Neka nam ove godine ovaj naš blagdan bude poticaj da u vremenima u kojima živimo uz pomoć i zagovor Gospe Snježne sve više i jače ljubimo Boga, bližnjega i našu domovinu Hrvatsku, poručio je okupljenom puku župnik Tomislav Leskovar.

Žitelji Merhatovca, naselja u Župi i Općini Selnica, te njihovi prijatelji, kolege i rodbina, u četvrtak, 5. kolovoza, u svome selu kod kapele posvećene Majci Božjoj Snježnoj proštenjem su proslavili blagdan Gospe Snježne. Pred lijepim brojem proštenjara svetu misu služio je domaći župnik velečasni Tomislav Leskovar u zajedništvu s negdašnjim župnikom velečasnim Josipom Horvatom, koji je proslavio i svoj rođendan. Misno slavlje uljepšao i uveličao je Pjevački zbor Župe Selnica pod ravnanjem Julijane Kočila. Ujedno je i obilježen Dan pobjede, Domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

U propovijedi je velečasni Tomislav rekao, kako danas slavimo Gospu Snježnu, te svoj pogled želimo usmjeriti prema Mariji kako bismo od nje učili kako živjeti u skladu s Božjom voljom.

“Danas slavimo i Dan pobjede, Dan zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja i molimo Gospu da budemo revniji o prenošenju prave istine o Domovinskom ratu, jer samo na istini možemo graditi mirnu budućnost, naše domovine i zajedništvo našeg naroda. Danas, kao i u Domovinskom ratu, trebamo moliti za slobodu Lijepe naše domovine. Prije svega za duhovnu slobodu. Slobodu od zla i grijeha kojega ima u porama našeg društva. Jer svake godine uz današnji državni blagdan ima onih koji svojim lažima uporno i dalje siju mržnju i rade podjelu u našem narodu. Neka nam ove godine ovaj naš blagdan u lijepom Merhatovcu bude poticaj da u vremenima u kojima živimo uz pomoć i zagovor Gospe Snježne sve više i jače ljubimo Boga, bližnje i našu Domovinu Hrvatsku. Da i mi po primjeru naših časnih predaka, svojim životom, potvrdimo svoj Krsni savez s Bogom i tako obnovimo pra djedovski zavjet vjere u Isusa Krista i vjernost Katoličkoj crkvi. Najvjernija odvjetnice, na braniku stoj, čuvaj našu svetu vjeru i hrvatski dom,” prisnažio je velečasni Tomislav.

Kako on uskoro odlazi iz selničke župe u Đurđevac, nazočni su mu izrekli zahvalu te se s njime zadržali u razgovoru, izrazivši želju da mu tamo bude dobro, a ovdje će ga upravo po dobrim djelima pamtiti. Na ovom svečanom slavlju bili su i općinski načelnik Ervin Vičević i Đuro Bel, predsjednik Zrinske garde Čakovec, a 50 godina života u braku proslavili su Ivan i Nada Hoblaj. Kao što je nedavno čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini, rekla, kako ima puno proštenja, ali samo jedno je Porcijunkulovo, tako se može reći i kako u Međimurju ima više proštenja u čast Gospe Snježne, ali samo je jedno Merhatovsko, najljepše i najveće od svih.

Poznata prehrambena kompanija sa sjevera objavila je šestomjesečne financijske izvještaje koji ukazuju na rast prihoda u odnosu na isto razdoblje lani, javlja Danica.hr.

Varaždinska Koka ostvarila je u prvom polugodištu oko 650 milijuna kuna prihoda, što je gotovo 5 posto više nego lani. Dobit je ostala ista i iznosila je 5 milijuna kuna neto.

No, zato je pala zaposlenost. Prema službenim podacima Koke, posljednjeg dana lipnja u tvtki je bilo zaposleno ukupno 1570 radnika, a prvog dana siječnja u varaždinskoj je prehrambenoj kompaniji bilo zaposleno 24 radnika više, piše Danica.hr.

Cijeli tekst možete pročitati klikom ovdje.

