenica o snimanju životinja i noćnim snimkama divlje mačke, čaglja, običnog jelena, srne, divlje svinje i dr. Iako su snimljene u Međimurju, većinu ovih vrsta možemo sresti u staništima Nacionalnog parka Paklenica i u Parku prirode Velebit.
Autor je iste večer,i na otvorenom prostoru ispred upravne zgrade, održao izvanredno predavanje o dosadašnjim rezultatima istraživanja noćnog predatora, vidre (Lutra lutra). Rezultati istraživanja uistinu pokazuju sve izazove i umijeće noćnih tehnika snimanja te vrijedan trud i znalačko praćenje populacije vidre u Međimurju. Tako vidra, predator aktivan noću, postaje jedna od najbolje istraženih noćnih životinjskih vrsta Hrvatske. O ekologiji, biologiji vidre, kao i njenom ponašanju doznali smo tijekom predavanja od stručnjaka i pravog znalca. Predavanje je popraćeno izvrsnim fotografijama, od kojih su neke publicirane u odličnoj i ranije objavljenoj knjizi Vidrin revir, autora Josipa Horvata Majzeka, koja bi se trebala nalaziti u biblioteci svakog zainteresiranog ljubitelja prirode, znanstvenika ili amatera.
Izložba je otvorena do 3. srpnja, a na sam dan zatvaranja izložbe Horvat će održati predavanje o zlatnom čaglju (Canis aureus) u Međimurju koje s nestrpljenjem očekujemo.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata obrađena su 153 uzorka, od čega je evidentirano 10 pozitivnih nalaza na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji, što je 6,53% pozitivnih od broja testiranih.
Obavljenim testiranjima brzim antigenskim testovima evidentirana su 2 pozitivna nalaza.
U protekla 24 sata oporavile su se 24 osobe. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 89. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 60 249 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.
U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirano je 29 pacijenata pozitivnih na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata hospitaliziran je 1 pacijent, otpuštena su 2 pacijenta, dok na invazivnoj respiraciji nema pacijenata. U protekla 24 sata nema preminulih osoba.
Prema mjestu prebivališta u periodu od 31.05.2021. do 06.06.2021. godine, 21 je oboljela osoba na području grada Čakovca, 2 na području grada Mursko Središća, 2 na području grada Preloga, 2 na području općine Belica, 3 općine Donji Kraljevec, 6 općine Goričan, 2 općine Gornji Mihaljevec, 1 općine Kotoriba, 4 općine Mala Subotica, 8 općine Nedelišće, 1 općine Podturen, 2 općine Pribislavec, 2 općine Selnica, 1 općine Strahoninec, 1 općine Sveta Marija, 17 općine Sveti Juraj na Bregu, 1 općine Sveti Martin na Muri, 1 općine Vratišinec, 11 općine Šenkovec i 1 općine Štrigova, dok ovaj tjedan nema pozitivnih slučajeva u općinama Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Vidovec i Orehovica.
Početak tjedna u Međimurskoj županiji je relativno miran.
Jučer, 7. lipnja 2021. evidentirana je jedna krađa u kojoj je počinjena materijalna šteta koja se procjenjuje na nekoliko stotina kuna o čemu PU međimurska nije iznijela više detalja.
Ljubomir Grgec (SDP) dosadašnji načelnik Općine Kotoriba, obavio je primopredaju vlasti s novim načelnikom Dariem Friščićem (HSLS). Tom činu je nazočio i Roberto Ujlaki (SDP), dosadašnji zamjenik općinskog načelnika, i Karolina Bajkovec Horvat, pročelnica JUO općine Kotoriba.
Tako je novi načelnik Dario Friščić stupio je na dužnost općinskog načelnika Općine Kotoriba 4. lipnja 2021. u 15 sati kada je stavljeni i posljednji potpis na zapisnik o primopredaji.
Gledajući zapisnik o primopredaji, iščitavamo kako je dosadašnja vlast Općinu ostavila u financijskom plusu od 7.954.149,42 kune. Ima Općina i potraživanja, najveće dospjelo, a nepodmireno dugovanje na dan 3. lipnja 2021. godine bilo je 26.591,82 kune. Najveće dospjelo potraživanje u iznosu od 1.123.148,21 kunu je od tvrtke „Agromeđimurje” za zakup poljoprivrednog zemljišta. Za naplatu već su poduzete sve zakonske mjere, no bez potvrde Ministarstva poljoprivrede dug se ne može naplatiti!?
