Ovo je strašno, ljudi nas nazivaju i dolaze k nama u ured kako bi upozorili na zapuštene površine pod ambrozijom i zlatnom žuticom. Grozno je ovo i prijeti mogućnost da umjesto po vrhunskim vinima budemo prepoznati po groznoj ambroziji, zabrinuto nam je rekla Mirjana Gregur Sever, općinska tajnica i osoba koja emotivno doživljava ovo u što je Štrigova upala zbog nečije bahatosti i ravnodušnosti.

Potaknuto gotovo zastrašujućom situacijom vezanom uz zapušteno zemljište, obraslo korovom, kupinjem i ambrozijom te sve brojnijim vinogradima koje ubija zlatna žutica, Komunalno redarstvo Općine Štrigova je minulog petka izdalo naredbu vezanu za ambroziju koja ugrožava zdravlje ljudi, ali i nanosi štete poljoprivrednicima.

U naredbi se naglašava kako se zbog zaštite zdravlja građana obavezuju vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta uništiti ambroziju prije cvatnje na poljoprivrednim površinama, međama uz poljske puteve i na neizgrađenom građevinskom zemljištu. Isto tako svi oni se pozivaju na provođenje mjera za zaštitu bilja suzbijanjem bolesti i štetnika zlatne žutice.

Odlukom koju potpisuje Stjepan Pozderec komunalni redar, određene su i novčane kazne koje se kreću u iznosima do 10.000 kuna. Sve mjere uništavanja i zaštite moraju se sprovesti najkasnije do 15. rujna ove godine. Međutim problem je aktualiziran puno ranije i kada je autor ovog napisa boravio u Štrigovi u Uredu općine, ali i na terenu je ‘gorjelo’ od silnog ogorčenja stanjem u štrigovskom vinogorju. I Pozderec i Gregur Sever naglašavaju kako međimurski vinogradari okupljeni u Društvo vinogradara i vinara Hortus Croatiae, poštuju i provode sve mjere, te je stoga šteta što neodgovorni i bahati ‘vikendaši’ uništavaju dobar glas o vrhunskim vinima našeg vinogorja.

Veščički vrh umire pod zlatnom žuticom

Teško je reći gdje je stanje ili situacija najgora, a komunalni redar Stjepan Pozderec, a kada je je zlatna žutica u pitanju najgore stanje je na Vešičkom bregu gdje je od 6 do 9 vinograda oboljelo od zlatne žutice.

-Zlatna žutica je gotovo preplavila pojedine lokacije vinograda koji uglavnom nisu u vlasništvu ili suvlasništvu hrvatskih državljana. Činimo ogromne napore, izbjegavam kaznene prijave, ali to  donosi samo probleme. Pokazujem tim ljudima kako hitno trebaju iskorijeniti bolesne trsove ili cijele vinograde, a oni mi govore kako će to učiniti čim poberu grožđe. Evo poduzimam sve što mi je u moći, trudim se, izdati ću naredbu (izdana je u petak 20. kolovoza 2021.), a kontaktiram i Državni inspektorat i obećano mi je kako će doći na teren, premda malo dvojim oko toga, kada znam da nemaju ljudstvo za teren. A što se tiče zapuštenih površina svih vrsta, mogu ustvrditi kako je to strašno zlo. Opominjemo, sami čistimo, čiste i susjedi, ali površine su ogromne i sve ne možemo i ne stignemo. Sve je ovo zbog neraščišćenih vlasničkih odnosa, ali i zbog toga što su vlasnici parcela zaraslih u kupnje, koprive, trnje i ambroziju slovenski državljani, između ostalog rekao nam je komunalni redar i komunalni radnik Stjepan Pozderec, koji zbog ovih problema nije moga iskoristiti niti godišnji odmor.

Prvi pogled na Kanarsko otočje bili su vulkani i more

Da je zaljubljenik u putovanja Mateja Škoda (25) iz Kotoribe shvatila je odmah nakon srednje škole kada se zaposlila kao trgovački putnik.

– Svakog dana bila sam na različitom mjestu, u različitom gradu s različitim ljudima. Neke ljude putovanje umara, no ja sam osvijestila da tako želim živjeti.

Moje prvo veliko putovanje bilo je u Švedsku k rodbini. To je bilo i moje prvo samostalno putovanje. Postala sam nezasitna i željela nastaviti putovati. Kako bih si to omogućila, ljeti sam radila na sezoni na Jadranu, a zimi sam posjećivala dugo maštane zemlje.
Da otputuje ili se duže zadrži u nekim zemljama Mateji su omogućila poznanstva koja je stjecala putem.

– Da vidim Englesku omogućilo mi je poznanstvo koje sam stekla u Vrsaru u školi ronjenja. Upoznala sam prijatelja Engleza koji je trebao nekog da brine o njegovoj kući i dvorištu. Sklopili smo dogovor. U zamjenu za sitne popravke i čišćenje kuće, ja sam imala besplatan smještaj i hranu.

Egzotične destinacije dugo su stajale na Matejinoj listi želja. Posjetila je Kanarsko otočje, bivšu španjolsku koloniju u Atlantskom oceanu koja je i danas pod španjolskom ingerencijom.

– Da otputujem na Kanarsko otočje potaknula me kuma koja je sudjelovala na tečaju surfanja. Prvi pogled na otočje bili su vulkani okruženi morem. Za mene, koja sam odrasla okružena šumom, to je bila velika promjena. Kako se moj tečaj približavao kraju, počela sam volontirati, a u zamjenu sam dobila besplatne sate surfanja i smještaj. Iako sam surfala na otvorenom moru, morskih pasa nije bilo. To je češće fantazija proizašla iz filmova. Zadržala sam se tamo četiri mjeseca- govori nam Mateja.

Trenutna pandemija onemogućila je slobodno kretanje, ali i putovanja. Mateja se zbog toga privremeno stacionirala.

– Posjetila sam Englesku, Mađarsku, Sloveniju, Italiju, Švedsku i mnoge druge zemlje Europe, no plan je posjetiti i druge čim se stvari s pandemijom smire. Trenutno živim u Nizozemskoj gdje i radim. Iako rad u inozemstvu ima financijsku prednost u odnosu na rad u Hrvatskoj, ono što ovdje nemam je osjećaj uvaženosti. Kod kuće je sve opuštenije.

Uz putovanja, velika Matejina ljubav su sportovi u prirodi.

– Bavim se penjanjem, planinarenjem i kajakarenjem. Završila sam i tečaj ronjenja. Sve vezano uz prirodu moj je ispušni ventil. Nadam se u bliskoj budućnosti živjeti u kući usred prirode, potpuno samoodrživo. Uzgajati i proizvoditi sve što mi je potrebno. Sama ili s nekim, tko zna – govori nam nasmijana Mateja.