Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata obrađeno je 114 uzoraka, od čega je evidentirano 15 pozitivnih nalaza na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji, što je 13,15% pozitivnih od broja testiranih.
U protekla 24 sata oporavile su se 3 osobe. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 50. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 66 496 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.
U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirano je 5 pacijenata pozitivnih na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata nema hospitaliziranih osoba, nema otpuštenih pacijenata. Nema pacijenata na respiraciji te nema preminulih osoba.
Članovi udruge „Free Riders Pikač“ iz Čakovca pozivaju vas na rođendanski party povodom 3. godišnjice postojanja udruge. Druženje će se održati u subotu 11.09.2021. na čakovečkom Sajmištu. Osim motorista i ljubitelja rock glazbe dobrodošli su svi građani. Ulazak na sajmište biti će moguć već od 10 sati ujutro, a gosti iz udaljenijih mjesta imaju i mogućnost besplatnog kampiranja. Od 14 sati častimo vas besplatnim grahom, dok svirka bendova: Hangar 44, Expendable band & Zibe, Kula počinje od 17:30 sati.
Naša udruga registrirana je 4.6.2020. godine, iako se družimo već i od ranije. Ljubitelji smo vožnje motociklom, putovanja, upoznavanja novih krajeva i druženja s ostalim motoristima. Pomalo smo avanturističkog duha, ali isto tako, naše je srce i humanitarno. Organizirali smo volonterski prve moto mrazove na čakovečkom Adventu, sakupljali humanitarnu pomoć za obitelj Pilić, snimili u suradnji s MUP-om i HRT centrom Čakovec – Varaždin tv prilog o sigurnoj vožnji i prometnim pravilima, obilježili Dan žena podjelom crvenih karanfila.
Održavanje susreta podržala je i čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini koja nam je ustupila gradski prostor. Hvala njoj, kao i direktoru tvrtke Čakom koja upravlja sajmištem, gospodinu Ivici Perhoču na pomoći i susretljivosti!
Došlo je vrijeme da proslavimo našu treću godišnjicu. Prošle su tri godine od osnivanja “Free riders Pikač” udruge. Iza nas je puno odvoženih kilometara, posjećenih moto susreta, druženja i dobre zabave. Odradili smo i poneku humanitarku. Život na cesti bila je avantura i niz pokorenih izazova. Vrijeme je da to dobro proslavimo partijem na kojem smo mi domaćin.
Pozivamo sve bajkere i bajkerice, ljubitelje motora i rock ‘n’ rolla u subotu 11.09.2021. na čakovečko Sajmište (Sajmišna ulica bb 40 000 Čakovec) da godišnjicu proslavimo, zabavimo se i izmijenimo iskustva.
Mogućnost kampiranja
Doček gostiju od 10:00h
Live svirka od 17:30
Cijene pića i jela po bajkerskim cijenama.
Gratis za sve bajkere – Grah by Rašo od 14h
*Nakon graha, ako uslijede nuspojave poput vjetrova, najglasniji dobiva pivo gratis
Nakon senzacionalističkih napisa o tome kako će ljudi biti gladni krumpira, do toga kako država namjerno uvozi krumpir na štetu domaćih proizvođača krumpira, odgovore na krumpirske senzacije potražili smo u – naravno – kraljici krumpira, mjestu Belica.
Međimurska županija je, naime, dosad držala čak oko 60 posto proizvodnje ukupnog hrvatskog krumpira, a Belica, mjesto broj 1 po proizvodnji krumpira, ima 60-70 posto sveukupne proizvodnje krumpira na području Međimurske županije.
Takao smo u Belici razgovarali s dva najbolja sugovornika koje smo mogli pronaći – Damirom Mesarićem, predsjednikom Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, dopredsjednikom udruge proizvođača krumpira AGROBELA i vlasnikom OPG-a Damir Mesarić, te Mirjanom Dodlekom, jednim od najvećih proizvođača krumpira iz Belice, poznatijem kao Hrvatski kralj krumpira, koji su nam otkrili su nam što se zapravo događa.
