Home Blog Page 5174

FOTO Uz lijepo vrijeme i vedar duh održana prva Dergez biciklijada

0

Uz lijepo vrijeme, vedar duh i humanitarni karakter ove subote, 11. rujna održana je prva Dergez biciklijada u organizaciji TZ područja Dravski peski, TZ Grada Đurđevca, Dergez trgovina i udruge SUMA!

Više od 60 biciklista različitih dobnih skupina startali su s dvije različite lokacije – iz Đurđevca (Stari grad) i Kloštra Podravskog (Dergez trgovina).

Biciklisti su vozili prema jezeru Separacija, a zatim su zajednički nastavili put lokalnim cestama prema Sportsko-rekreacijskom centru Karaula u Podravskim Sesvetama, gdje ih dočekao fini domaći grah koji su izvrsno pripremili g. Dražen Đurišević i g. Božo Đurinčić!

Predstavnici Turističke zajednice područja Dravski Peski, Turističke zajednica grada Đurđevca, Sesvečke udruga mladih aktivista, Dergez trgovina te 50-ak biciklista ovu su biciklijadu organizirali i vozili za Udrugu Mali princ iz Đurđevca te je simbolično uručen ček s donacijom od 5.000 kn za pomoć aktivnostima Udruge.

Za dobru atmosferu pobrinuo se tamburaški sastav Bez imena.

Organizatori su za proljeće 2022. najavili 2. Dergez biciklijadu!

Najnoviji film Clinta Eastwooda i crtić ‘Psići u ophodnji’ ovog vikenda u Centru za kulturu ‘Rudar’

0
Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
23.02.2021., Mursko Sredisce- Mursko Sredisce, grad rudara. Photo: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

U subotu, 18. rujna, u 20 sati možete pogledati najnoviji film Clinta Eastwooda, Cry Macho, dok je u nedjelju, 19. rujna, u 17 sati dječji animirani film „Psići u ophodnji: Film“. Ulaz je za sve gledatelje besplatan, a produciranje se financira iz prekograničnog projekta Cross Cultural Tool Kit.

Cry macho
IZVORNO IME: Cry Macho
REDATELJ: Clint Eastwood | ŽANR: drama, triler, vestern
ULOGE: Clint Eastwood, Dwight Yoakam, Fernanda Urrejola, Eduardo Minett
TRAJANJE FILMA: 103 min | GODINA: 2021 | DRŽAVA: SAD | PLAKAT FILMA
POČETAK PRIKAZIVANJA: 16.09.2021

SADRŽAJ FILMA:
Eastwood glumi Mikea Miloa, nekadašnju zvijezda rodea i isluženog uzgajivača konja koji 1979. preuzima posao dovođenja sina svog bivšeg šefa iz Meksika. Prisiljeni krenuti zaobilaznim putovima iz Meksika prema Teksasu, neobični par suočava se s neočekivano izazovnim putovanjem, tijekom kojeg od svijeta umorni konjanik pronalazi neočekivane veze i vlastiti osjećaj iskupljenja.

Psići u ophodnji: Film
IZVORNO IME: Paw Patrol: The Movie
REDATELJ: Cal Brunker | ŽANR: animirani
ULOGE: Vesna Ravenšćak Lozić, Ana Stunić, Kristina Krepela, Gregor Klarić
TRAJANJE FILMA: 88 min | GODINA: 2021 | DRŽAVA: SAD | PLAKAT FILMA
POČETAK PRIKAZIVANJA: 19.08.2021

SADRŽAJ FILMA:
Psići prvi put napuštaju Adventure Bay – uvodeći nas u novi svijet Adventure Cityja. Kad psići saznaju da je Humdinger postao gradonačelnik prometne metropole, kreću u akciju kako bi spasili grad od njegove sebičnosti. Uz nove lokacije, smiješne, nove likove, ludu akciju, ova poznata CG animacija je savršen film za zajedničko uživanje najmlađih, ali i cijele obitelji.