U prvih šest mjeseci ove godine na građevinsku dozvolu u 33 grada koji se nalaze u sustavu e-dozvole čekalo se prosječno 28,6 dana, a prošle godine – zbog korone i lock-downa čekalo se punih 44,29 dana, javlja portal Gradonačelnik.hr.

Brzina izdavanja građevinskih dozvola jedan od vrlo konkretnih pokazatelja efikasnosti gradskih uprava i vrlo bitan adut i kod privlačenja investitora, pa smo provjerili kakva je ove godine situacija s rokovima i koji su gradovi najbrži.

Što se ove godine tiče, u čak 13 gradova na dozvolu se, tako, čeka više od mjesec dana, a u samo tri manje od 20 dana. Najbrže do dozvole dolaze investitori u Makarskoj u kojoj se čeka tek 10,75 dana.

Drugi najbrži grad ove godine je Grad Labin, u kojem se na dozvolu ove godine čeka 17,57 dana. Treći najbrži grad je Čakovec. Tamo se ove godine na dozvolu čeka u prosjeku 19,95 dana, lani se čekalo 30,45 dana, a u 2019. čekalo se samo 12,68 dana i Čakovec je tada bio drugi najbrži grad, odmah iza Dubrovnika, piše portal Gradonačelnik.hr.

Cijeli tekst možete pročitati klikom ovdje.

Marko (33) iz Glogovca, mjesta u općini Koprivnički Bregi, nepravomoćnom presudom Općinskog suda u Koprivnici osuđen je na godinu dana uvjetnog zatvora uz rok kušnje od četiri godine zbog dilanja kokaina i davanja drugima na konzumaciju, piše Podravski list.

Prema presudi koju je objavio Podravski list, Marko je od početka 2019. godine pa sve do 15. listopada te godine u ugostiteljskim objektima Lav i Šimunić u Rasinji u pet ili šest navrata prodao po jedan gram kokaina I.Š. za iznose od 100, 200 i 300 kuna po gramu. Zatim je osuđen da je točno neutvrđenog dana u lipnju 2019. godine prodao D.S. jedan gram kokaina za 600 kuna. Zatim je u kolovozu 2019. godine u kafiću Kviki u Koprivničkim Bregima prodao V.G. gram kokaina za 600 kuna. Uz to sve, tereti se da je u rujnu te godine u Koledincu ispred obiteljske kuće prodao J.Š. jedan gram kokaina za 500 kuna. Marko se dalje tereti da je 22. lipnja u zahodu objekta na nogometnom igralištu u Bolfanu složio liniju kokaina koju je dao tom mladiću iz Koledinca na konzumaciju. I na kraju, osuđen je i da je u srpnju 2019. godine u garaži u Glogovcu složio liniju kokaina i dao je za konzumiranje sumještaninu V.M. koji je složenu ‘lajnu’ ušmrkao.

Marko je priznao krivnju i naveo da je svjestan da je pogriješio.

Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.

Općina Vratišinec obilježila je jučer, 5. kolovoza, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Uzvanici su se u 10 sati okupili u dvorištu Općine te su krenuli prema zgradi ‘Stare škole’ gdje su položili vijence i zapalili svijeće kod spomen obilježja poginulom hrvatskom branitelju Damiru Golubiću.

Uz načelnika Općine Vratišinec Mihaela Grbavca u ceremoniji je sudjelovala predsjednica Općinskog vijeća Općine Vratišinec Milena Granatir, podpredsjednica Biljana Bećirović, vijećnica – NL Matija Posavec – Štefanija Jambrošić, vijećnik – HNS-a i bivši načelnik Zdravko Mlinarić, vijećnici SDP- Biserka Tarandek i Mario Nemec te članovi obitelji stradalog i poginulog hrvatskog branitelja Damira Golubića.

Također su se pridružili: predsjednik Udruge umirovljenika Vratišinec Josip Golubić te predstavnica Mješovitog pjevačkog zbora Dr. Vinko Žganec Katarina Kukovec.

