Nakon što je u petak manifestacijom Noć Riznice Međimurja za građane otvoren muzej nematerijalne baštine kojeg je tijekom vikenda besplatno razgledalo više od 1000 posjetitelja, završnom konferencijom projekta „Rekonstrukcija i revitalizacija fortifikacije Starog grada Čakovec u Muzej nematerijalne baštine“ i službeno je otvoren ovaj vrhunski turistički sadržaj Međimurja.

Što su nam o značenju ovog projekta za kulturu i turizam, kako Međimurja tako i cijele Hrvatske, izjavili premijer Plenković, župan Posavec, gradonačelnica Cividini, ravnateljica Muzeja Međirmuja te ministrica Obuljen Koržinek i ministar Horvat, pogledajte u našoj reportaži.

U malom međimurskom kraju živi pregršt iznimnih ljudi, a da za većinu njih zapravo nikada ni ne saznamo. Najčešće su to ljudi koji svojom nenametljivošću ne plijene pažnju medija. Žive svoje mirne živote trudeći se iskoristiti ih najbolje što mogu.

Portal medjimurski.hr se nastoji prenijeti priče upravo takvih ljudi, jer njihova je svakodnevica često sve drugo samo ne obična. Najvažnije u svemu tome je da se radi o osobama koje svojom hrabrošću, avanturističkim duhom i svim drugim kvalitetama koje krase ljudsko biće mogu predstavljati uzor i motivaciju svima nama.

Jedna od takvih je i Monika Mihalec. Skromna i nenametljiva djevojka iz Donjeg Hrašćana, o kojoj smo prije nekoliko tjedana već pisali, živi svaki dan kao da joj je posljednji. Prema našim informacijama ona je prva Međimurka čija je noga kročila na vrh Kilimanjara, a krije toliko zanimljivosti da nam čitav dan ne bi bio dostatan kako bismo ih sve pobrojali.

Malo smo je zagnjavili i u njenom užurbanom dnevnom rasporedu pronašli vremena za razgovor, kroz koji smo svima htjeli prenijeti dašak njenog životnog chija.

Prije nekoliko mjeseci popeli ste se na Kilimanjaro, sama pomisao na tu planinu kod većine ljudi ledi krv u žilama. To je jedna od najvećih i najzahtjevnijih planina na svijetu, pa vjerujem da ste prije trebali proći kroz određene pripreme. Kako je izgledao taj proces?

Moram priznati da nije bilo nekakvih specifičnih priprema. Iskreno, krenule smo pomalo euforično i naivno. Bilo je ranije par uspona na Učku, ali to je sve, jest da se bavim trail trčanjem što mi je kondicijski uvelike pomoglo. Velike zasluge pripisujem svojoj mentalnoj snazi i neizmjernoj volji da se popnem na vrh Afrike.

Krenimo od početka Vašeg avanturističkog života. Možete li se sjetiti prvog samostalnog putovanja i kako je ono izgledalo?

Moje prvo samostalno putovanje je bilo sa 17 godina u Genevu preko zajednice Taize. Trebalo je sa mnom ići par poznanika, ali su na kraju svi odustali. Ja sam sjela u autobus i krenula. Naravno, kako to obično biva na putovanjima, upoznala sam Lanu iz Goričana s kojom sam se sprijateljila te smo zajedno odradile još mnoga putovanja, a naše smo prijateljstvo okrunile kumstvom!

Rodom ste iz Donjeg Hrašćana, a koliko mi je poznato preselili ste se u Rovinj. Kako to da ste se odlučili baš za taj gradić?

Tako je, rodom sam iz Donjeg Hrašćana, a u Rovinju ljetujem već preko dvadeset godina i svakim dolaskom sam ga sve više zavoljela, upoznala domaće ljude i rekla sama sebi da ću se, jednog dana kad završim školu/faks, vratiti ovdje. Tako se, eto, na kraju dogodilo. U Rovinju trenutno živim, a radim u Domu zdravlja u Labinu u medicinsko-biokemijskom laboratoriju (nekako su mi putovanja suđena…haha). Rovinj je predivan mali mediteranski gradić kojeg ne možeš, a da ne zavoliš. Uživam svakim danom u njegovim ljepotama, jer znam da me moj put negdje drugdje vodi.

Navodno ste prva Međimurka na Kilimanjaru? Kako se nosite s teretom takve slave?