Ivanu Vebecu iz Vučetinca pao je teret na glavu i usmrtio ga, protiv dvojice radnika i trgovačkog društva podignuta optužnica

0

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 8. rujna, nakon provedene istrage, podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskih državljana (1955. i 1980.) i trgovačkog društva zbog počinjenja teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti.

– Optužnicom se okrivljenog 66-godišnjaka i okrivljenog 41-godišnjaka tereti da su 10. rujna 2020. oko 4,50 sati, u Čakovcu, u proizvodnom pogonu okrivljenog trgovačkog društva u kojem su bili odgovorni za provođenje mjera zaštite na radu, prilikom demontaže transportnog sklopa mosne dizalice, suprotno propisima o mjerama zaštite na radu propustili osigurati korištenje adekvatne dizalice i alata i zaštitne opreme za radnike te propustili pravilno odrediti način zahvaćanja i prenošenja tereta.

Budući da radnici koji rade na utovaru i istovaru dizalicom nisu mogli napustiti manipulativni prostor dizalice kad se teret podigne na visinu veću od deset centimetara od tla, došlo je do nekontroliranog kretanja i pada transportnog sklopa na platformu koja je prilikom pada udarila u glavu 34-godišnjeg Ivana Vabeca iz Vučetinca koji je zadobio prijelom baze lubanje s ozljedom mozga i preminuo na mjestu događaja – javlja DORH.

Podsjećamo, Ivan je iza sebe ostavio suprugu i dijete.

FOTO Obilježena godišnjica tragedije na Dravi, 13. rujna 1953. godine

0

Prelog je ostao zavijen u crno, tog 13. rujna 1953. godine. Dogodila se toga dana jedna od najvećih europskih tragedija na rijekama. Stradalo je četrnaestero ljudi, utopivši se u rijeci Dravi prilikom havarije njihova čamca: Ivan Božek (ratar, rođen 1929. godine), Štefanija Božek (domaćica, rođena 1924. godine), Magdalena Kramar (domaćica, rođena 1894. godine), Mijo Lukačić (ratar, rođen 1889. godine), Andrija Malek (ratar, rođen 1912. godine), Ana Mikec (rođena 1938. godine), Antun Možek (ratar, rođen 1908. godine), Ivan Novak (ratar, rođen 1886. godine), Stjepan Novak (ratar, rođen 1900. godine), Margareta Pavčec (domaćica, rođena 1900. godine), Ivan Sinković (ratar, rođen 1938. godine), Stjepan Šestan (ratar, rođen 1921. godine), Ivan Zvornik (učenik, rođen 1936. godine) i Đuro Zvornik (zidar, rođen 1907. godine).

I ove se godine, u nedjelju 12. rujna, svetom misom i prigodnom svečanošću Prelog prisjetio tog tužnog trenutka svoje povijesti. Misa je služena kod kapelice sv. Huberta, a euharistijsko slavlje je predvodio doc.dr.sc. Krunoslav Novak, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije, s domaćim i susjednim svećenicima, predvođenim župnikom Župe sv. Jakoba, prečasnim Antunom Hoblajem.  Nakon mise okupljeni su se u procesiji uputili od kapelice do spomen obilježja nazvanog ‘Tragedija na Dravi’, gdje su upaljene svijeće uz svaki od spomenika koji podsjećaju na četrnaestero stradalih. Procesija je nakon toga krenula prema prostoru Perutnice, prostoru koji uređuje Športsko ribolovno društvo Glavatica iz Preloga. Članovi Nautičkog kluba Labud, uz pjesmu Vokalno instrumentalnog sastava Agnus, puštanjem cvijeća i svijeća u vodu, još jednom su se prisjetili svih poginulih. Misnom su slavlju nazočili i predstavnici Grada Preloga, saborski zastupnik i gradonačelnik Ljubomir Kolarek, predsjednik Gradskog vijeća Đuro Ujlaki, kao i predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina. Svečanost su uveličali i članovi Zrinske garde Čakovec, uz sudjelovanje članova Puhačkog orkestra Grada Preloga,  Mješovitog pjevačkog zbora Župe Svetog Jakoba ap. st. iz Preloga, koji je pjesmom sudjelovao u misi, zatim članova Dobrovoljnog vatrogasnog društva Prelog, Lovačkog društva Prepelica te brojnih vjernika i predstavnika udruga s područja Preloga.