Dugovanje za komunalnu naknadu je 500.314,49 kuna. Od toga 221.218,83 kune otpada na fizičke osobe, a na pravne 279.094,66 kuna. To je, između ostalog, zapisano u zapisniku. Ljubomir Grgec u prošlom je mandatu bio na čelu Općine Kotoriba od 29. svibnja 2017. do 3. lipnja 2021. godine.
Dan zaštite planinske prirode u Republici Hrvatskoj (8. lipnja) datum je kada s razlogom u prvi plan možemo dati podsjetnik i na šume kao značajan dio hrvatske prirode. Iako Međimurje nema planinskih dijelova, u prošlosti je obilovalo šumskim područjem.
Suradnjom Javne ustanove Međimurska priroda i Ljudevita Marđetka objavljena je knjiga „Međimurska šuma Murščak‟. Autor u njoj progovara o odnosu ljudi i prirode prema šumama u devetnaestom i dvadesetom stoljeću kao i o društveno ekonomskim odnosima u tom vremenu, čije posljedice su i danas vidljive. Sječa ostataka zadnje europske šume u međimurskom dijelu Murščaka u potpunosti je promijenila krajobraz tog dijela Međimurja. Svjedok te povijesti je legendarni hrast Adam. U nastavku prenosimo promišljanja autora Ljudevita Marđetka o tom svjedoku povijesti Međimurja od 1425. do 1925. godine:
„Spomenuti hrast Adam je već toliko publiciran da većina Međimuraca zna dosta o njemu. Ovom prilikom ću ga prikazati s povijesne strane Međimurja. Nekada davno u orehovečkom lugu rasla su, između ostalih, dva gorostasna hrasta, pravi Metuzalemi, kojima je narod dao biblijska imena Adam i Eva.
O hrastu Adamu postoji usmena predaja i fotografija mojih predaka po majci, pradjeda Ladislava Husića (1861. – 1931.) i djeda Stjepana Husića (1878. – 1963.). Obojica su bili lugari grofa Eugena Feštetića. Ladislav je bio lugar u Orehovici, a Stjepan u Murščaku kod Domašinca. Usmena predaja govori da je hrast Adam posječen oko 1925. godine, a šumari su po njegovim godovima izračunali da je tada bio star petsto godina što znači da je nekim slučajnim ispljuvkom žira divlje guske, vjeverice ili divlje svinje, a možda od žira obližnjeg hrasta, Adam niknuo 1425. godine.
Ladislav Husić je desetljećima čuvao hrastovu šumu kod Orehovice, pa i one najveće hrastove Adama i Evu. Ali kad je 1923. godine grof Feštetić prodao cijelo međimursko vlastelinstvo, pa i šume konzorciju „Slavonija‟ d.d. iz Zagreba, počela je nemilosrdna devastacija međimurskih šuma koje je priroda stvarala milijune godina kroz geološku prošlost. Sa šumom je nestala bogata flora i fauna, pa je ta sječa šuma najveća gospodarska i ekološka katastrofa za Međimurje nakon konfiskacije imovine grofova Zrinskih 1672. godine. Ne svojom voljom, Ladislav Husić je tužna srca morao organizirati i sječu hrasta Adama, što je dokumentirao fotografijom. Na fotografiji se vidi Adamovo deblo i krošnja te specijalizirani šumski radnici iz Kranjske (Kranjci).
Nakon što je hrast Adam srušen, šumski su drvosječe poprečnom pilom odvojili deblo od krošnje. Promjer poprečnog presjeka Adama bio je oko dva metra, a deblo je moglo obujmiti šest do sedam ljudi. Deblo je iz šume na cestu vuklo sedamnaest pari volova, a po cesti do pilane ga vuklo šest pari konja. Bršljan s kojim je Adam bio obavijen bio je debljine oko dvadeset centimetara.
Sama krošnja Adama dala je 42 prostorna metra drva. Dok su drvosječe zasijecali pilom u unutrašnjost hrasta Adama, nisu bili svjesni da su njegovi godovi svjedoci burne povijesti Međimurja od 1425. do 1925. godine. Deblo Adama se rezalo dvoručnom poprečnom pilom, tako da su na svakoj strani bila po dva šumska radnika koji su se povremeno smjenjivali radi odmora. Kada su došli do središta hrasta Adama tu se nalazio nulti god, tj. godine rođenja Adama (1425.) ili njegovo nicanje iz žira. Daljnjim piljenjem od središta prema van, godovi su kronološki pratili povijest Međimurja od 1425. do 1925. godine.
