Iako je cijela politička Hrvatska uvjerena da je izbor predsjednika Vrhovnog suda “kvadratura kruga” – nerješiv problem – čini se da ne bi moralo biti tako. U kuloarima se, naime, sve češće spominje ime čovjeka koji bi morao biti prihvatljiv ne samo Zoranu Milanoviću i Andreju Plenkoviću, nego i parlamentarnoj većini, ali i cijeloj Hrvatskoj. Dobro, možda ne baš cijeloj – bankari, vjerojatno, ne bi bili sretni da se čovjek koji je donio presudu za franak nađe na čelnome mjestu Vrhovnog suda, pišu 24 sata.

Radovan Dobronić, o njemu je riječ, ima kvalifikacije kao malo tko u hrvatskom pravosuđu. Sudac Trgovačkog suda rođen je 1960. godine u Čakovcu. Pravni fakultet završio je 1985. godine, a potom volontirao na Općinskom sudu u Zagrebu. Prvi posao dobio je u Zagrebačkoj banci. U pravnoj službi Zabe radio je osam godina.

Hoće li se Radovan Dobronić javiti na poziv? Iz krugova bliskih sucu može se čuti da razmišlja o toj opciji. Nakon izbora Željka Horvatovića za predsjednika Visokog kaznenog suda i odlaska Đure Sesse s čelne pozicije u Vrhovnom, Hrvatska bi na čelu dviju vodećih sudskih institucija dobila – napokon – ljude neupitna integriteta, hrabrosti i znanja, javljaju 24 sata.

Sve detalje možete saznati klikom ovdje.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata obrađeno je 83 uzoraka, od čega su evidentirana 2 pozitivna nalaza na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji, što je 2,4% pozitivnih od broja testiranih.

U protekla 24 sata oporavila se 1 osoba. Ukupan broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 12. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 63 813 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.

U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirana su 4 pacijenta pozitivna na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata nema hospitaliziranih kao ni otpuštenih pacijenata, na invazivnoj respiraciji nema pacijenata. U protekla 24 sata nema preminulih osoba.

Nakon objave konačnih rezultata državne mature Gimnazija Josipa Slavenskog ima više nego dovoljno razloga ponositi se sjajnom generacijom maturanata 2020./2021.!

Sljedeći učenici dobili su ocjenu odličan iz svih obveznih predmeta (Hrvatski jezik, Matematika, Engleski jezik):

– Lana Halić
– Marija Pongrac + Psihologija odličan (5)
– Sanela Novak + Fizika odličan (5)
– Lovro Pokrivač + Kemija odličan (5) + Biologija odličan (5) + Fizika odličan (5)
– Nensi Sirc + Psihologija odličan (5)
– Petar Belošević + Fizika odličan (5)
– Mirna Bilas
– Jona Döring + Fizika odličan (5)
– Paula Horvat
– Una Jakšić + Kemija odličan (5)

Drugi dan Forestlend Festivala obilježio je nastup Senidah, slovenske kraljice rep i trap glazbe.

Osim Senidah publiku su zabavljali Mark Sixma, E-Base, Arien, Kraundler i mnogih drugih. Kao i prvog dana pozitivna energija prštala je na sve strane.

Kako je bilo, pogledajte u našoj fotogaleriji.

Papa Franjo u sklopu obilježavanja pet godina postsinodalne pobudnice o obitelji Amoris laetitia – Radost ljubavi, ustanovio je Svjetski dan djedova, baka i starijih osoba koji će se ubuduće slaviti u četvrtu nedjelju mjeseca srpnja, datumski blizu spomendana sv. Joakima i Ane roditelja Blažene Djevice Marije. Danas ćemo prvi put na našim liturgijskim slavljima obilježiti taj dan. Svetog Oca je na to potaknula činjenica da su djedovi i bake često zaboravljeni, a dugujemo im zahvalnost što mladim naraštajima prenose iskustvo života i vjere te je njihova starost poseban dar koji treba cijeniti. Istaknuo je važnost susretanja djedova i baka s unucima te u Poruci za 1. svjetski dan djedova i baka i starijih osoba pod naslovom “Ja sam s tobom u sve dane” Papa piše: „I to je bît ovog Svjetskog dana za koji sam htio da se prvi put slavi ove godine, nakon dugotrajne izoliranosti i još uvijek sporog vraćanja uobičajenog društvenog života: neka svakog djeda, svaku baku, svaku stariju osobu – posebno one od nas koji su najusamljeniji – posjeti jedan anđeo!“

Naši djedovi i bake kao i sve starije osobe nose u sebi veliko blago životnog iskustva i duhovna vjernička svjedočanstva kako su živjeli istinske vrednote, svjedočili svoju kršćansku vjeru i za nju često trpjeli. Starija pokoljenja prošla su kroz teška vremena ratnih stradanja i poratnih kušnji u doba komunizma i očuvale su vjeru i molitvu u srcu obiteljskog života.

Ovo dragocjeno iskustvo, sjećanja, mudrost i snove starijih treba sačuvati i prenijeti ga našim mladima da im pomogne kako bi, u današnjem svijetu punom raznih novih iskušenja i moralnih zastranjenja, ostali vjerni Bogu, Crkvi, svojoj obitelji i Hrvatskoj domovini. Naši djedovi i bake žrtvovali su se za nas i svoje živote ugradili da bi nama danas život bio ljepši i bolji. Za tu ljubav i požrtvovnost uzvratimo im ljubavlju, poštovanjem i zahvalnošću.

Među djedovima i bakama ima, nažalost, i onih koji su ostavljeni, zaboravljeni, osamljeni ili bolesni te zbog toga puno trpe. Takvom otuđenju doprinosi i današnji užurban i stresan način života sa svojom do sada neviđenom mobilnošću i skučenim stambenim mogućnostima u gradovima. Usto sve zahtjevnije obveze na radnom mjestu, kao i najnovija pandemija koronavirusa koja nalaže socijalnu distancu, još je više rastrgala obiteljske veze i udaljila mlađe od starijih. Unatoč svemu ne zaboravimo naše djedove i bake kao i sve starije osobe, iskažimo im blizinu i poštovanje. Potaknimo mlade naraštaje da im svojim posjetom iskažu pažnju i posvjedoče kako nisu sami. 

Snažno i emotivno svjedočanstvo o djedovima i bakama daju nam Isusovi djed i baka, sveti Joakim i sveta Ana. Svojom pobožnošću, mudrošću, strpljivošću i pouzdanjem u Božju providnost, tiho nam progovaraju o važnosti naših djedova i baka. Djed i baka bogatstvo su obitelji i društva. Neka nam zagovor svete Ane i svetog Joakima pomogne da s naklonošću i poštovanjem gledamo i pratimo osobe starije životne dobi, a njihov primjer ohrabri nas da u kušnjama i poteškoćama ne gubimo svoje pouzdanje u nebeskoga Oca.