Proizvodnja krumpira u Hrvatskoj je sve do prošle godine bila u punom mahu. Krumpir se ubirao i čuvao na način da su ga veliki proizvođači krumpira posipavali sredstvima za dugotrajniju kvalitetu i sprječavanje klijanja. Međutim, prije dvije godine na scenu hrvatske proizvodnje krumpira stupila je Europska unija koja zaključuje da su ta sredstva veliko „NE“. Rješenje? Adekvatna, suvremena skladišta koja su neovisna o vanjskim temperaturama i imaju vlastiti sustav hlađenja i ventilacije. Kojih Hrvatska – nema! I što sad? Bilo je potrebno sagraditi ta skladišta, ili… jednostavno odustati od proizvodnje krumpira. Stoga je velika većina hrvatskih proizvođača jednostavno – odustala
– Zbog ukidanja tuberita ukinula se proizvodnja krumpira, pa se ogroman broj proizvođača krumpira okrenuo drugim ratarskim kulturama i više uopće neće proizvoditi krumpir, ili će čekati neka bolja vremena, odnosno izgradnju suvremenih skladišta. To je jako loša situacija. – objašnjava Mirjan Dodlek.
Naravno, on i Damir Mesarić, kao i niz OPG-ova u Belici, nisu među onima koji su odustali od proizvodnje krumpira, već su krenuli u – izradu modernih skladišta, čiji radovi su još u tijeku, a koje smo zabilježili u našoj fotogaleriji.
Da nijenovihskladišta koja se grade, više ne bi bilo proizvođača krumpira u Hrvatskoj
– Ova skladišta su pun pogodak. Ministarstvo poljoprivrede je samim raspisivanjem natječaja za izgradnju suvremenih skladišta zapravo spasilo proizvodnju krumpira u Republici Hrvatskoj, pa tako i u Međimurju. Ministarstvo poljoprivrede je ta skladišta dalo novac od sredstava fondova Europske unije u vrijednosti od 117 milijuna kuna. Da nismo napravili ova skladišta, morali bismo se jednostavno početi baviti nečim drugim – istaknuo je Damir Mesarić.
Naime, krumpir se ranije, u nedostatku adekvatnih skladišta, posipavao sa kloroprofamom, to su bili trgovački nazivi preparata Neo stop i Tuberite, kako bi se spriječilo klijanje i kvaliteta krumpira. Uredbom EU to se više ne smije raditi, morala su se napraviti skladišta i ovo je potpuno novi model čuvanja krumpira, puno bolji i puno ekološkiji – objašnjava Mesarić.
– Svako od ta 4 skladišta ovdje ima kapacitet za oko 3000 tona krumpira, odnosno ukupno oko 13.000 tona krumpira. Kad dodamo skladišta od AGROBELE i Belpaka, koji zajedno imaju 5000 tona, dolazimo do ukupno 18.000 tona krumpira. Ima tu i manjih projekata od 300-500 tona koji su trenutno u izgradnji. Kad se sve završi, samo Belica imat će kapacitet za oko 20.000 tona krumpira. – otkriva Mirjan Dodlek i dodaje:
– Dosad se u Republici Hrvatskoj godišnje skladištilo oko 100 – 120.000 tona krumpira. Belica će imati kapacitet za 20.000 tona krumpira, a ostatak Hrvatske ne bude sagradio još skladišta za 10.000 tona krumpira.
Sve to upućuje da će glavni proizvođači i dalje, i to u još većem postotku, biti Međimurska županija i Belica.
Ali, izgradnja skladišta kasni…
Damir Mesarić je očekuje završetak glavnih radova na skladištu AGROBELE između 15. i 20. rujna. Naravno, trebalo je to biti ranije, no još će dobro ispasti. Mirjan Dodlek i njegova skladišta te skladišta AGROBELICE i AGRPOLJA su nažalost u nepovoljnijoj situaciji.
– Nažalost, radovi kasne jer je veliki problem nedostatak materijala i ljudi. Ova 4 skladišta trebala su biti gotova 15.8., a sad ne znamo budu li uopće gotova do 1.10.! Abnromalni je problem s panelima, primjerice, paneli za skladište su trebali su doći još 19.7. i još nisu došli. U cijeloj Europi sve kasni! Materijala nema, proizvodnja je zakazala, velik je nedostatak rade snage u Hrvatskoj, pogotovo građevinaraca, pa se rokovi samo odugovlače i odugovlače… A o poskupljenju cijena da i ne govorimo. Iako cijena sad ni ne igra ulogu, jer moramo „zvleči“ s polja 10.000 tona krumpira, a skladišta još nemamo! – požalio se Dodlek.