Čemu je sve svjedočio hrast Adam u svojih petsto godina života?
U 15. i 16. stoljeću za vrijeme Ugarsko-hrvatske države Međimurjem su vladale plemićke obitelji Celjski, kralj Matija Korvin i Ernušti. 1546. kralj Ferdinand Habsburški je predao posjed Međimurja Nikoli Šubiću Zrinski, neustrašivom borcu protiv Turaka i grofu te njegovim nasljednicima sve do urote Zrinskih i Frankopana protiv Habsburgovaca 1671. g. Međuvremeno 1570. Juraj IV. Zrinski objavljuje da je protestant i progoni katoličke svećenike iz Međimurja. Godine 1574. u Nedelišću je tiskana knjiga „Decretum‟ varaždinskog bilježnika Ivana Pergošića. 1579. grof Juraj IV. Zrinski učinio je da Čakovec dobiva status trgovišta što je omogućilo jači razvoj grada. 1586. Osmanlije dva puta upadaju na područje Međimurja, a oko 2000 ljudi odvedeno je u ropstvo.
1661.- 1664. Zrinski grade utvrdu Novi Zrin na Muri kod Donje Dubrave. 1671. smaknuti su Grof Petar IV. Zrinski i Fran Krsto Frankopan u Bečkom Novom Mjestu. 1691. g. poginuo je posljednji član Adam Zrinski, a Međimurje preuzima kraljevska komora. 1710. zbog velike poplave rijeka Drava promijenila je tok i zaobišla Legrad te se prelila iz Podravine u Međimurje. Tada je hrast imao 285. g. i bio svjedokom tog događaja. Pila je duboko zasijecala 18. stoljeće kada je u Međimurju bio veliki potres 1738. koji je oštetio čakovečku utvrdu, župne crkve i mnoge zidane zgrade te pavlinski samostan. Tada je na vlasti u Međimurju bila obitelj grofova Althan. Godine 1791. Međimurje kupuju grofovi Feštetići koji vladaju sve do 1923. godine.
1848. je ban Josip Jelačić ukinuo kmetstvo u Međimurju i Hrvatskoj te vojnim putem pripojio Međimurje Hrvatskoj, ali samo do 1861. kada se Međimurja ponovo vraća pod Mađarsku vlast. 1860. Međimurje dobiva željezničku prugu na relaciji Kotoriba – Mala Subotica – Macinec. To je ujedno i prva pruga i prvi vlak koji je huškao na prostoru Hrvatske. 1893. uvedena je gradska električna rasvjeta te je Čakovec osvijetljen prije Zagreba. 1914. – 1918. izbija Prvi svjetski rat, a naši su se mladići ne svojom voljom našli na gubitničkoj strani.
1918. izbija ustanak protiv mađarske vlasti, a hrvatska vojska pod vodstvom Slavka Kvaternika oslobađa Međimurje do prosinca 1918. godine.
1919. godine održana je u Čakovcu Velika narodna skupština na kojoj je usvojena Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od Mađarske. Nakon toga je izražena želja za pripajanjem tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.
Kako su se nizali godovi na hrastu Adamu, tako su se nizali i događaji u Međimurju. Poprečna pila je pilila 1925. godine posljednje godove kada se hrast Adam najprije nagnuo, a zatim uz prasak lomio okolne drveće, da bi gotovo u trenutku gromoglasno udario o tlo. Ono što je priroda stvarala 500 godina, ljudi su srušili u trenutku. U svakom slučaju hrast Adam je ponos orehovečkim, međimurskim i hrvatskim hrastovim šumama. Eva pak je doživjela istu sudbinu kao i hrast Adam. Završili su negdje na europskom tržištu. Adam je bio na polovini života jer hrast može živjeti oko 1000 godina, a toliku mu je potrebno za prirodno propadanje. Dakle, stjecajem okolnosti doživio je prijevremenu „smrt‟. Zakoni prirode i društva su neumoljivi. Heraklit je bio rekao: – Panta rei. (sve teče, ili sve je prolazno). Sve je podložno dijalektici prirode.