Da, navodno sam prva Međimurka koja ga je osvojila, jer zasada još nismo uspjeli nigdje službeno naći da je bila još neka žena iz našeg kraja, ali ako i je to će me veseliti i molim je neka se javi, zato što ćemo imati o čemu pričati. Ne osjećam baš neki teret slave, lijepo je kad ti ljudi čestitaju i vesele se tvojim ludim podvizima. Nadam se da će ih moje iskustvo potaknuti da se odvaže na takva putovanja, a ukoliko ih takve avanture ne privlače željela bih podijeliti svoja iskustva s njima i omogućiti im da uživaju u slikama i mojim pričama.

Koje vam je putovanje ostalo u najljepšem sjećanju? Zasigurno imate brojna iskustva.

Najljepše uspomene me definitivno vežu za Ameriku. U SAD-u sam provela dvije godine na programu Au Pair. Iskreno još i danas smatram taj dio života nečim najljepšim što mi se desilo. Živjeti u Americi, konkretno u Washington DC-u, je meni bilo neopisivo. Živjela sam s američkom obitelji i zaista isprobala taj američki način života o kojem svi pričaju i kakav često gledamo na filmovima. Imala sam sreće da je moja obitelj jako voljela putovati, pa su me svugdje vodili sa sobom. Nakon dolaska u Ameriku upoznala sam Hrvaticu Dijanu koja je bila na istom programu kao i ja. Dijana mi je, kako ja volim reći, otvorila vrata SAD-a’, upoznala me s hrpom dragih ljudi, klubovima, restoranima, malim trikovima i načinom života te mi dala mnogo korisnih savjeta kako jeftino putovati što smo nas dvije itekako radile i koristile svaki slobodan trenutak da negdje zgibamo. Amerika je zaista ostavila lijep trag u mome životu, bilo je nezaboravno živjeti tako bezbrižno i slobodno.

Brojite li koliko ste svjetskih zemalja proputovali?

Brojna su se putovanja nanizala zadnjih godina, ali iskreno imam osjećaj kao da još ništa nisam vidjela od svijeta. Ako sam dobro brojala nanizala sam 25 država, a uz SAD, koji sam već spomenula, tu su još Meksiko, Kanada, Tanzanija, Zanzibar, Jordan, Nizozemska, Španjolska, Austrija, Njemačka, Grčka,  Belgija, Češka, Poljska, Slovenija, Luksemburg, Francuska, Monako, Italija, San Marino i neke druge europske prijestolnice. Kažem, još ništa nisam prošla…haha.

Imate li još nekih zanimacija u tom vašem užurbanom ritmu?

Definitivno trčanje uz koje sam u zadnjih par godina mnogo doživjela i isto tako putovala. Sasvim slučajno sam upisala Školu trčanja u Zagrebu i otuda moja avantura kreće. Tu sam napravila prve trkače korake koji su me kasnije odveli čak do Ultra maratona i mnogih drugih utrka i druženja u prirodi. Zatim tu je još i bicikliranje, ronjenje, a velika mi je želja postati članicom GSS-a, čemu još nisam dorasla, ali trudim se, ima vremena! Veselim se što ću najesen upisati planinarsku školu. Uglavnom ima svega pomalo.

Za kraj, najteže pitanje: Međimurje ili Istra?

Uff… Jako mi je teško na to odgovoriti. U Međimurju sam odrasla i tu je moj dom ali uz njega se nisam previše vezala, jer jako volim biti slobodna i ići dalje u bilo kojem kontekstu te riječi, volim reći da nijedan horizont nije daleko, pa je i Rovinj samo jedno u nizu mjesta gdje prebivam, učim i uživam u svakom trenutku.

Temeljem Zakona o volonterstvu (NN 58/07, 22/13) u Općini Orehovica počela je volontirati učenica Ekonomske i trgovačke škole Čakovec Lara Mišić. Volontiranje se prepoznaje i promiče kao aktivnost ili usluga od interesa za Republiku Hrvatsku koja dovodi do poboljšanja kvalitete života, izgradnje socijalnog kapitalizma, osobnog razvoja, do aktivnog uključivanja osoba u društvena zbivanja te do razvoja humanijega i ravnopravnijega demokratskoga društva.

Općinska načelnica Dijana Novak iskreno joj se zahvalila što svojim volontiranjem doprinosi društvenom razvoju Općine Orehovica, građanskom sudjelovanju, socijalnoj koheziji i socijalnom uključivanju, te vjeruje kako će Lara volontiranjem steći i razviti kompetencije potrebne za aktivno sudjelovanje u društvu, osobni razvoj i osobnu korist.