Uvoz krumpira po smiješnim cijenama je – šverc-komerc!
Sugovornike smo pitali i što misle o uvozu koji je toliko na meti medija.
– Međimurje ima sve kvalitetniju i proizvodnju i distribuciju krumpira, idealnu za opskrbu trgovačkih lanaca. Isto tako, Hrvatska dosta izvozi krumpira, ali ga i uvozimo ako nemamo dovoljno svojih količina. Nije problem kad ga se uvozi iz npr. Egipta, a našeg krumpira nema nema. I sad će negdje trebati pronaći i uvesti krumpire jer ih nećemo imati dovoljno. Ako bismo samo trošili naše količine krumpira, imali bismo ga do siječnja iduće godine i to je to.
Najveći problem što se tiče uvoza je uvoz po dampinškim cijenama, odnosno višak sa Zapada koji se nađe na našem tržištu i ruši cijenu našem krumpiru. Damping nije ni dozvoljen. To je roba koja se daje praktički zabadava. Nažalost, nađu se uvoznici s laptopom koji takav krumpir jednostavno uvoze i preprodavaju, što je praktički švercovana roba – objasnio je Damir Mesarić.
Zašto su prošle godine hrvatski proizvođači čak bacali krumpire?
– Ove godine imamo 70 posto manje proizvodnje krumpira. Svaka godina je specifična. Prošla godina bila je specijalni slučaj – imali smo preveliki urod, krumpira je bilo previše. Nismo imali turizma i sve skupa se zaglavilo, kao i na europskom tržištu. Nije bilo nekog uvoza, jer je naša roba bila jako jeftina. Čak smo izvezli jako puno krumpira u Bugarsku, Rumunjsku, Mađarsku… Jedan dio krumpira smo morali jednostavno pospremiti ili uništiti. Prošle godine uništilo se, prema mojoj procjeni, oko 20.000 tona krumpira, na razne načine. Cijena krumpira bila je te godine jako niska – objašnjava Mesarić.
Ova godina jedna od najgorih na razini cijele EU
– No, ove godine situacija je sasvim suprotna. Hrvatska ima 70 posto manje uroda u odnosu na prošlu godinu, a slično je i na razini čitave Europske unije. Na sjeveru imaju velikih problema s vodama i bit će puno trulog krumpira, šteta se još sagledava. Krumpir neće biti jeftin ni vani.
Dio Europe – Slovačka, Češka, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Slovenija, Mađarska i Hrvatska te dio Italije i Španjolska doživjele su velike suše. Njemačka, Nizozemska. Belgija i Francuska su imale jako dobre uvjete dosad, no u 7. i 8. mjesecu im je stiglo puno kiša i poplava i to će jako naškoditi urodu. Dakle, na jednoj strani suša, a na drugoj previše vode, pa će ova godina biti jedna od najgorih što se tiče krumpira u Europskoj uniji.
A trenutne cijene?
– Cijene krumpira na placu su individualne i na to ne možemo utjecati. Cijene u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji se kreću od 2 do 2,20 kuna za rinfuzu, a ono što ide na tržište je od 2,50 do 3 kuna s pakiranjem i transportima. Mala pakiranja imaju veću cijenu, no to je logično jer se roba pere, pakira, a cijena ambalaže je poskupila 40-50 posto i sam trošak po kili pakiranog krumpira od 2,2,5 ili 3 kg iznosi oko 1,50 po kilogramu, plus transport, plus marže, plus PDV… – objašnjava Dodlek.
– Kad se krumpir uskladišti, cijena će porasti, no to neće biti neko ludo poskupljenje. Pojedinci će možda dići cijenu, no ozbiljni proizvođači ne – ističe Mesarić.
Interes za industriju krumpirskih proizvoda?
Naše sugovornike smo pitali i što misle o proizvodnji škroba, smrznutog pomfita i sl.
