Društvo „Naša djeca“ Čakovec već dvadeset i jednu godinu provodi projekt „I ja bih na more“ za djecu iz socijalno osjetljivijih obitelji. Ovoga ljeta u odmaralištu Stanorada u Dramlju u organizaciji Turističke agencije Vitae Travel ljetovalo je 20. djece sa voditeljicama Robertom Taradi, Hanom Zrna i Gordanom Šoltić Siladi. Potvrde za ostvarivanje prava na ljetovanje izdao je Centar za socijalnu skrb Čakovec.

Troškove ljetovanja je financirao Grad Čakovec iz planiranih sredstava Koordinacijskog odbora akcije Grad Čakovec – prijatelj djece u iznosu od 17. 000 kuna, Međimurska županija u iznosu od 14. 200 kuna te donatori Crveni križ, Intermegrad d.o.o., Letina inox d.o.o. i Brid d.o.o.

Aktivnosti koje su osmišljene i realizirane na ljetovanju prvenstveno su bile usmjerene na kvalitetan rast i razvoj djece, razvijanje kvalitetnih socijalnih odnosa, komunikacije, te tolerancije. Svakodnevno su djeca boravila na plaži uz organizirane igre u vodi – škola plivanja, igre sa vodom i pijeskom, a u večernjim satima u šetnji, na sladoledu, te kreativnim i zabavnim aktivnostima. Organizirana je i vožnja brodom, te izlet u Crikvenicu.

Vrijednosti ovog projekta su te što su djeca u zdravom morskom okruženju oplemenjena sa novim spoznajama, stekla nove komunikacijske vještine, nove prijatelje iz različitih obiteljskih sredina i nadasve što su boravila na moru koje je prvenstveno važno za njihovo zdravlje, rast i razvoj.

– Veliko hvala Gradu Čakovcu, Međimurskoj županiji, Centru za socijalnu skrb Čakovec, svim donatorima, nominalnim članovima i volonterima Društva „Naša djeca“ Čakovec, medijima i svima koji su se uključili u projekat. Tako ste postali dio prekrasne priče i ostvarenja dječjeg sna. Vaša humanost omogućila je djeci uživanje u moru, suncu, igrama na plaži i druženju sa prijateljima. Svako dijete je jedinstveno i neponovljivo i zaslužuje našu pažnju, ljubav i podršku. Djeca su naša sadašnjost i trebaju nas ovdje i sada jer sve ono što im pružimo sada, ulaganje je u njihovu sretnu budućnost, ali i budućnost našega grada Čakovca i naše županije, istaknula je predsjednica Društva „Naša djeca“ Čakovec i predsjednica Koordinacijskog odbora Grad Čakovec – prijatelj djece Gordana Šoltić Siladi.

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike donijelo je Odluku o financiranju školskih obroka djeci iz socijalno ugroženih obitelji u svim jedinicama lokalne samouprave koje su svojim projektima zadovoljile uvjete provedenog natječajnog postupka. U okviru Operativnog programa RH za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć za razdoblje 2014.-2020., u sklopu otvorenog trajnog Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva (školska godina 2021./22.), odobrenim projektima ukupno će se dodijeliti 25 milijuna kuna.

Među tridesetak projekata koji su zadovoljili uvjete natječaja je i projekt „Prehrana u osnovnim školama Grada Čakovca za šk. god. 2021./2022.“ kojem se dodjeljuje 740.000 kuna. Tako će I. i III. OŠ Čakovec, uz škole u Ivanovcu i Kuršancu kojima je Grad Čakovec također osnivač, osigurati besplatan školski obrok za svu onu djecu iz socijalno ugroženih obitelji koja su u riziku od siromaštva.

Radi se o projektu koji se na području Grada Čakovca provodi od 2016. godine, a njime će ove školske godine biti obuhvaćeno 734 djece. U III. osnovnoj školi tako je uključeno 62 djece, u OŠ Ivanovec 85 djece, u I. osnovnoj školi 187 dijete, dok ih je najviše, čak 400 djece uključeno u OŠ Kuršanec. Naime, škola u Kuršancu specifična je i po tome što u svom sastavu učenika broji čak 80-ak posto djece iz socijalno ugroženih obitelji.

Broj djece uključene u projekt, prethodno je utvrđen prema zadanim kriterijima, a uz redovit i zdrav obrok za svako dijete, njegovom provedbom se doprinosi i smanjenju socijalne isključivosti djece iz socijalno osjetljivih skupina, omogućeno je aktivno i zdravo odrastanje sve djece u osnovnoškolskom obrazovanju te je senzibilizirana lokalna zajednica o potrebama djece koja su u riziku od siromaštva. Važno je i napomenuti da se provedbene aktivnosti odvijaju bez diskriminacije, uz poštivanje anonimnosti potrebite djece.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata obrađeno je 79 uzoraka, od čega je evidentirano 5 pozitivnih nalaza na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji, što je 6,32% pozitivnih od broja testiranih. Iz drugih županija prijavljena su 4 pozitivna slučaja kod osoba s prebivalištem/boravištem u Međimurskoj županiji.