Na danas održanom Svjetskom BMX Freestyle prvenstvu u Montpellieru u Francuskoj naš najuspješniji vozač BMX-a, Marin Ranteš osvojio je brončano odličje. Ovaj mladi Varaždinac ovim je podvigom ušao u povijest hrvatskog biciklizma jer je ostvario ujedno i najveći uspjeh jednog hrvatskog bicikliste na ovako velikom natjecanju. Marinu je ovo treće svjetsko prvenstvo u karijeri i najbolji ostvareni rezultat do sada. Pogled s rampe dijelio je s nekim od najvećih BMX imena današnjice – Logano Martinom koji je osvojio zlato, dok je Daniel Sandoval osvojio srebro.
– Presretan sam što sam mogao voziti pod hrvatskom zastavom na UCI BMX Freestyle World Championship i zadovoljan sam 3. mjestom. Bila je velika pauza s natjecanjima radi Covid 19 situacije i uz to sam prošle godine u rujnu imao operaciju ramena i stvarno sam radio jako puno da bih došao do ovakvog rezultata. Zahvaljujem se svima koji su bili uz mene u teškim i dobrim situacijama u zadnjih godinu dana! – izjavio je Marin Ranteš.
Međimurje – plin d.o.o.Čakovec obavještava cijenjene potrošače da će u četvrtak, 10. lipnja 2021. u vremenskom periodu od 07:30 – 16:00 sati zbog radova na plinskim postrojenjima, doći do privremene obustave dobave plina u Čakovcu i to u sljedećim ulicama:
ul. JOSIPA BANA JELAČIĆA: – od k.br. 59 – 171A (neparni brojevi) i od k.br. 28 – 62 (parni brojevi), ul. DRAGUTINA DOMJANIĆA ul. MIHAJLA BUČIĆA
U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, radovi se odgađaju za petak (11. 06). Međimurje – plin d.o.o. moli cijenjene potrošače na razumijevanje.
Željko Pavlic, predsjednik Međimurskog demokratskog saveza, vijećnik Skupštine Međimurske županije i borac za bolju željezničku povezanost Međimurja s hrvatskom metropolom, uporan je zagovaratelj modernizacije pruga na našem tlu. Ovih je dana osjetio potrebu, vjerujući kako prvi čovjek resornog ministarstva prometa malo zna o pravoj slici pruge za koju se Pavlic, odnosno njegova stranaka i Međimurci, zalažu.
Iznoseći pravo stanje stvari, Pavlic je ministru Olegu Butkoviću uputio javno pismo u kojem stoji:
-Poštovani gospodine ministre, dopustite mi da Vam u kratkim crtama ukažem na jedan bitan problem, vezan uz djelatnost Vašeg ministarstva, a na koji Međimurski demokratski savez ukazuje već jedno vrijeme, a to je slaba prometna povezanost, tu prvenstveno mislim na željeznički promet, Međimurske županije, ali i Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije, s gradom Zagrebom, a time i s ostalim dijelovima Republike Hrvatske.
Naime, dovoljno je pogledati u vozni red i uvjeriti se u slabu povezanost Međimurske županije s gradom Zagrebom, a radi se o udaljenosti od stotinjak kilometara. Prema voznom redu prvi vlak iz polaznog kolodvora Kotoriba kreće ujutro u 4:18 i vozi do Varaždina u koji stiže u 5:08, slijedi presjedanje u drugi vlak koji kreće u 5:26, a stiže u Zagreb u 7:49. Dakle ukupna vožnja od 145 kilometara traje 3:31 minuta. Kotoriba ima samo jednu direktnu vezu do Zagreba, vlak koji polazi u 18:18 i stiže u Zagreb u 21.57, dakle vozi 3:39 minuta. U povratku je situacija identična.- stoji u navodima te nastavlja:
-Dakle, u vrijeme dok u Europskoj uniji vlakovi udaljenosti kao što je ona između Kotoribe i Zagreba prevaljuju mjereći u minutama, mi i dalje te udaljenosti mjerimo u satima. Time su stanovnici Međimurske županije, koja ima 112.000 stanovnika, Varaždinske, 176.000 stanovnika i Krapinsko-zagorske županije, 129.000 stanovnika, u velikoj mjeri uskraćeni za kvalitetnu i brzu vezu s gradom Zagrebom i sa svim uslugama koje pružaju institucije koje su smještene u njemu; medicinske, zdravstvene, gospodarske, obrazovne, kulturne, sportske.