– Ne bavimo se takvom proizvodnjom … Interes postoji, no Hrvatska ima mali broj stanovnika, a ta proizvodnja je dosta skupa – rekao je Mesarić
Ni Dodlek-Agro kao tvrtka nije razmišljala o proizvodnji proizvoda od krumpira kao što su škrob, zamrznuti pomfrit i sl.
– Mi se isključivo bavimo proizvodnjom i plasmanom svježeg krumpira za tržište, a kod Slatine se završava tvornica za proizvodnju škroba koja bi trebala ovaj mjesec početi s radom. U Hrvatskoj postoje i dvije čipsare s velikim kapacitetima – Kanaan u Donjem Miholjcu i Intersnack Adria (bivši Franck) u Hercegovcu i tu jednostavno više nema prostora. A za neke velike prerađivačke kapacitete u smislu smrznutog pogona, premali smo. Nemamo niti te kapacitete proizvodnje. Primjerice, ako na dnevnoj bazi proizvodite barem 1.000 tona smrznutog pomfrita, za što vam dnevno treba 2.000 tona krumpira, onda ne možete konkurirati na tržištu, a k tome to košta puste milijune. To rade jaki igrači, najviše sjever Njemačke i Belgije, koji su u tom biznisu već 50-60 godina i tu prostora nema.
Ovih dana počinju pripreme pčela za završetak sezone pa je došlo vrijeme da pčelari rezimiraju rezultate i da se što bolje pripreme za sljedeću sezonu.
Rezime ove najlošije pčelarske sezone napravit će članovi međimurske Udruge pčelara “Akacija” u nedjelju, 12. rujna 2021. godine s početkom u 9 sati u Murskom Središću (u Martinskoj ulici, nakon Reciklažnog dvorišta).
Tom prilikom organiziraju i dva korisna predavanja vrhunskih stručnjaka na svojim područjima. Tako će o „ozelenjavanju“ oranica, primjeni ekoloških sredstava za zaštitu bilja i ekološkom značajnim površinama govoriti mr.sc. Milorad Šubić dipl.ing.agr., a o važnosti peluda u ishrani pčela doc.dr.sc. Saša Prđun (Agronomski Fakultet).
Pčelari će moći vidjeti i ogledna polja medonosnog bilja i bilja za zelenu gnojidbu domaćina, OPG Šopar.
Nakon dugo vremena ovo će biti i prilika da pčelari uživo razmijene svoja iskustva.
I danas očekujemo suho i pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 9 do 12, a dnevna do 26 Celzijevih stupnjeva.
I sutra pretežno sunčano i suho. Vjetar će biti slab. Jutro svježe uz minimalnu temperaturu oko 11, a najviša dnevna oko 26 ili 27°C. I do kraja tjedna suho i toplo.
Odlične vijesti za sve koji žele naučiti više o organskom uzgoju iz prve ruke i inspirirati se na prekrasnom i jedinstvenom imanju. Konačno imate priliku posjetiti imanje Biovrt u Novom Selu Rok i to u doba godine kada je on najšareniji i najbujniji – sredinom kolovoza. Upoznajte i doživite pravu oazu bioraznolikosti u Međimurju.
Vlasnica imanja je Silvija Kolar-Fodor, autorica, aktivistica i jedna od najpoznatijih vrtlarica u RH koja već godinama na ovom imanju prakticira brojne biovrtlarske metode i stvara jedinstvenu priču. Glavna ideja na imanju je kako uzgojiti obilje hrane uz čim manje posla – na način da priroda odradi većinu posla za nas. Svoje metode i prakse Silvija će s vama podijeliti tijekom edukativnog obilaska na imanju Biovrta.
Imanje Biovrt nastalo je pred 15 godina u Novom Selu Rok. Od hobija njegove vlasnice na početnih 400 kvadrata povrtnjaka, imanje danas uključuje 3 povrtnjaka na kojima se svake godine uzgaja veliki dio starinskih i tradicijskih sorti, voćnjake, šumski vrt, livade, oranice i močvaru na preko 3 hektara, te predstavlja pravi dragulj bioraznolikosti.Mnogi koji su posjetili ovaj vrt istaknuli su da nikad nisu vidjeli više bioraznolikosti biljnih i životinjskih vrsta na jednom mjestu, a njegovu vlasnicu često opisuju kao „hodajuću enciklopediju“.Stoga posjeta imanju Biovrt nije samo obični obilazak, nego pravi doživljaj uz vrhunsku edukaciju.Tijekom posjeta vlasnica imanja provest će vas cijelim imanjem i upoznati s tehnikama koje ona primjenjuje na vrtu.