Nakon što je u petak manifestacijom Noć Riznice Međimurja za građane otvoren muzej nematerijalne baštine kojeg je tijekom vikenda besplatno razgledalo više od 1000 posjetitelja, završnom konferencijom projekta „Rekonstrukcija i revitalizacija fortifikacije Starog grada Čakovec u Muzej nematerijalne baštine“ i službeno je otvoren ovaj vrhunski turistički sadržaj Međimurja.

„Stavljamo „točku na i“ velikog i višegodišnjeg projekta „Rekonstrukcije i revitalizacije Starog grada Čakovec u muzej Riznica Međimurja“, a kulturna baština našeg međimurskog kraja ovim danom dobiva obnovljeni najveći profani spomenik i vrhunsku atrakciju usred samog centra grada Čakovca. Na ovaj spomenik, na koji svi naši Međimurci mogu biti ponosni, može biti ponosna i čitava Hrvatska jer se kompleks Starog grada Zrinskih nalazi na Listi zaštićenih kulturnih dobara te na Listi kulturnih dobara od nacionalnog značenja za Republiku Hrvatsku“, kazala je Maša Hrustek-Sobočan, ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec koji od 1954. godine djeluje u Starom gradu Čakovec. Muzej zavičajnog tipa nalazi se unutar centralne palače, no sada je dobio novu muzejsku jedinicu Riznicu Međimurja koja se prostire na dodatnih 2400 m².

U opremanju novog stalnog postava maksimalno su se iskoristile mogućnosti novih tehnologija poput 3D mapping tehnologije, hologramskog prikaza, multimedijskih ekrana i prikaza, 4D tehnologije doživljaja vibracija, zvukova i svjetlosnih efekata, razrađena je i specijalizirana aplikacija za pametne telefone s uslugama vođenja i interpretacije. Posjetitelji mogu vidjeti repliku čardaka na rijeci Muri, repliku dravske šajke (čamca), autorsku kiparsku izvedbu dekonstruirane legende o čakovečkom zmaju Pozoju, svjetleće stablo svijeta, hiperrealistične skulpture vojnika i zatvorenika u prirodnoj ljudskoj veličini, tradicijsku međimursku pokladnu masku „pikač“, hologram Nikole Zrinskog Sigetskog, zatvorenike u tamnicama, tajni labirint i poučne animacije.

„Stari grad Zrinskih, najvrjedniji spomenik feudalne baštine u Hrvatskoj, obnovljen je zahvaljujući najvećem ulaganju u kulturnu baštinu u povijesti Međimurja. Ipak, ono što je još važnije je što je ovaj projekt međimurska ideja, koju je realizirala međimurska pamet te vrijedne i sposobne međimurske ruke. Jedan je u nizu projekta koji je potvrdio uspješnost privlačenja europskih fondova u Međimurju, a posebno veseli što su na projektu radili mnogi domaći izvođači koji su implementirali brojne inovativnosti po kojima je naš muzej jedinstven u Hrvatskoj i šire.“, naglasio je župan Međimurske županije Matija Posavec pritom dodajući da je Riznica Međimurja otvorena u godini u kojoj obilježavamo 350. obljetnicu tragične smrti Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu, 10. obljetnicu Spomendana, 455. obljetnicu Sigetske bitke, 20. obljetnicu Zrinske garde, 400. obljetnicu rođenja Nikole VII. Zrinskog. „Povijesne su to okolnosti koje su oblikovale Međimurje kakvo danas imamo i zato ih moramo prenositi na mlađe generacije, a ovaj muzej će upravo to i omogućiti. S ponosom otvaramo vrata „horvatskog cvetnjaka“ svim turistima, no tu ne stajemo nego imamo spremno mnogo ideja i projekata koje želimo provesti, kroz koje želimo jačati našu županiju i identitet te time jačati i Hrvatsku“, poručio je župan Posavec.

Riznica Međimurja vrijedna je više od 40 milijuna kuna, 85% sufinancirano europskim sredstvima

Muzej Riznica Međimurja nastao je u sklopu projekta „Rekonstrukcija i revitalizacija fortifikacije Starog grada Čakovec u Muzej nematerijalne baštine“. Ukupna vrijednost projekta je 40,8 milijuna kuna, od čega je 85% sufinancirano iz Europskog fonda za regionalni razvoja, a ostatak iznosa sufinancirala je Međimurska županija kao vodeći partner projekta. Sama obnova i opremanje fortifikacije trajala je gotovo četiri godine tijekom kojih je projekt naišao na mnoge izazove, koje su uspješno premostili.