Majci, očuhu i trudnoj izvanbračnoj supruzi prijetio da će ih ubiti i zapaliti kuću

0
Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
23.04.2014., Cakovec - Opcinski sud ostaje u Cakovcu i nece se seliti u Varazdin. Photo: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 31. kolovoza podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (2002.) zbog počinjenja kaznenih djela prijetnje.

– Okrivljenog 19-godišnjaka se tereti da je 13. lipnja 2021. u mjestu kraj Čakovca prijetio svojoj majci i njenom izvanbračnom suprugu da će ih ubiti i spaliti im kuću. Okrivljeniku se stavlja na teret i da je 8. i 12. srpnja 2021. putem mobitela zaprijetio svojoj trudnoj izvanbračnoj supruzi i još jednoj osobi da će ih ubiti i zapaliti cijeli dom. Okrivljenik se nalazi u istražnom zatvoru, a u optužnici je predloženo da se istražni zatvor produlji zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela i počinjenja kaznenih djela kojima prijeti – javlja DORH.

FOTO U njega je umotano najviše slame i činilo je to najviše osoba do sada

0

-U ovog novog PIKAČA umotali smo slamu žita kojeg smo sami uzgojili i požnjeli i učinilo je to najviše naših članova nego ikada ranije, kaže Ivan Levačić tajnik KUD-a ‘Selnica’ ujedno i operativac u cijelom projektu.

Na njivi koja je u vlasništvu Općine Selnica u polju između Selnice i Zebanca uz Županijski cestu Štrukovec – Sveti Martin na Muri, minule subote, prvo namotan, a onda postavljen PIKAČ, maskota i simbol Općine Selnica. Dvadesetak članova KUD-a Selnica predvođenih svojim šarmantnim predsjednikom Igorom Bodulicom punih pet sati je od slame pravila namotaje kojima je obavijen metalni nosač maskote. Na kraju je na njegovo tijelo postavljen slamnati koš, a u ruku mu je stavljen stričak, u naravi pikač, poljski cvijet-korov oštrih listova. -U ovaj oko šest metara visoki PIKAČ umotali smo slamu od žita kojeg smo uzgojili i požnjeli u vlastitom trošku i angažmanu i izradilo ga je nikad više naših članova neko ikada prije. Jako sam sretan i ponosan na ove ljude i PIKAČ koji i dalje nastavlja biti prepoznatljivost naše općine, rekao je Ivan Levačić, aktualni tajnik KUD-a ‘Selnica’ i glavni operativac cijelog projekta ili posla.Ovom lijepom događaju nazočio je i općinski načelnik Ervin Vičević koji je ovom prigodom, a potaknut sve učestalijim zlouporabama PIKAČa, naglasio kako je KUD ‘Selnica’ jedini istinski vlasnik PIKAČA i jedini on s Općinom Selnicom mogu ga predstavljati u domovini i svijetu. Tek što je postavljen, PIKAČa je došla vidjeti grupa turistkinja iz Varaždina, Zagreba i susjedne Bosne i Hercegovine, koje nisu skrivale oduševljenje ovom jedinstvenom maskotom od slame.

Maskota PIKAČa je pod stalnim video nadzorom i noću je osvijetljena, jer, poznato je kako su ga neki ne dobri ljudi u prošlosti devastirali i palili.

Ivan Juras: Čistio sam tikve, a onda je unuk viknuo “Deda, kaj ono gori!?”