U protekla 24 sata oporavile su se 2 osobe. Ukupan broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 39. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 65 155 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.

U Županijskoj bolnici Čakovec hospitaliziran je 1 pacijent pozitivan na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata nema hospitaliziranih pacijenata, nema pacijenata na respiraciji te nema preminulih osoba.

Svi građani koji se žele cijepiti mogu to učiniti bez prethodne najave svaki radni dan od 9 do 13 sati u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije i od 13 do 18 sati u trijažnoj garaži Županijske bolnice Čakovec.

Međimurska županija je među županijama s najnižim udjelom registrirano nezaposlenih osoba, u srpnju je to prema podacima HZZ-a bilo 1,8 posto. Ima i jednu od najnižih stopa registrirano nezaposlenih, 5,4 posto, prema zadnjim podacima DZS-a. Nedavno je DZS objavio konačne podatke o zaposlenosti s krajem lanjskog ožujka, a prema kojoj analizi je Međimurska županija bila među vodećima po broju zaposlenih na 1.000 stanovnika. Nedavni su podaci pak pokazali da je u prva tri mjeseca ove godine samo Međimurska županija imala rast zaposlenosti u odnosu na lani. Evo što o kontinuiranim pozitivnim gospodarskim trendovima rekao je župan Matija Posavec za portal Župan.hr.

‘U Međimurju su pozitivni gospodarski trendovi vidljivi svake godine pa je i 2020.godina završena pozitivnim brojkama. Dobro promišljanje, jasna strategija, znati birati dobar trenutak, postaviti održiv sustav razvoja definiralo je Međimurje kao naprednu, vrlo progresivnu županiju. Županiju s rezultatima, pozitivnim trendovima – u gospodarstvu, privlačenju europskog novca, izgradnji infrastrukture, visokoj socijalnoj osjetljivosti, društvenom aktivizmu – i to govore rezultati, ali i prepoznavanje kroz dobivene nagrade – europska destinacija izvrsnosti, priznanje Financial Timesa, priznanje UNESCO-a, Hrvatske turističke zajednice i sl. ‘, kaže Posavec i nastavlja o brizi za gospodarstvo u vrijeme korona krize:

‘Kao županija koja je izuzetno razvojno orijentirana ali s visokom socijalnom osjetljivošću i brigom za naše građane kojima je određeni oblik potpore potreban pristupili smo i u ovoj korona situaciji izradi niza mjera za gospodarstvo i građane. S jedne strane kroz niz investicija vrijednih stotine milijuna kuna koje smo najvećim dijelom povukli iz EU fondova poticali smo poduzetništvo i obrtništvo. Brojnim natječajima usmjeravali smo sredstva u poljoprivredu i turizam. Nizom aktivnosti usmjeravali smo sredstva i prema građanima (financiran prijevoz, udžbenici, potpore umirovljenicima, učenicima, studentima, cijeloj društvenoj zajednici). U cilju pomoći i rasterećenja privatnog sektora na području Međimurske županije, posebice obrtnika, poljoprivrednika, malih i mladih poduzetnika, prošle godine smo preraspodjelom i izmjenama proračuna dodatno smanjili rashode županije koje smo preusmjerili u potpore obrtništvu, poduzetništvu, poljoprivrednoj proizvodnji i građanima. Ono što želim posebno izdvojiti jest činjenica da se od prošle godine, pa i u ovoj korona krizi provode projekti vrijednosti preko 400 milijuna kuna što je direktna potpora gospodarstvu od čega 90% potpora međimurskom gospodarstvu. Međimurska županija te projekte je osmislila, pripremila projektnu dokumentaciju, kandidirala, mnoge od njih predfinancirala ili sufinancirala, provela postupak javne nabave i vrši nadzor nad provedbom projekta prema strogim pravilima Europske unije.’

Za potpore turizmu osiguran je iznos od 400.000 kuna. Županija je lani sa 1,8 milijuna kuna sufinancirala 129 projekata za razvoj gospodarstva. Lani su naime zbog situacije s koronakrizom koja je pogodila gospodarstvo, sredstva za taj program udvostručena, sa 900 tisuća kuna u 2019. godini na 1,8 milijuna, a proširene su i prihvatljive djelatnosti, olakšani kriteriji i digitaliziran postupak prijave, piše portal Župan.hr.

Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.