Upoznati će vas s osnovama organskog vrta, šumskog vrta te voćnjaka i tehnikama koje ona primjenjuje na svom imanju. Uz mnoštvo korisnih aktualnih savjeta i primjera koje možete vidjeti kako funkcioniraju u praksi, imate priliku inspirirati i osnažiti se za primjenu istih na svom imanju.
KADA I KAKO MOŽETE POSJETITI IMANJE BIOVRT?
Posjete imanju primamo uz obaveznu prethodnu prijavu.
Silvija Kolar-Fodor će vas provesti imanjem u edukativni obilazak slijedećih termina: 14.08.2021. (subota) 10:00-14:00 19.08.2021. (četvrtak) 16:00-20:00. Radi velikog interesa, dodajemo i termin u rujnu: 11.09.2021. (subota) 10:00-14:00
CIJENA PROGRAMA EDUKATIVNOG OBILASKA
Cijena edukativnog obilaska je 129 kn za odrasle, za djecu od 7 do 12 godina 49 kn, a za djecu do 6 godina izlet je besplatan. Uplate za plaćanje šaljemo vam po prijavi. Prilikom obilaska poklonit ćemo vam 3 paketića sjemenja iz Biovrta (po našem izboru), moći ćete kupiti dostupne kulture s imanja, a vlasnica će vas počastiti veganskom/vegetarijanskom zakuskom pripremljenom od namirnica s imanja.
KAKO SE PRIJAVITI?
Prijave su obavezne putem online prijavnice OVDJE. Broj mjesta je ograničen i prijave primamo do popunjenja grupe. Nakon prijave primit ćete upute za plaćanje i sve ostale detalje.
KAKO SE DOLAZI DO IMANJA BIOVRT?
Imanje se nalazi u Novom Selu Rok kraj Čakovca, u najsjevernijoj hrvatskoj županiji. Prijevoz na imanje je u osobnoj organizaciji polaznika. Ukoliko nemate mogućnost dolaska vlastitim prijevozom, moguće je povezati zainteresirane posjetitelje s onima koji dolaze osobnim autom i voljni su povesti suputnike – ukoliko će biti takvih prijava.Detaljne upute za dolazak do imanja i sam obilazak, kao i što će sve biti dostupno za kupovinu na imanju poslat ćemo vam mailom nekoliko dana prije samog obilaska.Veselimo se vašem dolasku!
Poziv vlasnice imanja Silvije Kolar-Fodor pogledajte u ovom kratkom videu:
Stožer civilne zaštite Grada Varaždina u ponedjeljak, 6. rujna 2021. godine raspravljao je o organizacije rada u osnovnim školama na području Grada Varaždina u uvjetima sprječavanje zaraze koronavirusom.
Stožer je kao nadležni lokalni stožer za područje Grada Varaždina utvrdio je da učenici osnovnih škola od 5. razreda s područja Grada Varaždina i njihovi učitelji, nastavnici i stručni suradnici ne moraju obavezno nositi zaštitne maske u učionici za vrijeme trajanja nastave, osim onih koji to žele. Pri donošenju takve odluke, Stožer je uzeo u obzir slijedeće da su ravnatelji I. do VII. osnovne škole u Varaždinu i Centra za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar dali zahtjeve da se za vrijeme nastave u učionicama ne nose maske, da je osnivač Grad Varaždin suglasan o ne nošenju maski za vrijeme nastave u učionicama, da su maske obavezne u svim ostalim situacijama utvrđenim uputama i preporukama HZJZ i da će se stalno pratiti epidemiološka situacija. U slučaju pogoršanja epidemiološke situacije, odluka o nenošenju maski za vrijeme nastave će se ponovo, u najkraćem mogućem roku, razmotriti i prema potrebi izmijeniti. I dalje ostaje na snazi mjera da učenici nižih razreda na nastavi u učionicama ne nose maske.