0

Danas, u ponedjeljak, 13. rujna, nešto poslije 13.30 sati reski zvuk vatrogasnih sirena prolomio se kroz Strahoninec, a visok stup dima uzdigao iznad jednog poljoprivrednog gospodarstva u Ulici žrtava fašizma. Zapalile su se bale sijena, pripremljene za zimsku prehranu stoke. Vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Čakovec i DVD-a Strahoninec su brzo stigli s nekoliko navalnih vozila i požar stavili pod kontrolu. Vlasnik Ivan Juras nije mogao skriti zabrinutost:

-Ovdje u dvorištu, nedaleko sijena, čistio sam tikve, odnosno vadio koštice za ulje. U jednom trenutku je dotrčao unuk vičuči: “Deda, kaj ono tam gori!”. Skočio sam, ali bilo je već kasno da bilo što učinim. Brzo smo zvali vatrogasce i, evo, što se doigodilo. Izgorjelo je svih 46 bala sijena i šteta je velika. Pitanje je gdje sada nabaviti sijeno za krave da ih u zimi prehranima – rezignirano je kazao Juras, kojemu nije jasno kako je nastao požar. Srećom, nitko nije ozlijeđen.

Vatrogasci će još neko vrijeme dežurati uz zgarište kako se vatra ne bi rasplamsala, dok će inspektor utvrditi kako je do požara došlo.

Na polju na kojem je hajdinom zasijano pet hektara zemljišta govorilo se o suživotu poljoprivrede i pčelarstva

0

Šezdesetak pčelara i prijatelja pčela okupilo se kod zemljišta OPG ŠOPAR na kojem je zasijana hajdina tradicionalna ratarska kultura ovog dijela Europe.

Druge rujanske nedjelje, je Udruga pčelara međimurske županija ‘AGACIJA’ u polju kod Murskog Središća, na zemljištu kojeg obrađuje domaći OPG Šopar održala skup pčelara i svih onih koji žive i rade uz pčele i za pčele, sa ciljem sagledavanja ovogodišnjih rezultata te donošenja smjernica za nadolazeću godinu. Na samom početku skupa na kojem je bilo šezdesetak pčelara i prijatelja pčelarstva predsjednik udruge Željko Trupković podsjetio je na neugodnosti koje su se dogodile u lipnju prošle godine, i koje su pratile pčelare srednjeg i donjeg Međimurja te izrazio zadovoljstvo što su unatoč tome što im je stradao veliki broj pčela, njihovi vlasnici uz pomoć Međimurske županije i Ministarstva poljoprivrede ostali vjerni pčelarstvu. Stručno predavanje održao je mr.sc. Milorad Šubić iz Ministarstva poljoprivrede koji je naglasio kako se suživot poljoprivrede i pčalarstva sve više provodi na zadvoljstvo pčelara i gospodarstva. Šubić je pčelarima preporučio praćenje Mjera 10 i potom uključivanje u korištenje tih sredstava. Ovaj, u situaciji kada treba poštivati mjere uvedene protiv pandemije COVID-a 19, impresivan skup, održan je kod njive OPG Šopar čiji je nositelj Alen Šopar , zasijane hajdinom ili heljdom tradicionalnom poljoprivrednom kulturom koja u ovom dijelu Europe ima dugogodišnju tradiciju, a posljednjih dvadeseta godina je bila zapostavljen, a sada ponovno napreduje, svojom cvatnjom obogaćuje pčelinje pašnjake, a stabljikom stvara zelenu gnojidbu sve konkretniju u poljoprivredi.

Poznati pčelar i niz godina prije vrijednog i upornog Željka Trupkovića, prvi čovjek udruženih međimurskih pčelara Branko Lipić iz Murskog Središća (Brezje) predstavio je vlastiti izum ili novitet, dizalo za košnice kojim se lako rukuje, a velika je pomoć kod vrcanja meda i drugih radova poglavito pčelarima starije životne dobi.