Na cijelu ovu problematiku ukazali smo i na 19. sjednici Skupštine Međimurske županije, u rujnu 2020. godine, kada je Skupština Međimurske županije, na prijedlog vijećnika Željka Pavlica – MDS, usvojila Zaključak kojim se poziva HŽ Infrastruktura da u narednim godinama osigura dostatna sredstva za obnovu i redovito održavanje mreže pruga i pružne infrastrukture na području Međimurske županije, te za obnovu, modernizaciju i elektrifikaciju cijele dionice pruge ZAPREŠIĆ-NOVI MAROF-KOTORIBA.
Navedenim Zaključkom htjelo se potaknuti HŽ na pokretanje ulaganja u pružnu infrastrukturu na području Međimurske županije koja je zbog neodržavanja u katastrofalnom stanju i kao takva prijetnja putnicima, a također smo upozorili i na prometnu izoliranost Međimurja prema ostalom dijelu Hrvatske, jer je pruga na dionici prema Zagrebu, preko Novog Marofa, također u lošem stanju, vlakovi voze minimalnim brzinama, pa putovanje od Kotoribe do Zagreba traje 3 sata i 39 minuta.
Također, na 21. Sjednici Skupštine Međimurske županije vijećnik Željko Pavlic – MDS postavio je pitanje HŽ Infrastrukturi, koji su radovi na obnovi pruge i infrastrukture, vezani uz Međimurje, predviđeni u 2021. godini i u narednim godinama i kolika su osigurana sredstva za tu namjenu?
U odgovoru, koji je dosta neprecizan, HŽ Infrastruktura prvo navodi da su u tijeku aktivnosti na izradi studijske dokumentacije za Projekt povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske – Lepoglavska spojnica, za koji je sklopljen Ugovor s izrađivačima studijskog dijela dokumentacije u vrijednosti od 6,2 milijuna kuna.
-S obzirom na to da u odgovoru nije navedeno kolika će se sredstva uložiti u obnovu postojeće pruge prema Zagrebu, via Novi Marof, možemo zaključiti da do ulaganja i obnovu te pruge neće doći. S obzirom na to da je početak radova na Lepoglavskoj spojnici predviđen za 10 godina, što je izjavio predsjednik Vlade RH Plenković za vrijeme svojeg nedavnog boravka u Čakovcu i Varaždinu, Međimurce čekaju još godine teškoća u komunikaciji sa svojom glavnim gradom i ostalim dijelovima Hrvatske, a Međimurje i dalje ostaje u prometnoj izolaciji.-
-Poštovani gospodine ministre, s obzirom na to da su najavljena velika ulaganja u Hrvatske željeznice, u novogradnje i obnove i rekonstrukcije, slobodni smo vas zamoliti da razmotrite i ulaganja i u obnovu pruge od Kotoribe do Čakovca, naše najstarije pruge, i dalje preko Varaždina, Novog Marofa, Zaboka do Zagreba. Točnije do Zaboka, jer je dio te pruge do Zagreba već u obnovi. Također, predlažemo i promjenu kategorizacije pruge od Čakovca, Varaždina do Zaboka iz lokalne u regionalnu, jer ova pruga povezuje 3 regije s gradom Zagrebom.
Znamo da je u pripremi izgradnja “Lepoglavske spojnice“, ali stanovnici ovog dijela Republike Hrvatske nemaju 10 godina vremena kako bi mogli koristiti sve benefite koje im pruža blizina Zagreba, a poduzetnici blizinu tako velikog tržišta. To će biti moguće jedino kada će putovanje do Zagreba biti unutar jednog sata. – napisao je Pavlic, posebno istaknuvši: -Samo tako se može ostvariti i osnovni cilj Strategije prometnog povezivanja Republike Hrvatske (2014. – 2030.) u kojoj se naglašava: željeznički sektor mora biti u funkciji gospodarsko-socijalnog objedinjavanja hrvatskog prostora. (Objedinjavanja, a ne izolacije!). – stoji na kraju.
Inače, predstavnici MDS-a pismo su izravno donijeli u kabinet ministra Olega Butkovića u Zagrebu. Nisu naveli zašto ga nisu osobno predali ministru Butkoviću, odnosno zašto ih nije primio!?