Nadalje, radi osiguranja uvjeta za provođenje praktične nastave u kabinetima, uz obaveznu dezinfekciju i provjetravanja kabineta, Stožer civilne zaštite Grada Varaždina prihvaća prijedloge ravnatelja II., IV. i VI. osnovne škole u Varaždinu za organizaciju nastave u dvije smjene. Podržan je prijedlog da se podnese zahtjev nadležnom ministarstvu za suglasnost za skraćivanje nastavnog sata na 40 minuta s ciljem skraćivanja cjelokupnog nastavnog dana.
Mažoretkinje Male Subotice su početkom školske godine krenule s novom plesnom sezonom koja će za njih biti izazovna i puna različitih aktivnosti, a nadaju se da im situacija s koronom ove godine neće pokvariti planove koje već sad marljivo pripremaju. Već na početku sezone krenule su trenirati ubrzanim tempom jer su se počele pripremati za svoje prvo državno natjecanje Mažoret saveza Hrvatske koje će se održati nakon pune dvije godine bez natjecanja. Osim što će im ovo biti prvo državno prvenstvo, uzbuđenje će biti još veće jer će se natjecanje održavati na domaćem, međimurskom terenu – u Nedelišću. Naime, mažoretkinje iz Male Subotice će na ovom natjecanju, uz domaćine Mažoretkinje Nedelišća, biti jedine međimurske predstavnice na ovom natjecanju!
Osim što se stariji sastav mažoretkinja intenzivno priprema za prvo natjecanje, Mažoretkinje Male Subotice su krenule s upisima novih članica koji traju tijekom mjeseca rujna i listopada. I u tom pogledu imaju velike novosti jer se od ove sezone njihova mala ekipa u plavom proširuje za novi, dječji sastav. Tako ove godine upisuju sve zainteresirane djevojčice u dobi od 4 do 15 godina koje žele postati mažoretkinje i svojim osmijehom širiti pozitivnu energiju. Djevojčice se mogu upisati u tri dobna sastava: dječji sastav, kadetkinje i juniorke. Novi dječji sastav mogu upisati djevojčice vrtićkog uzrasta (4-7 godina) s kojima će dva puta tjedno trenirati diplomirana odgojiteljica. Za sve novoupisane članice prva članarina je besplatna.
Ako žele postati dio “sobočkih mladih nada” i zajedno putovati, nastupati, družiti se te upoznati nove prijateljice, djevojčice se mogu prijaviti putem maila: [email protected], na broj telefona: 099/8435929 (Petra) ili u inbox Facebook profila Mažoretkinje Male Subotice.
Pozivamo sve zainteresirane djevojčice s područja Općine Mala Subotica i susjednih općina da nam se pridruže i postanu dio male, ali vesele ekipe u plavom!
Načelnik Općine Sveti Martin na Muri Martin Srša kaže kako je vrlo zadovoljan suradnjom s novim župnikom, koji je dobra i poduzetna osoba što pokazuje mnogim inicijativama i planovima kako bi župa i njezini župljani i nadalje bili uzorni kao i do sada, a u nekim stvarima i bolji.
A da je župnik prečasni Mladen Gorupić poduzetna osoba vidi se u promjenama kod samog farofa ili župnog dvora gdje je dao ukloniti smreke, borove i drugo raslinje. I sve to objavljuje u tjednom Župnom listu.
Glede akcija kod ili pred farofom u listu piše, kako je želja župnikova i vjernika da se već ove jeseni pred župnim dvorom zasadi drveće i ukrasno bilje, a isto tako i oko župne crkve.
Nakon sadnje novi park kod župnog dvora biti će osvjetljen prikladnim svjetiljkama. Za ove stvari ili potrebe do sada je oko 16.000 kuna darovalo tridesetak obitelji.
Općinski načelnik Martin Srša vjeruje kako će prečasni župnik Mladen nastaviti dobru vinogradarsku i vinarsku praksu svog prethodnika prečasnog Ivana Hercega (sada župnika u Nedelišću) koji je skrblju, znanjem i ljubavi, vina iz župnog vinograda uveo među najbolja vina ovog podneblja.