Domaćin skupa Alen Šopar sve nazočne je srdačno pozdravio i ponudio svaku pomoć koja mu je na raspolaganju pčelarima, poglavito kada je u pitanju postavljanje pokretnih pčelinjaka na njegovim njivama. Skupu je nazočio i Miljenko Zobić vodeći središćanski poljoprivrednik koji već niz godinama pčelarima dopušta dovoženje pokretnih košnica na njegove zemlje i zemlje koje obrađuje i bile su zasijane uljanom repicom te drugi biljem. Od pčelara moglo se čuti kako je ovaj novi ‘projekt’ suživota poljoprivrede i pčelarstva dodatni motiv ali i snaga za daljnje bavljenje pčelarstvom.

VIDEO Na duševne se bolesti na selu još navek gleda ‘kak na sramotu!’

0

U društvenom domu Podturen u sklopu radionice ‘Borba s anksioznošću i depresijom kao posljedicom COVID-a 19′ žustro se raspravljalo o posljedicama dugotrajne izolacije. Svi okupljeni imali su priliku ispričati vlastito iskustvu i metode s kojima su se borili protiv stresa i depresije tijekom izolacije, ali i ispričati iskustvo i događaje koji se zbili nekom od njihovih bližnjih.

Okupljenima su moderatorice projekta, voditeljica Ana Cecelja i socijalna radnica Lea Jurković postavljale set pitanja o kojima se potom raspravljalo. Glavna tema radionice bio je kronični stres.

Među okupljenima bile su predstavnice svih udruga u općini Podturen. Predstavnica Ljuba Kolarić, članovi ŠRD Mura i DSR Ferketinec, te predsjednica udruge umirovljenika Podturen Slava Varga koja je kazala:

– Naši stari nisu znali kaj je to stres. Taj pojam neje postojal. Znalo se da kad postane teško, počinje borba. Ono kaj se danas zove stresom devalo se „sa strane“ i brzo iskalo rješenje. Instantna metoda naših starih bila je motika i put vrta. Denes kad je stresno, jemo kaj nas je sramota, rekla je Slava Varga.

Raspravljalo se i o obolijevanju od depresije, anksioznosti i drugih psihičkih bolesti u malim zajednicama.

– Još je navek sramota reći da si ne dobro. Ljudi ne didu doktoru kaj to reše, nek to skrivleju. Pogotovo na selu! Domaći ljudi, pogotovo oni v letima, nečeju razmeti da je to bolest i da nešči treba pomoć. Oni misle da se taj čovek „pučša.“ Taj čovek na svoje probleme onda počinje gledati kak na sramotu. Zapreju se v hižu i postanu se hujše, nastavila je Slava Varga.

Voditeljice radionice A. Cecelja i L. Jurković odgovarale su na sva pitanja koja je postavljala publika. Cilj je radionice bio educirati okupljene kako pristupiti u slučaju kad primijete prve znakove depresije i anksioznosti kako bi zajednica bila ta koja prva priskače u pomoć oboljelima.

Publika u Podturnu predložila je ideju na koji način pomoći ljudima koji su se našli u sličnoj situaciji.

– Imamo puno onih koji su sami i nemaju nikoga, a opet imamo puno članova udruga koji imaju volje pomoći. Bilo bi dobro kad bi se održala neka radionica gdje bi mlađi članovi podučili one starije služiti se mobitelima i internetom. Ukoliko opet dođe do izolacije, mi bismo tada mogli naše ljude povremeno nazvati, provjeriti trebaju li bilokakvu pomoć i porazgovarati s njima. Na taj bismo način prevenirali depresiju jer bi tim ljudima dali osjećaj da u ovome svemu nisu sami, rekla je S. Varga uz odobravanje drugih okupljenih.

Radionici se pridružio i načelnik Podturna Perica Hajdarović, a članice KUD-a Podturen u zahvalu moderatoricama radionice otpjevale su tradicionalnu popevku „Oj, mladosti moja“.