Novi turistički proizvod zasigurno će pridonijeti razvoju turizma grada Čakovca i Međimurske županije, a gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini dodala je da će revitalizacijom Perivoja Zrinskih, Stari grad Čakovec konačno moći zasjati punim sjajem: „Hvala Međimurskoj županiji i svima koji su sudjelovali na projektu te su ovo srce našeg grada otvorili svijetu, a mi ćemo ga ponosno čuvati i promovirati.“

Tijekom izvođenja radova ugrađeno je više od 2 tisuće m3 opeke, 352 pilota koji drže temelje fortifikacije, 86 kilometara kablova, a otkrivene su i 4 nove prostorije. Sve je to pratio projektni tim od 15-ak članova, koji su održali više od stotinjak koordinacijskih sastanaka investitora, izvođača i nadzornih inženjera, istaknula je ravnateljica Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA Sandra Polanec Marinović:

„Projekt rekonstrukcije i revitalizacije fortifikacije Starog grada Čakovca u Muzej nematerijalne baštine jedan je od najvećih projekata sufinanciranih iz EU fondova, a sam natječaj bio je jedan od najkompleksnijih koje smo tada imali prilike prijavljivati, no timski smo uspješno savladali i taj zadatak.“

Završnoj konferenciji projekta nazočili su ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, a čast da službeno otvori Riznicu Međimurja pripala je predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću koji je uputio čestitke na uspješnoj realizaciji projekta:

„Riznica Međimurja simbioza je povijesti, kulture, turizma, baštine i tradicije te vjerujem da završetak projekta predstavlja veliki trenutak zadovoljstva za sve uključene aktere. Stari grad Čakovec biser je europske obrambene arhitekture i zaštićena kulturna baština, a njegovim stavljanjem u funkciju obogaćena je kulturna i turistička ponuda kontinentalne Hrvatske.“

Neposredno prije završne konferencije održan je radni sastanak predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, župana Međimurske županije Matije Posavca i gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini u Maloj vijećnici Međimurske županije kojem su nazočili i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina te gradonačelnici gradova Prelog i Mursko Središće Ljubomir Kolarek i Dražen Srpak. Predsjednik Vlade Plenković obišao je i radove na rekonstrukciji i dogradnji Regionalnog centra kompetentnosti u strojarstvu u Tehničkoj školi Čakovec, projekt vrijedan gotovo 60 milijuna kuna.

U sklopu Završne konferencije projekta Rekonstrukcije i revitalizacije fortifikacije Starog grada Čakovec u Muzej nematerijalne baštine hrvatski premijer Andrej Plenković i službeno je otvorio Riznicu Međimurja. Ovom svečanom činu prisustvovale su i ministrice kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, kao i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat. Uz Plenkovića i Posavca u sklopu konferencije prisutnima su se obratile i čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini, ravnateljica Muzeja Međimurja i ravnateljica REDEA-e Sandra Polanec Marinović.

U svom izlaganju premijer Plenković je, između ostaloga, istaknuo:

-Na ovaj je način omogućeno da svi stanovnici Čakovca, Međimurja i cijele Hrvatske, kao i brojni gosti koji će dolaziti ovdje osvijeste kakvo bogatstvo, kakvu ljepotu, kakvu baštinu, kakvu povijest ima Međimurje i koliko je ono značajno za Hrvatsku, koliko je značajno za našu sadašnjost i našu budućnost.

Međimurski župan Matija Posavec naglašava da se radi o investiciji na koju svi trebamo biti ponosni.

-Riječ je o najvećem ulaganju u kulturnu baštinu ikada, riječ je o najvrjednijem spomeniku feudalne baštine u Hrvatskoj kada pogledamo kompletno zdanje Starog grada Zrinskih u Čakovcu i, ono što je najvažnije, riječ je o međimurskoj ideji, riječ je o međimurskoj pameti, riječ je o međimurskoj sposobnosti iskorištavanja europskih sredstava, riječ je o međimurskim izvođačima koji su u građevinskom dijelu obnavljali jedno zdanje staro stotinama godina i riječ je o jednom velikom dijelu međimurske opreme, odnosno ljudi koji su bili inovativni u implementaciji onoga što ova riznica. ima.

U videu pogledajte cijeli tijek svečanosti.