Načelnik Mihael Grbavec održao je govor koji prenosimo u cijelosti:

‘Poštovana obitelji Damira Golubića, predsjednice općinskog vijeća, vijećnice i vijećnici općinskog vijeća, predstavnici udruga i mještani, srdačno Vas pozdravljam na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja koji slavi se 5. kolovoza kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu.

Na današnji dan 1995. godine hrvatska vojska oslobodila je okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Uz ove velike trenutke sjećanja na slavne dane oslobađanja lijepe naše domovine, vjerujem da svatko od nas dijeli zajednički nam ponos. Domovina je naš dar u kojem svi moramo živjeti sa svim svojim raznolikostima i pritom njegujući naše stečevine te sve civilizacijske i antifašističke vrijednosti.

U ovom činu želimo pokazati pijetet prema svim stradalima i ranjenima koji su zdušno branili našu državu, zahvaliti se onima koji su svoje živote i svoja djela ugradili u stvaranje domovine, a otišli su s ovog svijeta. S posebnim ponosom prisjetimo se našeg branitelja Damira Golubića koji je prije 25. godine točnije 8. 9. 1995. godine položio svoj život. Bio je pripadnik legendarne 7. Gardijske brigade zvane „Pume“. Poginuo je jeku pobjedničke operacije Maestral u jugozapadnoj Bosni, a smatra se velikim porazom i krajem snova o Velikoj Srbiji. Damir Golubić je bio član, a od 1994. godine pa do smrti i zapovjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vratišinec.

Također se prisjetimo i svih ostalih branitelja i dragovoljaca s našem područja koji su žrtvovali svoje zdravlje i ostavljali obitelj za oslobođenje Hrvatske. Ovakvi događaji nama trebaju biti primjer i opomena jer u teškim vremenima rata Hrvatska se ujedinila i pobjedila.

Svima Vama i svim našim mještanima čestitam Dan domovinske zahvalnosti, Dan pobjede i Dan hrvatskih branitelja.’

Danas je Svjetski dan piva, a mi vam s portala VoxFeminae prenosimo kratku priču o sasvim nepoznatoj povijesti ovog poznatog pića.

‘Danas se pivo smatra ‘muškom’ stvari, ali u davnoj povijesti stvar je bila sasvim drugačija. Sami počeci pivarstva vežu se uz Mezopotamiju i božicu Ninkasi, pod čijom su ‘zaštitom’ žene i svećenice proizvodile pivo i zbog toga bile izuzetno cijenjene – posjedovale su tajnu dragocjenog pića i to ih je činilo moćnima.

U drevnom Egiptu, antičkoj Grčkoj i srednjovjekovnoj Velikoj Britaniji pivo se automatski vezalo uz žene: egipatska Tjenenet bila je istodobno božica piva i porođaja, Grci su pivo smatrali ženstvenim (stoga su ga žene proizvodile i konzumirale), a u Velikoj Britaniji je pivarstvo pridonosilo neovisnosti žena koje su se njegovom proizvodnjom mogle baviti iz vlastitog doma. Proizvodnja piva bio je tek jedan od ‘kućanskih’ poslova koje su obavljale žene. Vještina ‘pivskih žena‘ pridonosila je ispunjenju prehrambenih potreba čitave obitelji, bez obzira na spol.

U 12. stoljeću, njemačka redovnica, znanstvenica i travarica Hildegard von Bingen otkrila je da se rok trajanja piva produljuje dodavanjem hmelja, čime je uvelike pridonijela razvoju buduće pivske industrije.

Komercijalizacija i industrijalizacija pivarstva nastupa pojavom kuge. Pad populacije značio je veće plaće za preživjele, a samim time i porast potrošnje piva. Kao posljedica potražnje nicale su tvornice, a njima su rukovodili muškarci. Dakle, pivo je postalo muškim pićem tek kada se njegova proizvodnja prestala odvijati u domu.

Pivarice su u Europi do 17. stoljeća gotovo u potpunosti nestale uslijed lova na vještice i industrijskog razvoja, no suvremena priča o ‘muževnom’ pivu nastala je u Americi nakon prohibicije.’

Cijelu priču možete pročitati klikom ovdje.